Zaledila se Sava

Zaledila se Sava

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 01.01.2015
Zaledila se Sava


 45. godine pr. Kr. stupio je na snagu Julijanski kalendar.

404. godine bila je posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.

1711. godine rodio se u Reggio di Calabria poznati vojni pustolov, ratnik i silnik barun Franjo Trenk, sin Johana Trenka zapovjednika brodske Tvrđave od srpnja 1923. do rujna 1732. godine. Franjo Trenk je rano upoznao vojnički život i naučio baratati oružjem. ratovao je sa svojim poznatim pandurima, regrutiranim uglavnom u Slavoniji, za kraljicu Mariju Tereziju protiv pruskog kralja Friedricha II. U svom burnom životu naslijedio je ogroman imetak od oca. Žena i četvero djece su mu umrli od kuge. Dva puta je kao vojnik bio osuđivan na smrt. Četrnaest puta je ranjen. imao je 102 dvoboja i procjenjuje se kako je, sa svojih oko tisuću pandura, pobio oko 10.000 Bavaraca, Prusa i Francuza u ratovima koje je vodila carica Marija Terezija. umro je, star 38 godina, 4. listopada 1749. godine u tamnici Spielberg u Brnu.

Na današnji dan 1739. godine otkriven je otok Bouvet – najizoliraniji otok na čitavoj planeti. Naime, taj se otok nalazi više od 1,600 kilometara od najbližeg kopna. Da stvar bude još gora, to najbliže susjedno kopno nenaseljena je obala Antarktike. Najbliže naseljeno kopno predstavlja mu otočje Tristan da Cunha, udaljeno čak 2,260 kilometara. Do najbližeg kontinentalnog kopna – južnog dijela Afrike – potrebno je ploviti čak 2,580 kilometara.
Otok Bouvet ima površinu od 49 četvornih kilometara tj. 4900 hektara, što je veće od hrvatskog otoka Lastova, ali manje od Šolte. Otok Bouvet otkrio je upravo na današnji dan 1739. godine francuski istraživač Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier, po kojem je otok i dobio ime. Vrlo je zanimljivo je da otok Bouvet danas u posjedu Norveške, premda je od nje udaljen više od 12,000 kilometara!

1809. godine u Brodu se osjetio jači potres.

Dr. Stjepan Ilijašević, teolog, pedagog i pjesnik rodio se u Oriovcu na današnji dan 1814. godine.

1823. godine Sava se zaledila.

1850. godine Sava se zaledila.

1867. godine poznati hrvatski povjesničar Matija Mesić postaje članom Akademije znanosti u Zagrebu.

Na današnji dan 1877. godine prvi je put službeno označio podne poznati zagrebački Grički top. Takvo označavanje podneva uvedeno je na inicijativu poznatog zagrebačkog gradskog vijećnika Đure Deželića i danas je jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija u Zagrebu.
Zanimljivo je da top isprva nije bio smješten u kuli Lotrščaku, nego u zgradi Hidrometeorološkog zavoda (niti 100 metara zapadnije). Grički top nije podne označavao samo u razdoblju od Prvog svjetskog rata pa do 1928. godine.

1880. godine uspostavljen je u Brodu Carsko kraljevski kotarski sud.

1892. godine rođen je u Splitu poznati dirigent Artur Rodziński. Po narodnosti bio je Poljak, ali to ipak nije razlog da ga se u Hrvatskoj nikada ne spomene. Naime, taj znameniti čovjek rođen je u Splitu, no u Hrvatskoj je praktički potpuno nepoznat. Tijekom karijere bio je direktor znamenite Newyorške filharmonije i Clevelandskog orkestra. Oba ta orkestra svrstavaju se u tzv. „Velih pet“ („Big Five“) američkih orkestara, koji su slovili za vodeće simfonijske orkestre u SAD-u. Tih „Velikih pet“ čine poimence: Newyorška filharmonija, Bostonski simfonijski orkestar, Čikaški simfonijski orkestar, Filadelfijski orkestar i Clevelandski orkestar. Kako to da je Artur Rodziński rođen u Splitu? Naime, otac mu je bio general u austrougarskoj vojsci, po narodnosti Poljak s područja današnje Ukrajine. Budući da su i Dalmacija i dio Ukrajine (Galicija) u to vrijeme pripadali Austro-Ugarskoj, dogodilo se da se obitelj Rodziński zatekla u Splitu. Ubrzo nakon njegovog rođenja vratili su se u Galiciju. Dirigent Artur Rodziński preselio se u svojim tridesetim godinama života u SAD. Tamo je doživio sjajnu karijeru, a ondje je i umro – u gradu Bostonu s navršenih 66 godina. Bio je čak i na naslovnici američkog magazina „Time“ 1947. godine.

1894. godine Stjepanu pl. Horvatu počinje teći gradonačelnički mandat.

1897. godine rođen je u Gunduncima poznati foklorist slavko Janković.

1912. godine počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.

1920. godine u Brodu počinje izlaziti tjednik Brodske novine koji uređuje Vilko Baumeister.

1922. godine drugi kapelan brodske crkvene župe, vojni kapelan u garnizonu i školski vjeroučitelj Vilko Šalić premješten je iz Broda u Čakovec. Kasnije će Vilko Šalić postati tajnik nadbiskupa Stepinca i bit će mu suđeno zajedno s njim.

1931. godine prema statistici Gradske bolnice u 1930. godini Brod je imao 13.583 stanovnika, a umro ih je 260.

1949. godine nakon osam godina ponovno je otvoren Radnički dom u Slavonskom Brodu.

Na današnji dan 1958. godine stvorena je Europska ekonomska zajednica. Tog su dana, naime, stupili na snagu Rimski ugovori, kojima su osnovane dvije organizacije: Europska ekonomska zajednica (EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Prve članice tih organizacija bile su: Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. One su Rimskim ugovorima stupile u carinsku uniju. U ime Njemačke ugovore je potpisao slavni kancelar Konrad Adenauer (2003. po anketama izabran za najvećeg Nijemca u povijesti). Prvi predsjednik Europske komisije od 1. siječnja 1958. bio je Nijemac Walter Hallstein. Prvi predsjednik Europskog parlamenta bio je slavni Robert Schuman.

1959. godine izašao je iz tiska prvi broj Vijesti Muzeja brodskog Posavlja.

1969. godine upisana je u registar novoosnovana tvrtka Velepromet.

Denominirana je 1990. godine jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.

Na Novu godinu 1993. došlo je do podjele Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku. Preduvjet za to bila je federalizacija zemlje (podjela unitarne Čehoslovačke na Češku i Slovačku federativnu jedinicu, slično jugoslavenskoj federaciji), do koje je došlo 1968. za vrijeme Praškog proljeća, pod vodstvom liberalnog lidera Aleksandra Dubčeka (inače po nacionalnosti Slovaka). U Čehoslovačkoj je 1989. došlo do tzv. Baršunaste revolucije, koja je na mirni način uklonila komuniste s vlasti. Predsjednikom je postao Vaclav Havel, no zanimljivo je da je on sišao s vlasti kad je Slovačka proglasila nezavisnost, jer se protivio razdvajanju Češke i Slovačke. Prema anketama u to doba samo je 36% Čeha i 37% Slovaka bilo za razdvajanje. Ipak, ono je provedeno. Posljednji vršitelj dužnosti predsjednika Čehoslovačke bio je Jan Stráský. Prvi predsjednik neovisne Češke bio je Vaclav Havel (ponovno se kandidirao tek nakon raspada), a prvi predsjednik Slovačke bio je Michal Kováč. Zanimljivo je da su i Češka i Slovačka obilježavale dan žalosti kad je Vaclav Havel umro.

1998. godine zabilježene su u Brodu temperature od +15°C u hladu i preko dvadeset na suncu.

Uveden je 1998. porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. „Ocem“ PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.

Na današnji dan 2002. godine su se novčanice i kovanice eura počele koristiti kao sredstvo plaćanja. Isprva ih je prihvatilo 12 država, no u međuvremenu su im se još pridružile Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka i Estonija. Još osam članica EU obvezalo se prihvatiti euro u budućnosti, tako da trenutno samo Velika Britanija i Danska ne moraju uopće prihvatiti euro. Zanimljivo je da i šest država izvan EU koristi euro umjesto nacionalne valute. To su Kosovo, Crna Gora, Monako, San Marino, Vatikan i Andora. Još je veći broj zemalja (čak 23) kojima je tečaj nacionalnih valuta vezan uz tečaj eura. Među njima su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska i veliki dijelovi zapadne i središnje Afrike. Budućnost eura čini se sigurnom, budući da se njime kao valutom svakodnevno koristi oko 332 milijuna ljudi, a još oko 175 milijuna koristi se valutama vezanim uz euro. Dakle, sudbina oko 507 milijuna ljudi povezana je s eurom, ne računajući one koji koriste druge valute (poput hrvatske kune), a štede u eurima.

Bugarska i Rumunjska postale su punopravne članice Europske unije 2007. godine, te su istupile iz CEFTA-e.

Službeni jezici Europske unije postali su Bugarski, Rumunjski i Irski jezik 2007. godine.

Euro postaje 2007. službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijediti.  

Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom na današnji dan 2007. godine.

Cipar i Malta su 2008. uvele euro kao službenu valutu.

Slovenija je kao prva članica počela 2008. predsjedati Europskom unijom.

2008. godine započela je primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.

Obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske ukinuto je na današnji dan 2008. godine.

Hrvatska je započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2008. godine.

Austrija je od Hrvatske preuzela 2009. predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.

U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro 2009. postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.  

U Norveškoj je 2009. na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).

Španjolska je od Švedske 2010. godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.

Rođeni na današnji dan su: Aleksandar VI., papa (1430.), španjolski slikar Bartolome Esteban Murillo (1618.), Franjo Trenk, austrijski pukovnik (1711.), mađarski pjesnik i revolucionar Sandor Petőfi (1823.), Franziska Lechner, njemačka redovnica (1833.), hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja Oton Kučera (1857.), Pierre de Coubertin, francuski sportski djelatnik, „otac“ modernih olimpijskih igara (1863.), engleski književnik Edward Morgan Forster (1879.), Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar (1907.), američki književnik Jerome David Salinger (1919.), Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova (1920.), hrvatski likovni umjetnik Ivan Lacković Croata (1932.), Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla (1938.), hrvatski književnik Andrija Nikić (1942.), Vladimir Šeks, hrvatski političar (1943.), hrvatska glumica Inge Appelt (1943.), Đuro Brodarac, hrvatski general i političar (1944.), sudanski političar Omar al-Bašir (1944.), Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener (1946.), hrvatski nadbiskup Ivan Devčić (1948.), Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar (1949.), hrvatski glazbenik Mladen Bodalec (1959.), Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar (1963.), hrvatski nogometaš Davor Šuker (1968.), Marinko Prga, hrvatski glumac (1971.), hrvatski vaterpolist Mile Smodlaka (1976.), Anthony Šerić, hrvatski nogometaš (1979.), hrvatski nogometaš Mladen Petrić (1981.).

Zadnje vijesti

Luis Fonsi s “Despacitom” 26. studenog dolazi u zagrebačku Arenu!

Održan Dan otvorenih vrata za sve zainteresirane za pripremu i provedbu EU projekata

Predavanje talijanske arheologinje Sare Zanni u Muzeju Brodskog Posavlja

VIJESTI

Učilište "Moneo"

Održan Dan otvorenih vrata za sve zainteresirane za pripremu i provedbu EU projekata

NAJČITANIJE DANAS

NAJVEĆA SVJETSKA ATRAKCIJA STIŽE U HRVATSKU

Luis Fonsi s “Despacitom” 26. studenog dolazi u zagrebačku Arenu!

FOTO GALERIJA

Blagoslov đaka na početku nove školske i vjeronaučne godine

I članovi AK Marsonia sudjelovali u donacijskoj utrci Lige protiv raka

Proslavljen Dan Općine Brodski Stupnik

Izvrnuto, istrgnuto, izokrenuto

Modna revija za 10 godina rada Tajane Jurišić Taye