Projekt ženskom stranom književnosti dovodi Ivanu Šojat

Ovoga četvrtka projekt ženskom stranom književnosti dovodi Ivanu Šojat u Gradsku knjižnicu Slavonski Brod

Autor: Brodportal | Datum objave: 24.04.2018
Projekt ženskom stranom književnosti dovodi Ivanu Šojat


 Projekt je zamišljen kao razgovor s književnicama: razgovor o njihovom mjestu unutar korpusa književnosti, njihovo "razotkrivanje" (od osobnog i biografskog do povijesnog i univerzalnog), razgovor o razbijanju stereotipa vezanih uz pojam "ženskog pisma" te izravnu neformalnu komunikaciju korisnika/ca (čitatelja/ica ovog tipa književnosti) i same autorice. Polazni motiv za razgovor je književno stvaralaštvo pojedine autorice, a potom razotkrivanje šire slike nje, njezinog promišljanja o odnosu roda i žanra, odnosa prema ženskom pismu i pismu za žene, književni, društveni, sociološki položaj nje kao: žene-spisateljice, žene-znanstvenice, žene-sveučilišne profesorice, žene majke odnosno pokušaj stvaranja slike o književnicama, koje znamo samo iz njihovih djela, a koje su u svojim djelima spojile osobno čitateljsko i znanstveno iskustvo te ga potom ispreplele s intimnim, autobiografskim diskursom.

Autorice u budućim druženjima četvrtkom Ivana Šojat, Milana Vuković Runjić, Daša Drndić, Ivana Simić Bodrožić, Mani Gotovac, Milana Vlaović, Tena Štivičić, Daša Drndić.

Četvrta autorica: Ivana Šojat, 26. travnja 2018. u 18 sati

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman Šamšiel, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman Ničiji sinovi izašao je 2012., a Jom Kipur 2014.

Objavila je zbirke priča Kao pas, 2006., Mjesečari, 2008., Ruke Azazelove, 2011., i Emet i druge priče, 2016., eseje I past će sve maske, 2006., te zbirke poezije Hiperbole, 2000., Uznesenja, 2003., Utvare, 2005., Sofija plaštevima mete samoću, 2009., i Ljudi ne znaju šutjeti, 2016. 

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.

Zadnje vijesti

SINDROM ZVAN HRVATSTVO

Vlč. Zlatko Hnatešin proslavio mladu misu

Nogometaši Marsonije krenuli s pripremama za novu sezonu motivirani uspjehom Vatrenih

FOTO GALERIJA

Početak novih radova na pješačkim stazama; danas izgradnja u Ulici J.J. Strossmayera

Osmomjesečni Leon jedini u Hrvatskoj boluje od TAR sindroma; spasonosna skupa operacija čeka ga u Americi!

Postavljen transparent zahvale Mariju Mandžukiću na vrhu najviše zgrade u Slavonskom Brodu!

Nagrađeni naj restoran, terasa, bar, balkon, pretkućnica, stiže CMC Festival rocka

Uspješan sportski vikend za kajakaše i kanuiste Marsonije