OBJAVA: 27.12.2016 08:10:36AUTOR: Dunja Kokanović

Svečano otvorena nova zgrada Inženjeringa Tvornice „Đuro Đaković“

Svečano otvorena nova zgrada Inženjeringa Tvornice „Đuro Đaković“

Dogodilo se na današnji dan 27. prosinca

 1543. godine umro je njemački markgrof Georg od Brandenburg-Ansbacha. Imao je silno velike zemljišne posjede u Hrvatskoj i Slavoniji, koji su se prostirali kroz nekoliko županija. Markgrof je bio vrlo uglednog podrijetla. Naime, pripadao je slavnoj dinastiji Hohenzollern koja se tijekom vremena tako uzdigla da je postala najmoćnija obitelj u čitavoj Njemačkoj. Još je važnije da je markgrofova majka bila poljska princeza Sofija, sestra hrvatskog-ugarskog kralja Vladislava II. Jagelovića. Dakle, markgrof je po majci bio bliski rođak hrvatsko-ugarskog vladara i dobio je veliku moć na dvoru. U Hrvatskoj je svoje veze ojačao ženidbom s Beatricom Frankopan, kćeri poznatog hrvatskog kneza Bernardina Frankopana. Beatrica je bila udovica silno bogatog Ivaniša Korvina, nezakonitog sina slavnog hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina. Ona je od oca dobila u miraz znatne posjede, a kad joj je umro prvi suprug Ivaniš Korvin, naslijedila je i sva njegova vlastelinstva. Sve je to bogatstvo zapalo markgrofa, jer je Beatrica umrla samo godinu dana nakon udaje za njega. Markgrof je tako stekao ogromne posjede u Hrvatskoj i Slavoniji (u to doba to su još bili odvojeni pojmovi). Prema popisu koji nam je sačuvan iz 1513. godine, markgrof je u našim krajevima posjedovao čak 1052 seljačka dima (obračunska jedinica iz feudalnog vremena). Od toga je u Varaždinskoj županiji imao 653 dima (gotovo petina ukupnog feudalnog zemljišta u županiji). U Križevačkoj županiji imao je 264 dima, a u Zagrebačkoj još 135. Posjedovao je dvorac Medvedgrad iznad Zagreba s okolnim posjedom koji je sezao sve do međa slobodnog kraljevskog grada (budućeg Zagreba). U Zagorju je posjedovao Krapinu, Mali Tabor i još niz zemljišta, a najveći pojedinačni veleposjed bio mu je vjerojatno grad Varaždin s širom okolicom. Zanimljivo je da je makgrof bio jedan od prvih pristalica Martina Luthera, te time i jedan od prvih protestantskih plemića u Europi.

Grof Nikola Zrinski, hrvatski vojskovođa i ban, rodio se 1. svibnja 1620. u Čakovcu. Zajedno s mlađim bratom Petrom učio je humanističke znanosti u Grazu, a zatim retoričke znanosti u slovačkoj Trnavi. Nakon punoljetnosti braća su svoje posjede podijelila na jednake dijelove, zadržavši suvlasništvo u Čakovcu i Ozlju. Nikola je uglavnom boravio u Čakovcu i onda je uspostavio vrlo tijesne veze s mađarskim plemstvom. Svjestan svoje pripadnosti hrvatskome narodu, a kao ban služio se i hrvatskim jezikom, ipak je postao istaknuti mađarski pjesnik i prozni pisac. Godine 1646. sudjelovao je, na kraljev zahtjev, u završnim bitkama Tridesetogodišnjeg rata i bio za hrabrost odlikovan naslovom generala sviju hrvatskih četa. 27. prosinca 1647. postavljen je za hrvatskoga bana, a 14. siječnja 1649. ustoličen u Hrvatskome saboru. Nadajući se skorom ratu, 1661. izgradio je na utoku Mure u Dravu tvrđavu Novi Zrinj. Za rata se, od 1663. do 1664., istaknuo kad je kraj Osijeka spalio znameniti most cara Sulejmana Drugog Postao je središnjom osobom u uroti protiv austrijskog cara Leopolda Prvog, ali prije nego što je uspio razviti veću djelatnost smrtno je stradao od razjarenog vepra u lovu 18. studenoga 1664. kod Kuršeničkog luga u Međimurju. Ostalo je, međutim, zauvijek pitanje: Je li stradao baš od vepra?!
 
1904. godine rođen je u Brodu na Savi slikar Ivan Domac, koji potječe iz obitelji koja je Slavoniji dala niz istaknutih ličnosti. Osnovnu školu polazio je kao dijete učitelja u Golubincima i Vrbanji, gimnaziju u Brodu. Njegov slikarski talent uočava i otkriva profesor crtanja na gimnaziji, veliki hrvatski slikar Jerolim Miše. Miše je zaslužan što je Domac prvu samostalnu izložbu imao u zgradi gimnazije u svojoj osamnaestoj godini, a drugu nepune dvije godine kasnije. Slikarstvo studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a profesori su mu Marino Tartaglia, Vladimir Becić i Ljubo Babić. Nakon završene Akademije službuje u Zagrebu, Čakovcu, Vinkovcima i Novoj Gradiški. U Novoj Gradiški stvorio je ciklus akvarela Slavča. Koji se ubraja u najviše domete hrvatske akvarelistike. Posljednje godine života provodi u Privlaci na djedovini. Umro je 17. siječnja 1975. U knjizi „Hrvatski slikar i kipari u Slavoniji i Srijemu“ Matko Peić kaže za Domca „…bio je majstor za umiranje i muku, za crkavanje bez grcaja, za izdisanje bez uzdaha, ali i za prkos krvi, raskalašenost nerva, divlju orgiju. Jednom riječju: potomak Đuke Begovića“. Dio njegova stvaralaštva mogao se prije rata vidjeti u vinkovačkoj Galeriji umjetnosti.  
 
1911. godine utemeljena je u Brodu podružnica Hrvatske narodne straže, organizacije „čiji je zadatak svuda stajati na braniku hrvatstva i hrvatske narodne misli“. Za predsjednika je izabran odvjetnik Zlatko Šafarić, za tajnika činovnik Stjepan Sekulić, za blagajnika brijač Aleksandar Holujević. Odbornici su bili Vjekoslav Tauchmann, građevinski poduzetnik i Marko Prpić, šeširdžija.
 
1919. godine Kraljevsko redarstveno povjerenstvo, temeljem banske naredbe, izgnalo je iz Broda 188 obitelji, kao državljane neprijateljskih država. Rok iseljavanja bio je tri dana. 
 
1924. godine mjesna organizacija Demokratske stranke u Brodu na Savi izabrala je za predsjednika Vladu Bobinca, za potpredsjednika dr. Vasilja Bigu, za tajnika dr. Vladu Kalembera. Za urednika glasila stranke – Brodskih novina – postavljen je, umjesto Vilka Baumeistera, dr. Kalember.
 
1942. godine osnovan je Savez pionira Jugoslavije.
 
1945. godine osnovano je Trgovačko poduzeće „Granap“ čiji je prvi direktor bio Rade Kern.
 
1968. godine dr. Savka Dabčević Kučar svečano je otvorila novu zgradu Inženjeringa Tvornice „Đuro Đaković“.
 
1989. godine položen je kamen-temeljac za novu sportsku dvoranu na Vijušu.
 
1991. godine u Slavonskom Šamcu prihvaćeno je 120 prognanih mještana srjemskog mjesta Lovasa, sela nedaleko Vukovara.
 
Na današnji dan 1991. godine nastavljeno je oslobađanje zapadne Slavonije, zajedničkim snagama HV-a i MUP-a, a pod kodnom akcijom zvanom „Orkan 91“. Oslobođena su jaka četnička uporišta u okolini Pakraca: Gavrinica, Japaga i dio Šeovice. Do večernjih sati hrvatske su postrojbe zauzele crtu obrane, dok su se četničke snage („Beli orlovi“), pripadnici tzv. JNA i TO, te srpski dragovoljci i četnici povukli na rezervne položaje. Važnost navedene akcije bilo je pomicanje crte bojišnice, koja je prije bila nedaleko od same Pakračke bolnice, te time na udaru neprijatelja. Mnogobrojniji i bolje naoružani neprijatelji, istog su dana (27. prosinca 1991. godine) izvršili jaki artiljerijski napad na Pakrac, Filipovac, Lipik, Prekopakru i Klisu. Unatoč tome, neprijatelj je potisnut, a za sljedeći dan pripremljeno daljnje čišćenje i oslobađanje područja pod neprijateljskom kontrolom. Konačni cilj bilo je zauzimanje koridora sve do Save, tj. granice s Bosnom. U navedenim sukobima bilo je gubitaka na obje strane. U mjestu Japaga, nedaleko od Pakraca, poginuo je hrvatski branitelj - pripadnik Policijske postaje Koprivnica - Vinko Fijačko, rođen 9. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Fijačko je živio u Koprivničkoj Reki gdje je i sahranjen nakon pogibije.
 
1991. utemeljena je 156. brigada HV, Makarska.
 
1991. HV oslobodio je Grahovljane.
 
Ostali događaji:
  • Aja Sofija je izgrađena u doba vladavine cara Justinijana, a dovršena je na današnji dan 537. godine.
  • 1571. godine rođen je znameniti znanstvenik Johannes Kepler.
  • 1822. rođen je jedan od najvećih znanstvenika svih vremena – Louis Pasteur.
  • 1831. isplovio je iz Engleske brod Beagle.
  • U Londonu je 1904. godine održana praizvedba kazališne predstave Petar Pan Jamesa Matthewa Barriea.
  • Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu osnovana je na današnji dan 1945. godine, isprva u svrhu financiranja obnove razorenih zemalja nakon Drugog svjetskog rata.
  • Koreja je 1945. podijeljena na dvije države (Sjevernu i Južnu).
  • 1966. otkriven je u meksičkom gorju najveći špiljski ponor na svijetu. Nalazi se u planinskom kršovitom kraju, otprilike na pola puta između grada San Luis Potosi i luke Tampico na obali Meksičkog zaljeva. Ponor je nazvan „Sótano de las Golondrinas“ što na španjolskom znači otprilike „Lastavičja špilja“.
  • Australija je 1972. godine obustavila vojnu pomoć južnom Vijetnamu i time okončala učešće u Vijetnamskom ratu.
  • Novim ustavom u Španjolskoj 1978. uvedena je ustavna monarhija, a Juan Carlos I. zauzima mjesto Franca na čelu države (ponovno je uvedena demokracija nakon 40 godina).
  • 1979. godine započeo je napad borbenih jedinica SSSR-a na predsjedničku palaču kod afganistanskog glavnog grada Kabula.
  • 1983. godine papa bl .Ivan Pavao II. posjetio je u zatvoru Mehmeta Alija Ağcu, atentatora koji ga je pokušao ubiti 1981. godine.
  • Napad palestinskih gerilaca na zračne luke u Rimu i Beču dogodio se na današnji dan 1985. godine.
  • Kina i Kuba u Havani su 2000. potpisale protokol o jačanju vojne suradnje.

Rođeni na današnji dan su: Johannes Kepler, njemački astronom (1571.), njemačko-američka glumica i pjevačica Marlene Dietrich (1901.), Michel Piccoli, francuski glumac (1925.), hrvatski skladatelj Ivan Brkanović (1927.), Gerrard Depardieu, francuski glumac (1948.), hrvatski glumac Nenad Cvetko (1969.).

Umrli na današnji dan su: papa sv. Zosim (418.), Georg, markgrof od Brandenburg-Ansbacha (1543.), Hans Albrecht von Barfus (1704.), Jean Mabillon (1707.), Hyacinthe Rigaud (1743.), Henry Home, lord Kames (1782.), Charles Lamb (1834.), Stephen F. Austin (1836.), Charles Martin Hall (1914.), Gustave Eiffel (1923.), Sergej Jesenjin (1925.), Osip Mandeljštam (1938.), Houari Boumediène (1978.), Jack Swigert (1982.), Dian Fossey (1985.), Benazir Bhutto (2007.), Norman Schwarzkopf, Jr. (2012.), Jesco von Puttkamer (2012.), Mlađa Veselinović (2012.).
 
Citat dana: „Varati drugoga put je da prevariš sebe.“ ~ Denis Diderot

Pratite Brodportal i najnovije vijesti na FACEBOOKu i Twitteru

FOTO

NAJAVE DOGAĐANJA
NAJČITANIJI ČLANCI
DANAS
TJEDAN
MJESEC
NAJNOVIJE