U Brodu je uvedena služba dvojice najavljivača noćnih sati

Posvećena je slavna Westminsterska opatija, Galileo promatrao Neptun, braća Lumière održala prvu javnu kinematografsku predstavu u povijesti, potres pogodio Messinu na Siciliji, umro je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, u Bermudskom trokutu nestao avion, umro je Ante Pavelić

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 28.12.2014
U Brodu je uvedena služba dvojice najavljivača noćnih sati


Na današnji dan 1065. godine posvećena je slavna Westminsterska opatija (Westminster Abbey), vjerojatno najpoznatija vjerska građevina u čitavoj Velikoj Britaniji. Ona je značajna ne samo po tome što su u njoj tijekom više od 900 godina krunjeni svi engleski kraljevi i kraljice, nego i po tome što je ona mjesto ukopa najpoznatijih britanskih povijesnih osoba. Tako su u Westminsterskoj opatiji sahranjeni sir Isaac Newton, Charles Darwin, lord Kelvin, Charles Dickens, Rudyard Kipling i još mnogi drugi slavni znanstvenici i umjetnici. U Westiminsterskoj opatiji nalaze se grobovi čak 17 vladajućih engleskih kraljeva i kraljica. Dobar dio grobnica nalazi se u podu crkve, a jedini grob preko kojeg se ne smije hodati grob je Nepoznatog vojnika iz Prvog svjetskog rata. Zanimljivo je da je i Oliver Cromwell, poznati lord protektor Engleske, bio sahranjen u Westminsterskoj opatiji, ali je kasnije izbačen kad je obnovljena kraljevska vlast u toj zemlji. Sam naziv „opatija“ (Abbey) upućuje na činjenicu da se nekoć radilo o samostanu. Naime, na tom se mjestu nalazio samostan benediktinaca, poznatog srednjovjekovnog katoličkog reda. Zanimljivo je da su westminsterska crkva i samostan ležali na jednom otočiću usred rijeke Temze, a tek je kasnije rijeka regulirana tako da je taj otočić danas dio kopna, a riječno korito prolazi pokraj njega. Westminsterska opatija posvećena je upravo na današnji dan 1065. godine u doba slavnog engleskog kralja svetog Edwarda Ispovjednika (Staint Edward the Confessor). Taj se kralj štuje kao svetac i u katoličkoj i u anglikanskoj crkvi, a ujedno je i jedini svetac koji je ikada nosio englesku krunu. Kad je kralj Henrik VIII. izuzeo Englesku ispod vlasti pape i katoličke crkve, ukinuo je i samostane, pa danas Westminsterska opatija potpada direktno pod vlast britanskog kralja kao glave Anglikanske crkve.

Galileo Galilei na današnji dan 1612. godine postaje prvi astronom koji je detaljno promotrio našeg udaljenog susjeda iz Sunčevog sustava, planet Neptun. Iako jedan od pionira moderne astronomije i Galileo je bio samo čovjek pa je tijekom tog prvog promatranja donio krivi zaključak i Neptun u katalogu neba zabilježio kao fiksnu zvijezdu.

Na današnji dan 1622. godine umro je sv. Franjo Saleški, znameniti svetac Katoličke crkve. Po godini rođenja - 1567. – otprilike je odgovarao naraštaju Galilea Galileija i Williama Shakespearea. Zanimljivo je da je sv. Franjo Saleški bio aristokratskog podrijetla jer je rođen kao plemić u dvorcu Sales u Savoji. Riječ je o lokaciji koja danas pripada Francuskoj, a nekoć se nalazila u sastavu vojvodstva Savoje (dinastija koja je vladala tim vojvodstvom kasnije je postala talijanskom kraljevskom dinastijom). Dvorac Sales nalazio se južno od grada Ženeve, a samo pedesetak kilometara od najvišeg alpskog vrha Mont Blanca. Kad su mu bile 34 godine postavljen je sv. Franjo Saleški za biskupa Ženeve. Međutim, Ženeva je u to doba bila u vlasti kalvinista (protestanata koji su nekoć bili u sukobu s katolicima). Sv. Franjo Saleški stoga nije mogao imati sjedište u Ženevi, nego u gradiću Annecyju u Alpama, južno od Ženeve i nedaleko od spomenutog svečevog rodnog dvorca Sales. Na današnji dan sv. Franjo Saleški umro je u Lyonu, u dobi od 55 godina. Sv. Franjo Saleški znamenit je po svojoj blagosti, strpljenju i dobroti. Proglašen je čak i jednim od crkvenih naučitelja (doctor). U 19. stoljeću sv. Ivan Bosco osnovao je znameniti Red salezijanaca, koji je dobio ime upravo u spomen na sv. Franju Saleškog. Vrlo je zanimljivo da sv. Franju Saleškog štuju čak i neke protestantske zajednice, a ne samo katolici.

1776. godine umro je fra Jerolim Bačić rođen u Vrbi oko 1725. godine. Studirao je teologiju u Budimu (1747. – 1751.). Dvije godine predaje filozofiju u Brodu na Savi (1753. – 1755.). Teologiju je predavao na bogoslovnoj školi u Petrovaradinu. Bio je definitor i tajnik u upravnom vijeću Provincije Svetog Ivana Kapistranskog. Od 1771. ravnatelj je franjevačke gimnazije u Brodu. Neki tiskani radovi su mu sačuvani, a neki ne.

1822. godine inicijativom najuglednijih Brođana tog vremena Jarića, Benčevića, Muravića i Brlića, te suglasnošću zapovjednika Tvrđave generala Feuchterslebena, u Brodu je uvedena služba dvojice najavljivača noćnih sati.

Na današnji je dan 1856. godine u Virginiji rođen budući američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Otac mu je bio protestantski pastor, a majka mu je također bila kći jednog pastora, i djevojački se prezivala Woodrow, zbog čega je Thomas i dobio srednje ime Woodrow. Zanimljivo je da se Thomas također oženio kćerkom jednog pastora. Supruga mu je umrla dok je bio američki predsjednik, pa je ulogu Prve dame preuzela njegova kćer Margaret. Ponovno se oženio, za Edith Bolling, koja je bila potomak slavne indijanske princeze Pocahontas. Godine 1919. Wilson je dobio Nobelovu nagradu za mir, a bio je i do danas ostao jedini američki predsjednik s doktoratom.

Na današnji su dan 1895. braća Lumière održala prvu javnu kinematografsku predstavu u povijesti. Dogodilo se to u dvorani Salon Indien du Grand Café na pariškom Boulevardu des Capucines. Prikazano je ukupno 10 kratkih filmova, među kojima i prvi film braće Lumière „Izlazak iz tvornice Lumière u Lyonu“, koji su snimili ranije te godine i koji traje samo 46 sekundi (postoje tri različite verzije tog filma, s time da je prva ona u kojoj jedan konj vuče kočiju na kraju filma, druga u kojoj je vuku dva konja i treća bez konja). Taj prvi njihov film sniman je sa 16 kadrova u sekundi, dakle imao je oko 736 kadrova, što ga je činilo dugačkim oko 17 metara. Zanimljivo je da su braća smatrala da kinematograf nema budućnosti, pa su ubrzo napustili to područje i okrenuli se pronalaženju postupka izrade fotografije u boji.

1897. godine Charles i Emile Path u Parizu su osnovali Pate Cinema, prvu svjetsku tvrtku za proizvodnju filmova. Ta pariška tvrtka ubrzo je zavladala međunarodnim tržištem pokretnih slika.

Katastrofalni potres je 1908. godine pogodio Messinu na Siciliji. Veći dio grada tom je prilikom uništen, a od posljedica potresa i njime potaknutog plimnog vala poginulo je između 65 i 75 tisuća ljudi. Grad je u narednih godinu dana ipak nanovo izgrađen prema racionalnijim i modernijim planovima.

1909. godine brodska podružnica Hrvatske stranke prava organizirala je u gostioni Dane Čavčića „Starčevićansku večer“ na kojoj se oštro prosvjedovalo „…protiv protuhrvatskih nagnuća nehrvatskog življenja u Brodu“.

Na današnji dan 1922. godine rođen je poznati autor crtanih stripova Stan Lee. Znamenit je po tome što je sudjelovao u kreiranju likova superjunaka koji su danas postali gotovo neodvojiv dio zapadnjačke kulture. Naime, Stan Lee suautor je likova Spider-Mana, Hulka, Iron Mana, Thora, kao i skupina X-Men i Fantastična četvorka (Fantastic Four). Stan Lee rođen je zapravo pod imenom Stanley Martin Lieber, a tek je kasnije promijenio ime. Rodio se u New Yorku, kao dijete židovskih roditelja podrijetlom s područja današnje Rumunjske. Zaposlio se u proizvodnji crtanih stripova kad mu je bilo samo 16 godina. Taj prvi posao bio mu je rad za kompaniju Timely Publications, koja je, između ostaloga, upravo u to vrijeme bila pokrenula svoj novi strip zvan Marvel Comics. Stan Lee neočekivano je brzo napredovao u poslu, tako da je već u dobi od 18 godina postao urednik. Pod Leejevim vodstvom uvedeni su s vremenom mnogi novi likovi. Prva skupina superjunaka koju je Stan Lee kreirao, zajedno s crtačem Jackom Kirbyjem, bila je Fantastična četvorka. Uspjeh te skupine potaknuo je kreiranje novih likova superjunaka - Hulka, Iron Mana, Thora, te skupine X-Men. Najpopularnijim od svih na kraju se pokazao Spider-Man. Marvelovi likovi danas zarađuju milijarde dolara, a zanimljivo je da Stan Lee ima cameo ulogu u gotovo svakom modernom Marvelovom filmu o superjunacima.

1925. prestalo je kucati srce najvećeg ruskog poete i jednog od najslavnijih pjesnika svijeta. Na današnji dan umro je Sergej Aleksandrovič Jesenjin. Rođen je 21. rujna 1895. u selu Konstantinovu, Rjazanske gubernije. Otac mu je bio Aleksandar Nikitič Jesenjin, a majka Tatjana Fedorovna. Većinu svog djetinjstva proveo je sa svojim djedom i bakom, u selu Konstantinovu, na rijeci Oki, dvadesetak kilometara od Rjazanja. U njegovom djetinjstvu i mladosti, predio je bio drevni, ruski: sve kuće gotovo iste, niske, drvene, pokrivene slamom, a visoko iznad crkve bijeli toranj vidljiv iz daleka. Okolo sela beskraj njiva, livada, lugova s brezama, stepe, rijeka izlivena u rukavce i jezera, s ribljom sitneži i patkama u ševarima. Svoj zavičaj nosio je sa sobom u srcu cijelog života i o njemu pjevao kao o ljepoti neodvojivoj od osjećaja. Žene su pratile Jesenjina stalno, još od njegove rane mladosti. Obožavale su ga kao čovjeka rijetke ljepote i pjesnika čiji su stihovi osvajali njihova srca. Zanesen njihovim duhom i ljepotom, napisao im je svoje najljepše ljubavne pjesme. Njegov prvi brak sklopljen je 1913. s Annom Izryadnovom, radnicom iz izdavačke kuće, s kojom je imao sina, Yurija. U kolovozu 1917. Jesenjin je već oženjen drugi put za glumicu Zinaidu Raikh, s kojom je imao dvoje djece, kćer Tatyanu i sina Konstantina. Razvode se 1921. godine. U jesen 1921., tijekom posjeta studiju slikara Georgi Yakulova , Jesenjin se upoznao sa američkom plesačicom Isadorom Duncan , koja je bila starija od njega 18 godina. Znala je samo desetak riječi na ruskom, a on ni toliko engleski. Vjenčali su se 2. svibnja 1922. Jesenjin je bio u pratnji svoje slavne supruge na turneji po Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, ali je njegov alkoholizam već tada je izmicao kontroli. Često pijan, Jesenjin je imao nasilne napade bijesa.
Takvo ponašanje dobilo je mnogo publiciteta u međunarodnom tisku. Njegov brak s Duncan je bio kratak i svibnja 1923. Jesenjin se vratio u Moskvu i gotovo odmah počeo novu vezu s glumicom Augustom Miklashevskaya s kojom se oženio u civilnoj ceremoniji, iako još nije bio dobio razvod od Duncan. No, Jesenjin je postajao sve čudniji i sve skloniji alkoholu. Ni taj brak nije dugo trajao. Godine 1925. Jesenjin je sreo i oženio Sofiju Andreyevnu Tolstaya, unuku Lava Tolstoja. Ona mu je pokušala pomoći, ali Jesenjinu se više nije moglo pomoći. Krajem studenog 1925. Sofija Tolstaya je dogovorila s ravnateljem mentalnog centra klinike u Moskvi sveučilišnim profesorom P. Gannushkinom, hospitalizaciju pjesnika u njegovoj klinici.  Za liječenje je znalo samo nekoliko najbližih ljudi. 23. prosinca 1925. Jesenjin je napustio kliniku i otišao u Lenjingrad (današnji Petrograd) gdje je izvršio samoubojstvo u sobi u hotelu Angleterre. Bilo mu je tek 30 godina. Sergej Jesenjin je pokopan u Moskvi, na Vagankovskoye groblju. Grobno mjesto krasi bijela mramorna skulptura, po mnogima, najvećeg poete u povijesti pjesništva.

1927. godine zbog naglog zatopljenja rijeka Sava kod Slavonskog Broda naglo je počela rasti.

1929. godine u Novoj Gradiški počeo je izlaziti Oglasni list koji je, međutim, izlazio samo do četvrtog broja jer su ga onodobne vlasti zabranile.

Japansko zrakoplovstvo je 1942. bombardiralo indijski grad Kalkutu.

Na današnji je dan 1948. godine bez traga nestao avion Douglas DC-3 oznake NC16002 pri letu iz Puerto Rica prema Miamiju na Floridi. Okolnosti nestanka nisu nikada razjašnjene, niti su pronađeni ikakvi ostaci aviona. Dogodilo se to na području tzv. Bermudskog trokuta, koji se najčešće opisuje kao trokut s vrhovima na Floridi, Puerto Ricu i Bermudskom otočju. U avionu je bilo 29 putnika i 3 člana posade (pilot, kopilot i stjuardesa). Vrijeme je bilo lijepo, s dobrom vidljivosti. Posljednje javljanje pilota zemlji bilo je u 3:40 ujutro, kad je izvijestio da je udaljen 80 kilometara od Miamija. Autori priča o Bermudskom trokutu uzeli su taj slučaj kao jedan od reprezentativnih nestanaka bez traga, ponudivši nadnaravna objašnjenja. Od realnih teorija zabilježeno je da su akumulatori na avionu prije polijetanja bili gotovo prazni, što je moglo dovesti do otkazivanja električnog sustava. Ipak, to ne objašnjava nesreću, jer se pri letu za opskrbu električnom energijom koriste generatori koje pokreće motor, a ne akumulatori.

Na današnji dan 1954. godine rođen je američki glumac Denzel Washington. Do sada je nagrađen s dva Oscara, uključujući onaj za najbolju mušku ulogu (za film Dan obuke, Training Day, iz 2001. godine). S ukupno šest nominacija i dva osvojena Oscara, Washington je do danas najuspješniji afroamerički glumac u pogledu tih nagrada. Osobito je zanimljivo da je Denzel Washington sin protestantskog pastora. Dapače, i on je sam ozbiljno razmišljao o tome da postane propovjednik, budući da je vjernik kršćanin. Studirao je na poznatom Sveučilištu Fordham (Fordham Univesity) koje je osnovano pod vodstvom isusovaca. Kasnije je dobio i počasni doktorat tog sveučilišta. Denzel Washington već je više od 30 godina u braku sa svojom suprugom Paulettom. Imaju četvero djece. Zanimljivo je da su 1995. obnovili bračne zavjete u Južnoj Africi, na ceremoniji koju je predvodio poznati nadbiskup i nobelovac Desmond Tutu.

Na današnji dan 1959. godine umro je Ante Pavelić, nekadašnji poglavnik Nezavisne Države Hrvatske. Umro je u španjolskom glavnom gradu Madridu, u bolnici koja se zvala „Hospital Alemán“ („Njemačka bolnica“) i nalazila se u madridskoj četvrti Mirasierra. Danas se bolnica na tom istom mjestu zove „Hospital Ruber Internacional“ i ima adresu Calle Masó 38. Riječ je o sjeverozapadnom rubnom dijelu Madrida, nedaleko od poznate kraljevske palače El Pardo (španj. Palacio Real de El Pardo). Zanimljivo je da je u palači El Pardo živio španjolski diktator Francisco Franco. El Pardo ne treba pogrešno zamijeniti s poznatim madridskim Prado, koji se nalazi u sasvim drugom dijelu Madrida. Pavelić je u trenutku smrti bio već u 71. godini života. Sahranjen je na madridskom groblju San Isidro (španj. Cementerio Sacramental de San Isidro). Na tom su groblju još od 19. stoljeća pokapani španjolski plemići i aristokrati. Grobnice su raskošne i velike i nose imena španjolskih markiza i brojnih uglednika, uključujući političare i umjetnike. Čak je i Francisco Goya jedno vrijeme bio pokopan na tom groblju, ali je njegovo tijelo kasnije premješteno na drugo mjesto. Groblje San Isidro nalazi se na lijepom položaju, svega 3 kilometra jugozapadno od glavne madridske kraljevske palače. U blizini groblja nalzi se i stadion kluba Atlético Madrid (stadion Vincente Calderon). Za posjetitelje Madrida, koje to zanima, točna adresa groblja je Calle Ermita del Santo 78.

U Bangladešu je 1974. godine vlada uvela izvanredno stanje u zemlji koje je dopuštalo premijeru Mujibu Rahmanu gotovo neograničenu političku moć.

U Norfloku (SAD) je 1981. rođena prva američka „beba iz epruvete“.

1989. godine u brodskom hotelu „Park“ održan je Osnivački sastanak Inicijativnog odbora Hrvatske demokratske zajednice za Slavonski Brod. U Izvršni odbor su izabrani predsjenik Ante, Klarić, tajnik Stjepan Blažanović te članovi Mario Ovsenjak, Antun Babić, Ratimir Kuzmić, Stjepan Lulić, Mato Artuković i Stjepan Abrić.

Premda su prethodnih dana hrvatske snage napredovale u oslobađanju zapadne slavonije, u jutarnjim satima 28. prosinca 1991. godine srpske snage izvršile su protunapad. Prvo su artiljerijom napadnuti hrvatski položaji u Šeovici, Japagi, a potom i po samom Pakracu i Lipiku. Hrvatskim snagama stiglo je pojačanje u sam centar Šeovice. Pripadnici HV-a i MUP-a dovezeni su u dva kamiona, no prilikom iskakanja, među njih su ispaljene 4 minobacačke mine, od kojih su poginulo 4 pripadnika HV-a i jedan pripadnik MUP-a, a više od 20-tak vojnika je ranjeno. Uslijedilo je izvlačenje navedenih ranjenih i mrtvih, i to pod artiljerijskom paljbom. Jedan dio hrvatskih postrojbi povukao se prema Japagi, te dalje prema Gavrinici i u sam Pakrac. Nešto prije podneva, oko 300 pripadnika hrvatskih snaga napustilo je Šeovicu i krenulo prema Japagi, no zbog nailaska neprijateljskog tenka morali su kroz minirano područje krenuti prema Pakračkoj bolnici. Time su se zatekli na otvorenom položaju za djelovanje neprijateljske vojske svim sredstvima. Unatoč tome, spustili su se do kuća u Gavrinici, gdje su opet naišli na tenk. Budući da su od težeg naoružanja posjedovali su samo tromblone, bilo kakva vrsta borbe bila je nemoguća. Nakon nekoliko sati probijanja kroz protivničke redove, ta je grupa uspjela doći do Zapovjedništva obrane Grada Pakraca, a ljudstvo je raspoređeno po ranijim crtama razgraničenja. Sve u svemu, oslobađajućim akcijama „Orkan-91“, „Otkos-10“ i „Papuk-91“ u zapadnoj Slavoniji dostignute su crte obrane koje su se održale sve do operacije „Bljesak“ 1995. godine. Linija bojišnice tekla je sljedećim mjestima: Trebež - lijeva obala Save - Jasenovac - kanal Strug - nadvožnjak na autocesti - Stari Grabovac - potok Paklenica - Novsko brdo - Slatino brdo - Kričko brdo - Gornje Kričke - Donja Subocka - most na Pakri - dolina rijeke Pakre - prometnica Pakrac - Kusonje - Dragović - Španovica - Bučje - Jakovci - Cikote - Debelo brdo - Velika Marinica - Lipova kota - Trešnjevo brdo - Čardak - Širinci - Mašićka Šagovina - Medari - Dragalić - Donji Bogićevci - Pivare - lijeva obala Save.

2002. godiine u Slavonskom Brodu preminuo je liječnik Radojko Pandak. Pučko i gimnazijsko školovanje završio je u rodnom gradu, a sstudij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U brodskoj bolnici je sekundarni liječnik od 1954. do 1957. kada je dobio specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije. Od 1966. je rukovoditelj Službe za ginekologiju u novoj brodskoj bolnici i sve do umirovljenja 1990. kadrovski i stručno uvelie je unaprijedio Službu. Rođen je u Brodu na Savi 16. travnja 1925.

Privremena vlada je na današnji dan 2007. godine proglasila Nepal Demokratskom Saveznom Republikom. Tim činom označen je kraj monarhije koja je 238 godina vladala tom malom i siromašnom državom u kojoj se nalazi „krov svijeta“, te jedinom državom na svijetu koja nema pravokutnu službenu zastavu.

Rođeni na današnji dan su: španjolski književnik Pio Baroja (1872.), Miroslav Feldman, hrvatski književnik (1899.), njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica Hildegard Knef (1925.), Denzel Washington, američki glumac (1954.), hrvatski glumac Mislav Čavajda (1980.), Ana Jelušić, hrvatska skijašica (1986.). 

Zadnje vijesti

Luis Fonsi s “Despacitom” 26. studenog dolazi u zagrebačku Arenu!

Održan Dan otvorenih vrata za sve zainteresirane za pripremu i provedbu EU projekata

Predavanje talijanske arheologinje Sare Zanni u Muzeju Brodskog Posavlja

VIJESTI

Učilište "Moneo"

Održan Dan otvorenih vrata za sve zainteresirane za pripremu i provedbu EU projekata

NAJČITANIJE DANAS

NAJVEĆA SVJETSKA ATRAKCIJA STIŽE U HRVATSKU

Luis Fonsi s “Despacitom” 26. studenog dolazi u zagrebačku Arenu!

FOTO GALERIJA

Blagoslov đaka na početku nove školske i vjeronaučne godine

I članovi AK Marsonia sudjelovali u donacijskoj utrci Lige protiv raka

Proslavljen Dan Općine Brodski Stupnik

Izvrnuto, istrgnuto, izokrenuto

Modna revija za 10 godina rada Tajane Jurišić Taye