Zaledila se Sava

Dogodilo se na današnji dan 1. siječnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 01.01.2017
Zaledila se Sava


 1711. godine rodio se u Reggio di Calabria poznati vojni pustolov, ratnik i silnik barun Franjo Trenk, sin Johana Trenka zapovjednika brodske Tvrđave od srpnja 1923. do rujna 1732. godine. Franjo Trenk je rano upoznao vojnički život i naučio baratati oružjem. ratovao je sa svojim poznatim pandurima, regrutiranim uglavnom u Slavoniji, za kraljicu Mariju Tereziju protiv pruskog kralja Friedricha II. U svom burnom životu naslijedio je ogroman imetak od oca. Žena i četvero djece su mu umrli od kuge. Dva puta je kao vojnik bio osuđivan na smrt. Četrnaest puta je ranjen. imao je 102 dvoboja i procjenjuje se kako je, sa svojih oko tisuću pandura, pobio oko 10.000 Bavaraca, Prusa i Francuza u ratovima koje je vodila carica Marija Terezija. umro je, star 38 godina, 4. listopada 1749. godine u tamnici Spielberg u Brnu.

1809. godine u Brodu se osjetio jači potres.
 
Dr. Stjepan Ilijašević, teolog, pedagog i pjesnik rodio se u Oriovcu na današnji dan 1814. godine.
 
1823. godine Sava se zaledila.
 
1850. godine Sava se zaledila.
 
1867. godine poznati hrvatski povjesničar Matija Mesić postaje članom Akademije znanosti u Zagrebu.
 
Na današnji dan 1877. godine prvi je put službeno označio podne poznati zagrebački Grički top. Takvo označavanje podneva uvedeno je na inicijativu poznatog zagrebačkog gradskog vijećnika Đure Deželića i danas je jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija u Zagrebu. Zanimljivo je da top isprva nije bio smješten u kuli Lotrščaku, nego u zgradi Hidrometeorološkog zavoda (niti 100 metara zapadnije). Grički top nije podne označavao samo u razdoblju od Prvog svjetskog rata pa do 1928. godine.
 
1880. godine uspostavljen je u Brodu Carsko kraljevski kotarski sud.
 
1892. godine rođen je u Splitu poznati dirigent Artur Rodziński. Po narodnosti bio je Poljak, ali to ipak nije razlog da ga se u Hrvatskoj nikada ne spomene. Naime, taj znameniti čovjek rođen je u Splitu, no u Hrvatskoj je praktički potpuno nepoznat. Tijekom karijere bio je direktor znamenite Newyorške filharmonije i Clevelandskog orkestra. Oba ta orkestra svrstavaju se u tzv. „Velih pet“ („Big Five“) američkih orkestara, koji su slovili za vodeće simfonijske orkestre u SAD-u. Tih „Velikih pet“ čine poimence: Newyorška filharmonija, Bostonski simfonijski orkestar, Čikaški simfonijski orkestar, Filadelfijski orkestar i Clevelandski orkestar. Kako to da je Artur Rodziński rođen u Splitu? Naime, otac mu je bio general u austrougarskoj vojsci, po narodnosti Poljak s područja današnje Ukrajine. Budući da su i Dalmacija i dio Ukrajine (Galicija) u to vrijeme pripadali Austro-Ugarskoj, dogodilo se da se obitelj Rodziński zatekla u Splitu. Ubrzo nakon njegovog rođenja vratili su se u Galiciju. Dirigent Artur Rodziński preselio se u svojim tridesetim godinama života u SAD. Tamo je doživio sjajnu karijeru, a ondje je i umro – u gradu Bostonu s navršenih 66 godina. Bio je čak i na naslovnici američkog magazina „Time“ 1947. godine.
 
1894. godine Stjepanu pl. Horvatu počinje teći gradonačelnički mandat.
 
1897. godine rođen je u Gunduncima poznati foklorist slavko Janković.
 
1912. godine počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.
 
1920. godine u Brodu počinje izlaziti tjednik Brodske novine koji uređuje Vilko Baumeister.
 
1922. godine drugi kapelan brodske crkvene župe, vojni kapelan u garnizonu i školski vjeroučitelj Vilko Šalić premješten je iz Broda u Čakovec. Kasnije će Vilko Šalić postati tajnik nadbiskupa Stepinca i bit će mu suđeno zajedno s njim.
 
1930. godine u Novoj Gradiški mjesno Hrvatsko pjevačko društvo Graničar priredilo je u društvenim prostorijama Silvestarsku zabavu sa šaljivim igrokazom Vinski rat. Uime zbora novogradiškoga društva sve nazočne je pozdravio predsjednik „Graničara“ Alojz Matoković.
 
1931. godine prema statistici Gradske bolnice u 1930. godini Brod je imao 13.583 stanovnika, a umro ih je 260.
 
1949. godine nakon osam godina ponovno je otvoren Radnički dom u Slavonskom Brodu.
 
1959. godine izašao je iz tiska prvi broj Vijesti Muzeja brodskog Posavlja.
 
1969. godine upisana je u registar novoosnovana tvrtka Velepromet.
 
1998. godine zabilježene su u Brodu temperature od +15°C u hladu i preko dvadeset na suncu.
 
Uveden je 1998. porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. „Ocem“ PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
 
2008. godine započela je primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
 
Obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske ukinuto je na današnji dan 2008. godine.
 
Hrvatska je započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2008. godine.
 
Austrija je od Hrvatske preuzela 2009. predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
 
Ostali događaji:
  • 42. godine prije Krista Gaj Julije Cezar proglašen je bogom od strane rimskog Senata.
  • 45. godine pr. Kr. stupio je na snagu Julijanski kalendar.
  • 404. godine bila je posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.
  • 1739. godine otkriven je otok Bouvet – najizoliraniji otok na čitavoj planeti.
  • 1853. godine umro je Gregory Blaxland, znamenit po tome što je vodio prvu ekspediciju koja je prodrla duboko u unutrašnjost Australije.
  • 1928. iz SSSR-a je prebjegao nekadašnji Staljinov bliski suradnik Boris Bažanov.
  • 1958. godine stvorena je Europska ekonomska zajednica.
  • Denominirana je 1990. godine jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
  • Na Novu godinu 1993. došlo je do podjele Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku.
  • 2002. godine su se novčanice i kovanice eura počele koristiti kao sredstvo plaćanja.
  • Bugarska i Rumunjska postale su punopravne članice Europske unije 2007. godine, te su istupile iz CEFTA-e.
  • Službeni jezici Europske unije postali su Bugarski, Rumunjski i Irski jezik 2007. godine.
  • Euro postaje 2007. službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijediti. 
  • Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom na današnji dan 2007. godine.
  • Cipar i Malta su 2008. uvele euro kao službenu valutu.
  • Slovenija je kao prva članica počela 2008. predsjedati Europskom unijom.
  • U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro 2009. postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest. 
  • U Norveškoj je 2009. na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca.
  • Španjolska je od Švedske 2010. godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.
Rođeni na današnji dan su: Aleksandar VI., papa (1430.), španjolski slikar Bartolome Esteban Murillo (1618.), Franjo Trenk, austrijski pukovnik (1711.), mađarski pjesnik i revolucionar Sandor Petőfi (1823.), Franziska Lechner, njemačka redovnica (1833.), hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja Oton Kučera (1857.), Pierre de Coubertin, francuski sportski djelatnik, „otac“ modernih olimpijskih igara (1863.), engleski književnik Edward Morgan Forster (1879.), Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar (1907.), američki književnik Jerome David Salinger (1919.), Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova (1920.), hrvatski likovni umjetnik Ivan Lacković Croata (1932.), Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla (1938.), hrvatski književnik Andrija Nikić (1942.), Vladimir Šeks, hrvatski političar (1943.), hrvatska glumica Inge Appelt (1943.), Đuro Brodarac, hrvatski general i političar (1944.), sudanski političar Omar al-Bašir (1944.), Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener (1946.), hrvatski nadbiskup Ivan Devčić (1948.), Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar (1949.), hrvatski glazbenik Mladen Bodalec (1959.), Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar (1963.), hrvatski nogometaš Davor Šuker (1968.), Marinko Prga, hrvatski glumac (1971.), hrvatski vaterpolist Mile Smodlaka (1976.), Anthony Šerić, hrvatski nogometaš (1979.), hrvatski nogometaš Mladen Petrić (1981.).
 
Umrli na današnji dan su: sv. Bazilije Veliki (379.), sv. Eugend (510.), grof Odo od Pariza (898.), francuski kralj Luj XII. (1515.), kralj Kristijan III. od Danske (1559.), Johann Bernoulli (1748.), Jacques-Joachim Trotti, markiz de La Chétardie (1759.), James Francis Edward Stuart (1766.), Johann Christian Bach (1782.), Francesco Guardi (1793.), Louis-Jean-Marie Daubenton (1800.), Martin Heinrich Klaproth (1817.), Gregory Blaxland (1853.), Louis Auguste Blanqui (1881.), Heinrich Rudolf Hertz 1894.), Theobald von Bethmann Hollweg (1921.), Blagoje Bersa (1934.), Ferdo Šišić (1940.), Sir Edwin Lutyens (1944.), Hank Williams (1953.), Ivan Zemljak (1963.), Bechara El Khoury (1964.), Vincent Auriol (1966.), Malcolm Wheeler-Nicholson (1968.), Maurice Chevalier (1972.), Sergei Kurdakov (1973.), Hephziba Menuhin (1981.), Frano Kršinić (1982.), Grace Hopper (1992.), Cesar Romero (1994.), Arleigh Burke (1996.), Fabijan Šovagović (2001.), Lhasa de Sela (2010.).
 
Citat dana: „Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo.“ ~ Ezop
Zadnje vijesti

VIDEO Gužva na graničnom prijelazu Slavonski-Bosanski Brod

Stiže kratka promjena vremena

Hrvatska vaterpolska reprezentacija U 20 na pripremama u Slavonskom Brodu

FOTO GALERIJA

Među Ljubičaste došli Vrhovac, Ćurković i Bandalo

Brođanin Oliver Mofardin do zlata na Svjetskom prvenstvu

Stjepan Vučković i Dražen Lozić pobjednici 14. Natjecana orača Brodsko-posavske županije

KUD “Vrbje” na “Petrijevačkim žetvenim svečanostima”, Melani Petrović pohvala za “Kraljicu žetve”

Više od 100 Brođanki i Brođana pristupilo besplatnom dermatološkom pregledu