Ubijen Đuro Đaković

Dogodilo se na današnji dan 25. travnja

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 25.04.2015




U svratištu Tome Jarića u Brodu umro je 1808. godine Vinko Vlatković, zagrebački kanonik i prepošt Blažene Djevice Marije de Adony, kanonik prvostolne zagrebačke crkve i povjerenik carskog dvora u Beču za tajne poslove u Bosni. Vlatković je proveo čitavo ljeto 1807. godine u Svilaju skupljajući povjerljive informacije iz Bosne, a u siječnju 1808. stigao je u Brod iz Beča sa svojim tajnikom i slugom. Odsjeo u Jarićevom svratištu. U travnju je obolio od groznice, koja je često vladala u močvarnim brodskim krajevima, i umro.

Na današnji dan 1848. godine izdao je hrvatski ban Josip Jelačić znameniti proglas o ukidanju kmetstva. U hrvatskoj historiografiji postoji spor oko toga je li Jelačić time sam ukinuo kmetstvo ili je samo proglasio odluku više instance. Naime, zajednički Hrvatsko-ugarski sabor donio je odluku o ukidanju kmetstva već ranije te godine, pa je Jelačićev čin u tom smislu tek izvršavanje te odluke. S druge strane, Jelačić je istog dana donio odluku o prekidu svih veza s ugarskom vladom, pa je postao vrhovna izvršna vlast u Hrvatskoj. Bilo kako bilo, Jelačićev je proglas iznimno važan jer je otklonio nesuglasice oko toga je li kmetstvo uistinu ukinuto ili nije. Za usporedbu, u Engleskoj je kmetstvo ukinuto još davne 1574., no u carskoj se Rusiji zadržalo čak do 1861. godine.

1864. godine tiskan je Statut „Kasino udruženja u carsko-kraljevskom slavonskom vojnom komunitetu Brod“. Sa Kasinom je Brod dobio i prvu čitaonicu. 

U blizini sv. Duha u Sloveniji ubijen je 1929. godine Đuro Đaković, rođen u Brodskom Varošu 30. studenog 1866. godine. Bio je član Socijaldemokratske stranke od njenog osnutka. Godine 1914. je zbog svojih političkih aktivnosti uhićen i osuđen na smrt. Amnestiran je zbog izbijanja rata. Bio je zastupnik Ustavotvorne skupštine 1920., a od 1928. godine bio je organizacioni sekretar KPJ. Uhićen je u Zagrebu i mučen, a potom odveden na slovensku granicu i mučki ubijen. 

Jedna od najboljih sportašica Broda u nekoliko sportskih disciplina, Zlata Živatović, dobila je  1949. godine Zlatnu značku fiskulturnika – najviše državno sportsko priznanje.

Ostali događaji:

1472. godine umro je Leon Battista Alberti, vjerojatno najraniji primjer svestranog čovjeka renesanse kakav je kasnije postao i Leonardo da Vinci. Naime, Alberti je rođen gotovo pola stoljeća prije slavnog Leonarda pa mu je na neki način bio prethodnik. Slično kao i Leonardo, Alberti se bavio vrlo širokim spektrom zanimanja – bio je arhitekt, pjesnik, lingvist, pravnik, matematičar, slikar, kipar, pa čak i kriptograf.

Robinson Crusoe, roman Daniela Defoea, prvi  put je objavljen 1719. godine.

1792. godine prvi je put giljotina upotrijebljena kao sredstvo izvršenja smrtne kazne.

1843. godine rodila se princeza Alice od Velike Britanije, koja je prenijela hemofiliju u rusku carsku obitelj. Naime, Alice je bila kći poznate britanske kraljice Viktorije. Princeza Alice prenijela je Viktorijin gen za hemofiliju na svoju kći koja je postala ruska carica Aleksandra.

Povezivanje Mediterana i Indijskog oceana postala je nužnost sve većim opsegom trgovanja Dalekog Istoka i Europe, a cestovni transporti bili su nesigurni kao stalne mete pljačkaša. Stoga je donesena odluka da se probije Sueski kanal, a na današnji dan 1859. godine su britanski i francuski inženjeri položili temelje za gradnju.

Automobili su počeli zujati gradskim ulicama pred tek nešto malo više od stotinu godina, no New York je već na samom početku pokazao da ima smisla za organizaciju i red: na današnji dan daleke 1901. godine uveli su registarske pločice.

1939. godine izašao je prvi strip u kojem se pojavio superheroj Batman. Bilo je to u 27. broju američkog časopisa „Detective Comics“. Taj strip izdavala je kuća DC Comics, glavni konkurent Marvelu. Podsjetimo, Marvel Comics je lansirao likove Spidermana, Iron Mana, Hulka, X-mena itd., dok je DC Comics proizveo Batmana, Supermana i Wonder Woman.

1945. godine, pri kraju Drugog svjetskog rata, po prvi put je na bojištu u Njemačkoj došlo do dodira trupa zapadnih saveznika i sovjeta. Bio je to prekretni događaj jer je značio da je teritorij Velikonjemačkog Reicha prepolovljen na dva dijela. Sovjeti i Amerikanci sastali su se na rijeci Elbi, otprilike 120 kilometara južno od Berlina.

Vrlo značajno otkriće predstavili su svijetu Francis Crick i James D. Watson 1953. godine, objavivši članak u stručnom časopisu u kojem su objasnili strukturu DNA, što im je sljedeće godine donijelo i Nobelovu nagradu.

Rođeni na današnji dan su: Franjo Petrić, filozof, polihistor, grecist i latinist (1529.), engleski državnik, Oliver Cromwell (1599.), Guglielmo Marconi, talijanski inženjer i fizičar (1874.), hrvatski filolog, Vjekoslav Štefanić (1900.), Andrej Kolmogorov, ruski matematičar (1903.), američka pjevačica jazz glazbe, Ella Fitzgerald (1918.), Gerard Henri de Vaucouleurs, francuski astronom (1918.), hrvatski znanstvenik, Branko Souček (1930.), hrvatski političar i ministar, Darko Milinović (1958.), Damir Stojić, hrvatski katolički svećenik (1973.), brazilski vozač Formule 1, Felipe Massa (1981.), Anja Pärson, švedska alpska skijašica (1981.).

           

 

Zadnje vijesti

Junak s 2:0 pobijedio Marsoniju

Marsonia i Junak spremni za današnji susret

Stožer donio nove mjere: Od ponedjeljka bez maske ne možete u trgovinu, u posjet pacijentima...

NAJČITANIJE DANAS

VIDEO

Francuz Romain biciklom iz Marseillea preko Slavonskog Broda do Japana

FOTO GALERIJA

Profesori i učenici Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića misom zahvalnicom zaključili još jednu školsku godinu

Na domaćem terenu Olimpiku sva tri naslova prvaka Hrvatske

Budite dio "Mreže suradnje"

Pavić: EU fondovi i na ovaj način jasno pokazuju da pomažu Republici Hrvatskoj

Potpisan Sporazum o dogradnji i rekonstrukciji Muzeja Brodskog Posavlja