U Brodu otvoren kaubojski saloon

Dogodilo se na današnji dan 10. siječnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 10.01.2017
U Brodu otvoren kaubojski saloon


 Današnje Narodne novine vuku porijeklo od novina, koje je su počele izlaziti godine 1835. pod imenom Novine Horvatzke. Nakladnik i urednik bio je Ljudevit Gaj. Bile su to prve novine u Zagrebu na hrvatskom jeziku. Uz drugi broj Novina Horvatzkih koje izlaze 10. siječnja 1835. godine izlazi i njihov književni prilog: Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka. Slijedeće godine naslov je promijenjen u Novine ilirske, a nakon zabrane ilirskoga imena 1843. u Narodne novine. Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka je odmah postala okupljalište pjesnika i pisaca domoljubnog raspoloženja. Novine izlaze pod motom Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti. Od broja 29, objavljenog 25. srpnja 1835., novine uvode štokavštinu kao književni jezik te sukladno novom pravopisu mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.

1882. godine u svom rodnom gradu Brodu boravio je dr. Josip Stadler, koji je 20. studenog 1881. godine ustoličen za nadbiskupa vrhbosanskog. U svoj je rodni grad stigao iz Đakova, a Brođani su ga svečano dočekali. Uvečer oko 20 sati posebno su ga pozdravili članovi mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva i pjevači Hrvatskoga pjevačkog društva „Davor“. Nadbiskup je u Brodu boravio dva dana.
 
1883. godine umrla je u Brodu na Savi slikarica Francisca Brlić rođ. Daubachy, supruga Andrije Torkvata Brlića. Imala je 52 godine. Slikala je krajolike, a poznate su njene litografije Zagreba. Dobar dio njenih radova nalazio se u vlasništvu obitelji Brlić.
 
Slike tornjeva na naftnim bušotinama u Americi i teksaški naftni baroni s kaubojskim šeširima dio su filmskog folklora od samih početaka industrije, no među manje poznate činjenice spada podatak da je upravo na današnji dan 1901. godine Antun Lučić rođen u Splitu, 9. rujna 1855., pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta. Živeći u SAD-u, amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas. Završio je Politehničku visoku školu u Grazu, istu koju je prije njega završio i Nikola Tesla, te je postao inženjer mehanike. Prijavio se u Austro-ugarsku mornaricu i postao mornarički časnik. Godine 1879. otišao je u SAD u posjet ujaku i nije se više vratio u mornaričku službu. Zainteresirao se za rudarstvo - posebice za zlato i kamenu sol. Udubio se u mineralogiju i rudarstvo, te je počeo tražiti naftu prema svojim geološkim zamislima. Iako se drugi nisu slagali s njegovim teorijama, počeo je tragati za naftom vodeći se svojim zaključcima. Tako se našao u Teksasu, gdje je bio uporan u rotacijskom bušenju s isplakom (koje je prvi primijenio). Konačno je ostvario uspjeh i nafta je eruptirala na polju u Spindletopu sa dubine od 370 m, ujutro u 10.30 h, 10. siječnja 1901. godine. Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma. Njegovi pronalasci su: preventori, geokemijska prospekcija, prilagođavanje glinene isplake, komorno otkopavanje solnih ležišta. Uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca. Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje „Medalja A. Lucasa“.
 
U Brodu je na današnji dan 1917. godine rođena poznata filmska i TV glumica Hilda Kolachy, udana Krahl.
 
1918. godine Kraljevsko redarstveno povjerenstvo u Brodu izdalo je naredbu u kojoj „ukazuje općinstvu da navala neprijateljskih zračnih vozila na grad Brod za sada nije moguća, ali da će se ukoliko do toga dođe, dolazak neprijateljskih zrakoplova najaviti zvonjavom svih zvona u ovdašnjim crkvama…“
 
1920. godine Kolo posavskih jahača u Brodu pripremilo je jedinstvenu zabavu. Dvorana najstarijeg brodskog sastajališta Kasine pretvorena je u hollywoodsku ulicu, koja je svojim šarenilom predstavljala i pružala sliku svjetske filmske metropole. Središte zabave bit će originalni kaubojski salon Black John. Posavska štampa, brodski lokalni list iz tog vremena, piše da tako originalnu zabavu nije moguće sresti ni u mnogo većim gradovima od Broda, a zainteresiranost građana je golema. Kako se tih godina, kada svjetska ekonomska kriza hara planetom, zabavljalo u Brodu, govori i podatak iz 1931. godine kada je samo u veljači, u raznim brodskim dvoranama, organizirano 13 gala zabava.
 
1922. godine u Podcrkavlju je rođen Mladen Zvonarević, profesor psihologije na zagrebačkom sveučilištu. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Godine 1954. stekao je doktorat psihologije. Bio je redoviti profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gost profesor u SAD-u i Kanadi, a 1967.-1971. ekspert UNESCO-a za obrazovanje odraslih. Objavio je: „Psihologija za srednje škole“, „Psihologija u obrazovanju odraslih“, „Socijalna psihologija“, više od 100 znanstvenih i stručnih radova. Bio je član Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog sociološkog društva, Internacional Association for Psyhology. Umro je u Zagrebu.
 
1925. godine u Novoj Gradiški je odvjetnik Žanić počeo izdavati novi tjednik Slobodni Graničar.
 
1930. godine gradsko načelstvo Broda na čelu s gradonačelnikom Vendelinom Djanješićem donijelo je odluku o prestanku javnog oglašavanja bubnjanjem i prekinulo ugovor s bubnjarom Stjepanom Novakovićem, zvonarom crkve sv. Stjepana.
 
1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio je prvu uredbu o odličjima za ratne zasluge.
 
2003. godine u Posavini visina snijega iznosila je prosječnih 40 cm. I nadalje je snježni pokrivač zadavao najviše muke vozačima osobnih i teretnih automobila.
 
2004. godine umro je poznati brodski kirurg traumatolog Zvonimir Hrečkovski – Rus, rođen u Vranovcima 16. svibnja 1931. godine. Bio je dugogodišnji voditelj odjela u gradskoj bolnici u Slavonskom Brodu.
 
2008. godine umro je dr. Ivan Jelić rođen u Bošnjacima 26. prosinca 1947. godine. Gimnaziju je završio u Županji, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1970. radi kao kustos muzeja u Županji. Godine 1981. dolazi u Muzej Brodskog Posavlja u Brodu otkuda 1986.prelazi u Centar za povijest Slavonije i Baranje. Potom je ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja, a od 1994. do smrti radi u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Bio je predsjednik Muzejskog društva Slavonije i Baranje i predsjednik ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. Napisao je knjige „Povijest Crvenog križa u Županji“, „Povijest zdravstva na području županjske općine“ i „Krvavi bošnjački izbori 22. svibnja 1897.“. Autor je sedamdesetak znanstvenih i stručnih radova. 
 
Ostali događaji:
  • Cezar je 49. pr. Kr. sa svojom 13. legijom prešao rijeku Rubikon, čime su i on i njegovi legionari po rimskom zakonu automatski osuđeni na smrt.
  • 236. sv. Fabijan je postao papa.
  • 1356. Zlatna bula cara Karla Luksemburškog kojom su ustanovljeni knezovi izbornici u Svetom Rimskom Carstvu.
  • 1645. godine u Engleskoj je smaknut nadbiskup Canterburyja William Laud.
  • 1810. Napoleon se razveo od svoje prve supruge Josephine.
  • Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na današnji dan 1920. godine na prijedlog Wilsona Prvog svjetskog rata.
  • 1922. godine Diletantska sekcija židovskog omladinskog društva „Max Nordau“ pripremila je u kinu Apollo igrokaz „Na putu“ H. Grünaua o patnjama i stradanjima Židova u Rusiji.
  • Gabrielle „Coco“ Chanel umrla je na današnji dan 1971., u 88. godini života u hotelu Ritz u Parizu.
Rođeni na današnji dan su: André-Marie Ampère, francuski fizičar i matematičar (1775.), ruski svećenik i vidovnjak Grigorij Raspućin (1864.), Aleksej Nikolajevič Tolstoj, ruski pisac (1883.), Dobriša Cesarić, hrvatski pjesnik, čija lirika, zbog jednostavnosti i jasnoće uživa veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima (1902.), hrvatska pjesnikinja Lucija Rudan (1911.), Janko Bobetko, general Hrvatske vojske (1919.), američki pjevač Frank Sinatra mlađi (1944.), Rod Steward, engleski pjevač (1945.), američki boksač George Foreman (1949.), Dragana Mirković, srpska folk pjevačica (1968.).
 
Umrli na današnji dan su: papa sv. Agaton (681.), kalif Al-Mustansir Bilah (1094.), papa bl. Grgur X. (1276.), Nicholas Culpeper (1654.), prvi princ Honoré II. od Monaka (1662.), Louis-Sébastien Le Nain de Tillemont (1698.), Edward Cave (1754.), Edward Boscawen (1761.), Georg Forster (1794.), kralj Viktor Emanuel I. (1824.), François de Neufchâteau (1828.), Gregorio Funes (1829.), Adrien-Marie Legendre (1833.), barun Karl von Müffling (1851.), Samuel Colt (1862.), Lyman Beecher (1863.), Eli Whitney Blake, Jr. (1895.), Jean-Léon Gérôme (1904.), “Buffalo Bill” Cody (1917.), Marinus van der Lubbe (1934.), Chester Wilmot (1954.), Gabriela Mistral (1957.), Dashiell Hammett (1961.), Howlin’ Wolf (1976.), Pedro Joaquín Chamorro Cardenal (1978), Jaroslav Seifert (1986.), Elspeth Huxley (1997.), Josip Pankretić (1998.), Mihail Minin (2008.), Maila Nurmi (2008.), Boško Petrović (2011.).
 
Citat dana: „Ljubav je kraljica mladih i tiranin starih.“ ~~ Giacomo Casanova
Zadnje vijesti

Marsa ovog petka u Čakovcu s Međimurjem

Prošlo je 26 godina od stradavanja heroja obrane Vukovara, Luke Andrijanića

Obilježava se tjedan borbe protiv tuberkuloze

FOTO GALERIJA

Blagoslov đaka na početku nove školske i vjeronaučne godine

I članovi AK Marsonia sudjelovali u donacijskoj utrci Lige protiv raka

Proslavljen Dan Općine Brodski Stupnik

Izvrnuto, istrgnuto, izokrenuto

Modna revija za 10 godina rada Tajane Jurišić Taye