Turci u velikoj akciji poharali gotovo cijelu Posavinu

1530. godine glasovita hrvatska obitelj Berislavića Grabarskih držala je Brod i okolicu sve do provale Turaka u ove krajeve. Turci iz Bosne zauzeli su 1530. godine Kobaš i tu podigli drvenu utvrdu iz koje su pljačkali okolna sela. Odvodeći ljude i stoku. Na današnji dan, Turci su u velikoj akciji poharali gotovo cijelu Posavinu, posebno posjede Oporovac i Bijelu Stijenu, te imanje braće Svetački.

Na današnji dan 1775. godine dogodio se jedan od najneobičnijih događaja u američkoj povijesti ratovanja. Naime, američka je vojska osvojila kanadski grad Montreal. Malo kome je uopće poznato da su mlade Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Kanadu, i to čak prije službenog proglašenja svoje nezavisnosti (slavna američka Deklaracija nezavisnosti izglasana je tek sljedeće godine!). Američku vojsku vodio je prema Kanadi general Richard Montgomery. Vojska je krenula iz poznate tvrđave Ticonderoga logičnim putem kroz dolinu rijeke Richelieu, koja vodi iz područja današnje američke savezne države New York ravno na sjever prema Kanadi. Na današnji je dan grad Montreal osvojen bez većeg otpora. Naime, britanska vojska koja je branila grad zaključila je da područje nije prikladno za obranu, pa se radije predala. Inače, zanimljivo je da ime Montreala dolazi od francuske riječi Mont Royal, što znači „kraljevsko brdo“. Riječ je o troglavom brdu koje se nalazi u središtu tog grada i po kojem je čitav grad dobio ime. Danas je Montreal drugi po veličini grad u Kanadi. Nakon osvajanja Montreala, američki general Montgomery pozvao je Kanađane da se dobrovoljno pridruže novostvorenom SAD-u. Odaziv, međutim, nije bio velik. Čitava američka invazija na kraju je propala i zbog toga Kanada danas nije u sastavu SAD-a.

Narodni učitelj i pisac školskih udžbenika Franjo Klaić rođen je na današnji dan 1819. godine u Garčinu. Godine 1849. postavljen je za predavača na vojnom učilištu kapetana Schulzera. Potom je predavač u Varaždinu, ravnatelj gradskih pučkih škola i preparandije u Zagrebu. Za pedagoške zasluge i sudjelovanje u stvaranju organizacije hrvatskih učitelja, po umirovljenju, odlikovao ga je car Franjo Josip Zlatnim križem.

Prva od četiri irske „krvave nedjelje“ odigrala se na današnji dan 1887. godine u Londonu. Tijekom masovnih demonstracija na kojima su prosvjednici tražili oslobađanje irskog člana parlamenta Williama O'Briena kojeg su Britanci zatvorili, te naravno protiv britanske prisutnosti u Irskoj, na Trafalgar Squareu se okupilo oko 10 tisuća ljudi. Policija je intervenirala, a rezultat je bio nekoliko mrtvih, stotine ozlijeđenih i deseci uhićenih.

1910. godine posvećena je novosagrađena evangelistička crkva u Bosanskom Brodu, koju je podiglo oko 25 obitelji evangelista, uglavnom češkog podrijetla, čiji su odrasli muškarci bili zaposleni na državnoj željeznici. Crkvu je posvetio evangelistički župnik Mack iz Banje luke.

Nakon uspjeha Snjeguljice, koja je kao prvi animirani cjelovečernji film postigla velik uspjeh osvojivši Oscara, Walt Disney ponovno je zadivio svijet premijerom Fantasie, još jednog dugometražnog animiranog filma. Rad talentiranih animatora prikazan je svijetu na današnji dan 1940. godine.

1942. godine Drugi svjetski rat bio je u punom jeku i SAD su bile angažirane na sve više frontova, pa je predsjednik Roosevelt bio prisiljen donijeti ukaz kojim se minimalna dob za regrutaciju snizila s 21 na 18 godina.

Čovjekov utjecaj na prirodu postajao je sve veći, pa je američki kemičar i meteorolog Vincent Schaefer uspio ostvariti svoj naum i natjerati oblak da počne sniježiti. Kemijska revolucija „sijanjem“ suhog leda u oblake odigrala se na Mount Greylocku u Massachusettsu 1946. godine.

Najpopularnija automatska puška u povijesti puštena je u upotrebu na današnji dan 1947. godine (od tuda oznaka 47, a AK je kratica za Automat Kalašnjikov). Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina. Zanimljivo je da je Kalašnjikov ujedno i pjesnik, koji je objavio šest knjiga. U SSSR-u je dva puta proglašen junakom socijalističkog rada i unaprijeđen je u čin generala. Na konstrukciji AK-47 sudjelovao i njemački inženjer Hugo Schmeisser. On je prije toga konstruirao njemačko oružje koje se popularno zvalo Schmeisser, a nakon Drugog svjetskog rata Sovjeti su ga zaposlili u svojim tvornicama. Procjenjuje se da danas u svijetu cirkulira oko 100 milijuna pušaka AK-47. Vrlo su cijenjene zbog jednostavnosti i pouzdanosti.

Na današnji dan 1954. godine umro je u zarobljeništvu u Sovjetskom Savezu njemački feldmaršal Paul Ludwig Ewald von Kleist. Bio je najviše rangirani vojni zapovjednik nacističke Njemačke iz Drugog svjetskog rata koji je umro u sovjetskom zarobljeništvu. Preminuo je u zloglasnom Vladimirskom zatvoru (Владимирский централ), najvećem zatvoru u čitavoj Rusiji. Taj se zatvor nalazi u gradu Vladimiru, oko 100 km od Moskve u smjeru Urala. U istom su zatvoru bili mnogi poznati zatvorenici, poput američkog pilota Garyja Francisa Powersa, koji je oboren kad je nadlijetao SSSR sa špijunskim zrakoplovom U-2. Feldmaršal von Kleist rođen je u cijenjenoj njemačkoj plemićkoj obitelji. Služio je kao mladić u uglednoj husarskoj konjici, poznatoj po kicoškim uniformama s gajtanima. Postao je general između dva rata. U Drugom svjetskom ratu zapovijedao je jedinicama pri napadu na Poljsku, Francusku, Jugoslaviju, Grčku i Sovjetski Savez (operacija Barbarossa). Hitler je 1942. dao von Kleistu zapovjedništvo na grupom armija koja je trebala zauzeti Kavkaz, na krajnjem jugu Istočnog bojišta, te osigurati naftna polja kraj Bakua (bila je to tzv. Grupa armija A). Međutim, kad je došlo do teških borbi kod Staljingrada, von Kleist je naredio povlačenje njemačke 8. armije, zbog mogućnosti da je Crvena armija uništi. To povlačenje bilo je protivno Hitlerovim naredbama, pa je von Kleistu oduzeto zapovjedništvo. Dakako, poznato je kako je cijela jedna armija (Šesta) doista kasnije bila gotovo čitava zarobljena i uništena od strane sovjeta kod Staljingrada. Amerikanci su feldmaršala von Kleista uhitili 1945. i izručili Jugoslaviji. Od tamo je 1948. izručen SSSR-u, gdje je osuđen na 10 godina zatvora. Nije doživio odsluženje kazne do kraja, jer je umro na današnji dan 1954. godine u 74. godini života.

Jedna od bitnih odluka koja je počela nezaustavljivo slamati rasnu segregaciju u SAD-u donesena je na današnji dan 1956. godine. Vrhovni sud SAD-a tada je poništio zakone o odvojenim dijelovima autobusa za ljude različite boje kože.

1970. godine u osnovnoj glazbenoj školi utemeljeno je Društvo prijatelja glazbe s tri sekcije: ženskim pjevačkim zborom sa zborovođom Josipom Jerkovićem, violinističkim komornim sastavom koji je vodila Đurđa Matković i harmonikaškim orkestrom Bele Panthya.

Na današnji dan 1970. godine pogodio je Aziju najjači uragan u svjetskoj povijesti modernog doba. U kratkom je vremenu poginulo oko 500,000 ljudi. Uragan je zahvatio gusto naseljena područja Bengala i današnjeg Bangladeša. Riječ je o delti rijeke Gangesa, gdje je tlo vrlo nisko nad rijekom, pa poplave imaju razoran učinak. Vjetrovi su dosezali brzinu od 185 kilometara na sat. Politički je to područje većinom pripadalo Istočnom Pakistanu. Država Pakistan imala je u to vrijeme dva dijela: Zapadni (današnji Pakistan) i Istočni (današnji Bangladeš). Pakistanska je vlada sporo reagirala u spasilačkim operacijama nakon uragana, što je uzrokovalo revolt u pogođenom Istočnom Pakistanu. Nemiri su prerasli u rat za nezavisnost Bangladeša, koji je uspješno završio sljedeće godine (1971.). Tada je stvorena nezavisna država Bangladeš. Razaranja tijekom uragana potaknula su bivšeg člana Beatlesa Georgea Harrisona da organizira „Koncert za Bangladeš“, prvi veliki dobrotvorni koncert u povijesti. Na njemu su nastupili osim Harrisona i Ravi Shankar, Bob Dylan te Eric Clapton.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 1975. da su iskorijenjene Velike boginje u Aziji.

Više od desetljeća trebalo je Americi da napravi centralno mjesto sjećanja na pale vojnike u Vijetnamu. 1982. godine u Washingtonu je otvoren Vietnam War Memorial, prema zamislima Maye Lin.

U noći na današnji dan 1988. godine tri skinheadsa Ken „Death“ Mieske, Kyle Brewster i Steve Strasser vozili su se sa svojim djevojkama po gradu Portlandu u državi Oregon. Naišli su na etiopskog studenta Mulugetu Serawa koji je bio pred svojim stanom. Izbio je sukob, ishod kojega je bilo ubojstvo studenta. Skinheadsi su ga izudarali palicom za baseball i ostavili da leži u lokvi vlastite krvi. Njih trojica su bili članovi grupa East Side White Pride i White Aryan Resistance (WAR). Kasnije su izjavili da su ubili Serawa „zbog njegove rase“. Uhićeni su i zatvoreni. Mieske je umro u zatvoru služeći doživotnu kaznu. Studentov otac i sin pokrenuli su privatnu tužbu protiv šefa organizacije White Aryan Resistance (WAR) i dobili parnicu. Šef te organizacije i danas otplaćuje odštetu obitelji poginuloga.

World Wide Web, jedna od najvažnijih usluga interneta koja nam omogućava gledanje mnogih internetskih stranica započeta je na današnji dan 1990. godine.

Na današnji dan 1994. godine u Švedskoj je održan referendum o pristupanju Europskoj uniji. Pitanje ulaska u EU za Švedsku je bilo naročito bitno, jer je zapravo značilo odustajanje od dugogodišnje politike neutralnosti. Naime, Švedska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nije ušla niti u jedan ratni sukob još od 1812. godine (navršeno je već punih 200 godina!). Švedska neutralnost doista je zadivljujuća, kad se uzme u obzir broj ratova koji su zadesili Europu u proteklih 200 godina. Dakako, Švedska je cijelo to vrijeme održavala vojnu silu, pa čak i sudjelovala u mirotvornim operacijama sa svojom vojskom, ali nije ulazila u ratove. Kao tamnu mrlju na švedskoj prošlosti navodi se samo njena gospodarska suradnja s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rada. Naime, Švedska je Hitlerovu Njemačku opskrbljivala željeznom rudačom, čelikom i dijelovima za strojeve, što su bile strateški važne sirovine i proizvodi u ratnim uvjetima. Ipak, Švedska nije nikada službeno ušla u rat na strani nacističke Njemačke. Referendum koji je održan na današnji dan imao je vrlo tijesan ishod. Naime, za pristupanje EU glasalo je 52.3% glasača, a protiv 46.8%. Odaziv birača bio je razmjerno velik – čak 83.3%. Zanimljivo je da je u Republici Hrvatskoj odaziv na referendumu oko istog pitanja - ulaska u EU - bio samo 43,68%!

1999. godine u zemljotresu u Turskoj poginulo 450 ljudi, a više od dvije i pol tisuće je povrijeđeno.

Rođeni na današnji dan su: Sveti aurelije Augustin, kršćanski svetac i filozof (354.), škotski književnik Robert Louis Stevenson (1850.), Erik Bertil Holmberg, švedski astronom (1908.), hrvatski general Zvonimir Červenko (1926.), Takuva Kimura, SMAP (1972.), kamerunski nogometaš William Tabi (1982.), Slavko Sobin, hrvatski glumac (1984.).