Sjećanje na junaka Andriju Andabaka

Dogodilo se na današnji dan 7. srpnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 07.07.2018
Sjećanje na junaka Andriju Andabaka


 1878. svečano je otvoren prvi vodovod u Zagrebu. Tom su prilikom iz njega prve čaše vode popili tadašnji gradonačelnik Stanko Andrijević i ban Ivan Mažuranić. Taj prvi zagrebački vodovod napajao se iz jednog zdenca promjera 5,6 metara, iskopanog u Zagorskoj ulici. Voda se zatim cijevima prebacivala u vodospremu u Jurjevskoj ulici, na povišenom tlu u odnosu na naseljeno područje. Vodosprema u Jurjevskoj imala je kapacitet od čak 1,560,000 litara vode. Do kuća se voda dopremala pomoću cijevi koje su imale ukupnu dužinu od 13,581 metra. Prvi upravitelj zagrebačkog vodovoda bio je znameniti Milan Lenuzi, po kojem se zove i Lenuzijeva potkova. Projekt za izgradnju vodovoda Zagrebu su poklonili Guido Pongratz i Emanuel Priester. Zanimljivo je da je Zagreb dobio vodovod samo pet godina nakon Beča, a čak pet godina prije Münchena. Po vodovodu je dobila ime i Vodovodna ulica u zapadnom dijelu grada, koja se nalazila u blizini vodovodnog postrojenja i spomenutog zdenca u Krapinskoj ulici.

 
1893. rođen je najslavniji hrvatski pisac 20. stoljeća u Zagrebu, u obitelji nižeg srednjeg građanskog statusa. Na malog Krležu veliki je utjecaj imala baka po majci, Terezija Drožar, koja je s obitelji živjela do njegove 9 godine. Krleža je školovanje započeo u nižoj pučkoj školi na Kaptolu. Sva četiri razreda završio je s najvišom ocjenom, koja se u to doba zvala „prvi red s odlikom“. Zanimljivo je da se Krležin jezični stil počeo formirati već u tom razdoblju prve četiri godine školovanja. Upravo je jezični stil jedna od najosebujnijih značajki Krležinog opusa. Naime, Krležina djela svojim su rječnikom među stožernim sastavnicama današnjeg hrvatskog jezika.
 
1930. u tri sata ujutro izgorjela je do temelja poznata gostionica Velebit, vlasništvo brodskog mesara Milana Lisca. Gostionica se nalazila na jugoistočnom uglu Korza i Šetališta braće Radić. Zgrada je bila osigurana na enormnih šest stotina tisuća dinara. Nakon realizacije osiguranine, Lisac je zgarište prodao brodskom uraru Franji Schwendemannu i odselio se iz Broda u Zagreb. Schwendemann je na tom mjestu sagradio dvokatnicu koja i danas postoji. 
 
1935. priredilo je Ribarsko športsko društvo u Brodu Petrovsku veselicu u čast svog patrona zaštitnika sv. Petra. Priredba je održana na Ribarskom trgu s biranim programom. Kao glavna atrakcija večeri priređena he Venecijanska noć na Savi. U brojnim čamcima i nekoliko dereglija Brođani su se, uz pjesmu i vatromet, pucnjavu iz mužara i pušaka, spustili niz Savu od savskog mosta do samostana. 
 
1938. rođen je u Rušćici Slavko Mirković, novinar, pisac i pjesnik. Bio je dopisnik Vjesnika, Politike i glavni urednik Radio Broda. Jedan je od utemeljitelja pododbora Matice hrvatske u Slavonskom Brodu 1965. godine. Godine 1972. ostao je bez posla i isključen je iz Društva novinara Hrvatske uz zabranu bavljenja novinarstvom i sudjelovanja u javnom životu. Od 1976. godine do umirovljenja radio je u Privrednoj banci Zagreb. Piše književne kritike, književno-biografsku i povijesnu publicistiku. Bavi se uredničkim poslovima. 
 
1992. poginuo je jedan od najvećih junaka Domovinskog rata, znameniti Andrija Andabak, koji se proslavio svojim uspjesima u uništavanju neprijateljskih tenkova. Andabak je rođen u Splitu, ali je odrastao i živio u Nuštru, a i branio ga je u Domovinskom ratu. Kad je počeo Domovinski rat, prijavio se kao dragovoljac i već je 28. rujna 1991. uništio prvo oklopno vozilo. Usporio je neprijateljsko napredovanje na Nuštar uništivši dva tenka. Nakon 15 uništenih oklopnih ciljeva postao je slavan i pozvan je čak i u Banske dvore kod predsjednika Franje Tuđmana. Nastavio je s uspjesima u uništavanju tenkova, tako da je 10. travnja 1992. godine uništio već svoj 31. cilj - tenk tipa M-55. Poginuo je na današnji dan u Bosanskoj Posavini, prethodno uništivši i 32. cilj – tenk tipa T-84. Posmrtno je unaprijeđen u čin pukovnika.
 
2001. u Velikoj Kopanici na upotrebu predana školska športska dvorana koja je godinama i s nestrpljenjem očekivana.
 
Ostali događaji:
1944. osnovana je ukazom Josipa Broza Tita zloglasna sigurnosna služba poznata pod kraticom OZNA (kratica za „Odjeljenje za zaštitu naroda“).
1980. u Iranu uveden šerijatski zakon.
1985. Boris Becker postao najmlađi osvajatelj Wimbledona sa 17 godina.
 
Rođeni na današnji dan su: hrvatski političar, Marko Došen (1859.), Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent (1860.), ruski slikar židovskog podrijetla, Marc Chagall (1887.), Svetislav Stančić, hrvatski pijanist, skladatelj i pedagog (1895.), Yul Brynner, američki glumac (1915.), Pierre Cardin, francuski modni kreator (1922.), britanski glazbenik i glumac, Ringo Starr (1940.), Đuro Utješanović, hrvatski glumac (1940.), hrvatski književnik, Stojan Vučičević (1941.). Toto Cutugno, talijanski pjevač (1943.). 
 
Umrli na današnji dan su: Sir Arthur Conan Doyle, engleski pisac (1930.), Andrija Andabak, junak domovinskog rata (1992.), Mate Boban, hrvatski političar iz BiH (1997.), Vlado Kristl, hrvatski slikar (2003.), Dorian Leigh, američka manekenka (2008.), Bora Todorović, glumac (2014.) Alfredo di Stefano, argentinski nogometaš (2014.).
 
Zadnje vijesti

Novih 1,3 milijarde kuna za Slavoniju, Baranju i Srijem

U kolovozu počinje izgradnja infrastrukture Luke Brod

Zašto nitko neće biti kažnjen za kontaminiranje uzoraka brodske vode?

SPORT

Nastupili na 1. međunarodnom mitingu "Zlatni Dukat"

Tri zlata, 13 srebrnih medalja i tri bronce za PK "Marsonia"

FOTO GALERIJA

Početak novih radova na pješačkim stazama; danas izgradnja u Ulici J.J. Strossmayera

Osmomjesečni Leon jedini u Hrvatskoj boluje od TAR sindroma; spasonosna skupa operacija čeka ga u Americi!

Postavljen transparent zahvale Mariju Mandžukiću na vrhu najviše zgrade u Slavonskom Brodu!

Nagrađeni naj restoran, terasa, bar, balkon, pretkućnica, stiže CMC Festival rocka

Uspješan sportski vikend za kajakaše i kanuiste Marsonije