Sa zgrade na Korzu srušen reljef Merkura

Dogodilo se na današnji dan 27. veljače.

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 27.02.2015


 Na današnji dan 1397. održan je jedan od najneobičnijih sastanaka sabora u hrvatskoj povijesti. Naime, na tzv. „Krvavom saboru“ u Križevcima došlo je do ubojstva nekadašnjeg hrvatskog bana Stjepana II. Lackovića i njegovih pristaša. Njihova su mrtva tijela navodno izbačena van kroz prozore zgrade u kojoj se održavao sabor. O kakvom se zapravo sukobu radilo? U tadašnjem Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu postojale su dvije skupine koje su se borile za moć. Jednu je grupu predvodio kralj Žigmund Luksemburški, koji je putem supruge postao vladar u Ugarskoj i Hrvatskoj. Druga skupina sastojala se od nezadovoljnih velikaša koji su izabrali konkurentskog kralja – Ladislava Napuljskog – iz dinastije Anžuvinaca. Tako su se na ovom prostoru borile dvije frakcije od kojih je jedna podržavala dinastiju Luksemburg (koja je potjecala s područja Ardena, a centar moći imala je trenutno u Češkoj), a druga dinastiju Anžuvinaca (koja je potjecala u muškoj liniji od francuskih kraljeva, a centar moći imala je trenutno u Napulju). Kralj Žigmund Luksemburški pozvao je protivničke velikaše na sabor u Križevce radi dogovora. Čak im je dodijelio tzv. „salvus conductus“ tj. pismene isprave koje su im osiguravale siguran prolaz i kojima su bili zaštićeni od napada. Stjepan II. Lacković, koji je bio vođa Žigmundu suparničke Ladislavove stranke, doista je došao na sabor. Zanimljivo je da je Lacković ranije imao čast hrvatskog bana, no u vrijeme ovog sabora imao je i još moćniju funkciju palatina, što je za čitavu Ugarsko bilo otprilike ono što je ban bio za Hrvatsku. U sabornici je došlo do prepirke, koja je završila time što su Žigmundovi pristaše ubili palatina Lackovića, njegovog nećaka Andriju, te još određeni broj Lackovićevih pristalica. Žigmundova je stranka na kraju prevladala u Kraljevstvu, a protukralj Ladislav Napuljski morao se povući iz ovih krajeva (ne kraju je izdajnički prodao Dalmaciju Mlečanima 1409. godine).

1908. godine dr. Aleksandar Horvat, odvjetnik iz Zagreba, odnio je u brodskom kotaru nadmoćnu pobjedu nad izborima za zastupnika u Hrvatskom Saboru. Protukandidati su mu bili Brlić, Gombović i Demetrović. 

1923. godine Milan Cindrić, profesor crtanja na brodskoj gimnaziji završio je veliki reljef Merkura za zabatu Podružnice Prve hrvatske štedionice u Brodu na Savi. Kipar Cindrić je bio majstor reljefa i u Brodu je izradio poprsja Matije Mesića i Branka Radičevića, portrete Vuje Friedricha, supružnika  Horvat i kralja Tomislava na spomeniku u Sibinju. Reljef Merkur je postavljen iste godine na trokatnicu Prve hrvatske štedionice, kada je već bila pod krovom. Gradnja je trajala dvije godine. Radove je izvodio Brođanin Josip Cviić pod nadzorom ing. Pavla Jušića iz Zagreba. Zgrada je bila dugačka 40 metara i nalazila se na mjestu današnje Robne kuće „Vesna“ na Korzu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je teško oštećena bombardiranjem,a srušena je odmah poslije rata zajedno s Cindrićevim reljefom. 

1927. godine u Brodskom brdu najavljen je štrajk vinogradarskih radnika i vincilira koji traže, uoči početka proljetnih radova u vinogradima, da im povise nadnice. 

Ostali događaji: 

- Za kralja Navarre okrunjen je 1594. godine kralj Henrik IV. u katedrali u Chartresu blizu Pariza, čime je započela dinastija Bourbon.
- Švedska je 1617. potpisala Stolbovski sporazum kojim je dovršila Ingrijski rat s Rusijom i ostvarila velike teritorijalne dobitke.
- Godine 1797. Bank of England izdala je prve novčanice od jedne i dvije funte.
- Pjesnik Lord Byron 1812. godine održao je prvi govor u Domu lordova britanskog parlamenta.
- 1892. godine umro osnivač najslavnije svjetske tvornice prtljage Louis Vuitton.
- 1900. godine 11 nogometaša iz Münchenskog gimnastičkog kluba osnovalo nogometni klub Bayern.
- Zgrada njemačkog parlamenta u Berlinu, Reichstag, zapaljena je 1933. godine.
- Libanon je 1945. godine proglasio nezavisnost koju je realno stekao 1946. godine povlačenjem francuskih trupa koje su u njemu bile stacionirane od raspada Otomanskog carstva nakon I. svjetskog rata.
- Vlada Republike Italije 1964. godine zatražila je međunarodnu pomoć u sprečavanju urušavanja Kosog tornja u Pisi.
- Američki indijanski pokret (AIM), 1973. godine zauzeo je rezervat Pine Ridge pokraj gradića Wounded Knee u Južnoj Dakoti.
- Prvi broj popularnog tjednika People izašao je 1974. godine.
- 1987. godine umro je poljski kandidat za blaženika Katoličke crkve – sluga Božji Franciszek Blachnicki.
- Etnički sukob u Indiji dogodio se na današnji dan 2002. godine.
 
Rođeni na današnji dan su: Nikolaj Ge, ruski slikar (1831.), jedanaesti premijer Izraela, osnivač Likuda Ariel Sharon (1928.), Elizabeth Taylor, američka filmska glumica (1932.), britanski pjevač Paddy Ashdown (1941.), Dean Dvornik, hrvatski pjevač (1963.), američki pjevač Josh Groban (1981.), Duje Draganja, hrvatski plivač (1983.). 

Zadnje vijesti

Biskup Janjić u rodnim Vidovicama proslavio zlatni jubilej

Još jedan 'genijalac' pokušao ishoditi novu vozačku dozvolu, iako mu je stara oduzeta u Italiji

Prošle godine u Brodsko-posavskoj županiji 230 razvoda

FOTO GALERIJA

Radovi na izgradnji Kuće tambure teku prema planu

Pobjednik 2. sibinjske Čobanijade je Stjepan Bertović

Blagdan Velike Gospe u znaku proslave 25 godina osnutka župe Uznesenja Marijina

Započeli radovi na rekonstrukciji Zagrebačke ulice u Brodskom Varošu

Zaljubljeni jedno u drugo i u Slavonski Brod, održali australsko vjenčanje kraj Save