U Posavini vlada velika zima

Dogodilo se na današnji dan 5. siječnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 05.01.2017
U Posavini vlada velika zima


 Marko Marulić prvi je stvaratelj stare hrvatske književnosti čijom je pojavom naše pjesništvo izvedeno u krug europskih naroda. Marulić je i autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom „Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena“. To je djelo prvi put objavljeno u Veneciji 1521., a doživjelo je nekoliko izdanja. U predgovoru tom spjevu Marulić nam obrazlaže svoju zamisao da povijest svete udovice Judite - stumači našim jezikom, neka je budu razumit i oni, ki nisu naučni knjige latinske aliti dijačke. Marulićeva važnost za hrvatsku književnost jest, prije svega, u djelima na narodnome jeziku. Nama danas najbliže djelo Judita, dokaz je autorove stvarne povezanosti sa svojim narodom. To što je prvi osjetio potrebu da u poeziji progovori pučkim jezikom, bilo je, uz ostalo, i zato da narodu dade djelo koje će ga hrabriti u borbi protiv stranih utjecaja. Marulićevi radovi na materinskome jeziku potvrđuju zrelost hrvatske književne tradicije i njezinu mogućnost da se na narodnome jeziku stvore djela velike umjetničke vrijednosti. Zato ga danas s pravom smatramo ocem ili utemeljiteljem našeg pjesništva, a njegovo djelo najzrelijim književnim izrazom hrvatske kulturne baštine. Marko Marulić umro je na današnji dan 1524. godine u Splitu. 

 
Na današnji dan 1578., umro je Julije Klović jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika u svijetu, po kojem se zove Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu. Po struci bio je minijaturist i iluminator, i smatra se da je bio najbolji umjetnik svoje struke u cijelom svijetu za vrijeme visoke renesanse, zbog čega ga zovu i „Michelangelom minijature“. Rođen je u Grižanama u vinodolskom kraju. Učio je slikarstvo u Veneciji kod Rafaelova učenika Giulia Romana. Dolazio je u dodir s mnogim poznatim umjetnicima tog razdoblja pa tako i s Pieterom Bruegelom i Michelangelom. Slavni španjolski slikar grčkog porijekla El Greco naslikao je dva Klovićeva portreta. Smatrao ga je svojim uzorom i umjetnikom ravnim Tizianu, Raphaelu i Michelangelu. Klović je umro na današnji dan 1578. i pokopan je u crkvi sv. Petra u okovima u Rimu, nedaleko od slavne Michelangelove skulpture Mojsija.
1726. godine stigao je u Osijek prosvjed koji su potpisala 34-orica tada najugledniji i najbogatijih brodskih građana i čiju je vjerodostojnost potvrdio svojim potpisom tadašnji zapovjednik brodske Tvrđave barun Johan Trenk. Radilo se o podršci Brođana franjevcima, koji su se suprotstavili zagrebačkom biskupu i njegovoj nakani, da se u Brodu osnuje crkvena župa svećenika petrovaca. Prosvjed je uvažen i petrovci su preuzeli župne poslove od franjevaca tek 1754. godine, tj. 28 godina kasnije.
1809. godine u Brodu na Savi, Staroj i Novoj Gradiški, Lipovljanima, Novskoj, Raijuću, Okučanima, Mašiću, Rešetarima, Starom Petrovom Selu, Novoj Kapeli, Oriovcu, Stupniku, Sibinju i inim mjestima diljem Posavine vladala je jednomjesečna velika zima.
1858. godine Sava se zaledila.
1861. godine u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji obnovljene su županijske oblasti koje su bile ukinute za vrijeme Bachova apsolutizma.
1891. godine rodio se istaknuti tiskar i izdavač Vilim Buk – vrhunski dizajner plakata svog vremena, majstor oblikovanja revijskih i novinskih stranica, knjigoveža posebne osebujnosti. Na području Slavonije gotovo i nije imao premca . Vilim Buk podrijetlom je iz njemačke obitelji iz Rume. Otac mu je bio krznar. Izučivši zanat kod očevog prijatelja Wagnera, Vilim s 18 godina odlazi u Beč, gdje se sedam godina usavršava kod majstora tiskarskog zanata Gotliba Bistela i Eugena Keinza. U Prvom svjetskom ratu zarobljen je kao infanterijski podoficir. Poslije rata radi u osječkoj tiskari Ljudevita Seklera i dobiva za svoj rad brojna priznanja. Godine 1926. otvara u Brodu samostalnu tiskaru u prostoru današnjeg salona „Becić“, a 1937. godine prelazi u prostor bivše tiskare Plamen u Širokoj ulici. Umro je 1962. godine.
1925. uhićen je Stjepan Radić.
1935. godine Hrvatsko pjevačko društvo „Davor“ iz Broda na Savi imalo je zapažen nastup u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Drugi nastup u Glazbenom zavodu Davor je imao 9. lipnja 1982., dakle tek nakon 47 godina.
1949. godine umro je u Zagrebu agronom Ivan Rittig, rođen u Brodu na Savi 6. veljače 1876. godine. Studirao je agronomiju u Klosterneuburgu i Reutlingenu. Osnovao je voćarsku i vinogradarsku školu u Iloku, potom reorganizirao nastavu poljodjelstva u Petrinji i Zagrebu. Osnivač je Zavoda za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu gdje je bio profesor voćarstva i vinogradarstva. Pisac je prvih udžbenika s tog područja: „Vinogradarstvo“, „Vinarstvo“ i „Voćarstvo“.
1954. godine rođen je u Slavonskom Brodu mr. sc. Antun Pitlović, kirurg specijalista ortopedije. Medicinski fakultet je završio u Zagrebu kao i specijalizaciju i magisterij. Od 1990. godine u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ imenovan je za rukovoditelja Službe za ortopedske bolesti. Kao jedan od čelnih ljudi Hrvatske demokratske zajednice 1993. postao je vijećnik Skupštine Brodsko-posavske županije, a od travnja 1995. do svibnja 1997. godine bio je župan Brodsko-posavske županije. Na izborima u listopadu 1995. izabran je za zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog Sabora. Bio je dragovoljac Domovinskog rata aktivno uključen u pružanje sanitetske potpore Specijalnoj jedinici policije Policijske uprave brodsko-posavske. Učestvovao je u proboju prema Vukovaru u Marincima, bio na novogradiškom bojištu, a 1993/94. sudjelovao je u akciji Poskok 2 na Velebitu. Poginuo je u prometnoj nesreći 3. srpnja 2001. godine.
Ostali događaji:
1209. godine rođen je u Engleskoj grof Rikard od Cornwalla, koji je kasnije postao čak i vladar nad Njemačkom.
1463. Francuski pjesnik Francois Villon otjeran u progonstvo.
1592. godine rođen je veliki mogul Šah Džahan.
Godine 1769. na današnji dan škotski izumitelj James Watt patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni regulator, što je zapravo bilo poboljšanje stroja kojeg je izradio Thomas Newcomen.
1875. otvorena je zgrada opere u Parizu.
Prvi je put 1892. godine uspješno snimljeno svitanje.
Röntgen je 1895. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja, X-zrake (poslije nazvane rendgenske).
Kolumbija je 1909. priznala neovisnost Paname.
1914. Kompanija Ford uvela je osmosatni radni dan i minimalnu nadnicu.
Pred Medovskim zaljevom u Albaniji potonuo je 1916. talijanski brod „Brindisi“. Poginulo je 390 ljudi.
Divljenje i skepticizam bile su reakcije na projekt koji je na današnji dan 1918. godine započeo mladi inženjer Joseph B. Strauss: veličanstveni viseći most koji treba zamijeniti trajekte koji su povezivali San Francisco s gradovima okruga Marin, preko ulaza u zaljev.
U Berlinu je 1919. godine počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom „Savez Spartaka“ s Rose Luxemburg i Karlom Liebknechtom na čelu.
1919. godine osnovana je Njemačka radnička stranka, koje se kasnije preimenovala u zloglasnu Njemačku Nacionalsocijalističku radničku stranku.
Na osnovu sporazuma s nacističkom Njemačkom 1942. godine, Prvi korpus bugarske fašističke vojske je počeo okupaciju jugoistoka Srbije.
Na sastanku u Moskvi 1949., vlade SSSR-a, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunjske donijele su odluku o stvaranju Vijeća za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica.
1957. uvedena je Eisenhowerova doktrina.
Praško proljeće bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta okupirao zemlju.
1972. godine službeno je započeo razvoj projekta Space Shuttlea, kao više puta upotrebljive američke letjelice za putovanje u svemir.
1993. prvo vješanje u SAD-u nakon 1965. godine (obješen Westley Allan Dodd u američkoj saveznoj državi Washington).
1996- Izraelska sigurnosna služba Shin Bet ubila je arapskog izrađivača bombi.
Ruske su čete napustile Čečeniju 1997. godine.
2005. otkriven je patuljasti planet Eris.
Rođeni na današnji dan su: Rikard od Cornwalla i Poitoua, rimsko-njemački kralj (1209.), američki fiziolog, nobelovac Joseph Erlanger (1874.), Nina Vavra, hrvatska glumica (1879.), hrvatski književnik Juraj Jurjević (1910.), Robert Duvall, američki glumac (1931.), talijanski književnik Umberto Eco (1932.), Petar Kriste, hrvatski političar (1936.), Ivan Karlo I. španjolski kralj (1938.), japanski filmski redatelj Havao Mijazaki (1941.), Mladen Đurđević, enigmatičar (1944.), američka filmska glumica Diane Keaton (1946.), Robert Orledge, britanski muzikolog (1948.), velški nogometaš i filmski glumac Vinnie Jones (1965.), Marilyn Manson, američki pjevač (1969.), hrvatski nogometaš Srđan Andrić (1980.), Janica Kostelić, hrvatska skijašica (1982.).
Umrli na današnji dan su: kalif Al-Mutasim (842.), Edward Ispovjednik (1066.), kralj Kristofor od Danske, Švedske i Norveške (1448.), Charles, vojvoda od Orléansa (1465.), Katarina Medici (1589.), Jean Chardin (1713.), carica Elizabeta Petrovna (1762.), John Russell, vojvoda od Bedforda (1771.), Samuel Huntington (1796.), feldmaršal Joseph Radetzky (1858.), sv. Ivan Nepomuk Neumann (1860.), Ernest Shackleton (1922.), Calvin Coolidge (1933.), Amelia Earhart (1939.), Amy Johnson (1941.), George Washington Carver (1943.), Andrej Platonov (1951.), Victor Hope, markiz od Linlithgowa (1952.), Mistinguett (1956.), Max Born (1970.), John A. Costello (1976.), Lanza del Vasto (1981.), Pete Maravich (1988.), Vasko Popa (1991.), Sonny Bono (1998.), Galiano Pahor (2008.), Vladimir Šenauer (2013.).
Citat dana: „Povijest ima tendenciju da se ponavlja: prvi puta kao tragedija, drugi puta kao farsa.“ ~ Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Zadnje vijesti

Postavljena pametna klupa na šetnici ispred Gimnazije

Metro Big Band večeras u Slavonskom Brodu

Vokić: Ljudi zovu i pišu, svi žele uživo doživjeti priču o mojim rodama

NAJČITANIJE DANAS

Najavljen Marsonikon 6

Prćić i Obradović počasni gosti, dvije velike promocije brodskih pisaca

FOTO GALERIJA

Vokić: Ljudi zovu i pišu, svi žele uživo doživjeti priču o mojim rodama

Prvo mjesto osvojio Danko Drobnjak

I ove godine će brodski maturanti pokazati zašto su najbolji!

Koncert Joleta i veliki vatromet povodom Dana grada

Najveći hitovi Zabranjenog pušenja za kraj još jedne brodske Motorijade