Preminuo akademik Stjepan Babić, čuveni hrvatski jezikoslovac

Akademik Stjepan Babić, jedan je od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća, umro je u petak, 27. kolovoza u Zagrebu u 96. godini, prenose mediji...

Autor: Brodportal | Datum objave: 28.08.2021
Preminuo akademik Stjepan Babić, čuveni hrvatski jezikoslovac


 Stjepan Babić, jezikoslovac, rođen je u Oriovcu, 29. studenog 1925. godine. U Oriovcu je završio Osnovnu školu, a gimnaziju je pohađao u Slavonskom Brodu, Osijeku i Zagrebu, gdje je i maturirao 1947. godine. Pošto je dvije godine bio činovnik, 1949. upisao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu VIII. grupu predmeta: Narodni jezik i književnost (A), Ruski jezik i književnost (B), Njemački jezik (C). Godine 1955. diplomirao je i odmah postao asistent na istome fakultetu, na katedri za hrvatski jezik i književnost. Disertaciju Sufiksalna tvorba pridjeva u suvremenom hrvatskom ili srpskom književnom jeziku obranio je 1962. na istom fakultetu i 1963. postaje docent, 1970. izvanredni, a 1975. redoviti profesor što ostaje do umirovljenja 1991. Od 1977. bio je član suradnik HAZU, od 1986. izvanredni, a od 1991. redoviti član. 

Jedan je od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća. Zajedno s Daliborom Brozovićem te Radoslavom Katičićem (a pod utjecajem Bulcsúa Lászla) uveo je lingvistički strukturalizam praške škole (Jakobson, Trubeckoj) kao dominantnu školu suvremenoga jezikoslovlja.
 
Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa Jezik. Uloga toga časopisa bila je važna posebno u doba komunističke represije u bivšoj Jugoslaviji, najviše u 60-tim i 70-tim godinama kada je Babić često vodio "rovovski rat" s ideološkim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku - sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva.
 
Kao pisac udžbenika i priručnika hrvatskog jezika (zajedno sa Stjepkom Težakom, Božidarom Finkom i Milanom Mogušem), Stjepan Babić trajno je zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu.
 
Hrvatski pravopis iz 1971. bio je zabranjen, dok je jedan prokrijumčareni primjerak tiskan u Londonu, i bio je poznat pod imenom Londonac.
 
Značajni su Babićevi znanstveni doprinosi u mnogim časopisima i stručnim djelima no, prema stručnim prosidbama, jedno je od najvažnijih radova o 'Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku' (prvo izdanje 1986., treće 2003.).
 
Babićev je glavni znanstveni interes na polju tvorbe riječi, morfologije i pravopisa.

Akademik Stjepan Babić dobio je niz nagrada i odličja za svoj dugogodišnji rad na području jezikoslovlja.

Stjepan Babić bio je potpredsjednik Matice hrvatske od 1989. do 1992., a zastupnikom u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1993. do 1997. godine.

Godine 2005., 8. travnja, na svojoj 41. sjednici, Gradsko vijeće Grada Slavonskog Broda donijelo je odluku da Stjepanu Babiću dodjeli javno priznanje Povelju počasnog građanina Slavonskog Broda "za sustavan i nemjerljiv polustoljetni doprinos očuvanju samobitnosti i čistoće hrvatskoga jezika, utvrđivanje pravopisnih normi, njegovanje jezične kulture i razvoj lingvističke znanosti, sveukupni doprinos hrvatskoj kulturi i  znanosti, za ljubav prema zavičaju i domovini Hrvatskoj iskazujući poštovanje i zahvalnost svojih građana".

MOŽDA VAS ZANIMA I OVO

Zadnje vijesti

U Brodu za 10 godina, deset gradonačelnika

U Muzeju Brodskog Posavlja izložba o povijesti HPD Davor

Župan Marušič na 2. Danima regionalnog razvoja i fondova Europske unije

SPORT

Najava 12. kola Treće HNL -istok

Omladinac iz Gornje Vrbe gostuje u Pleternici

FOTO GALERIJA

Kravata porijeklo "vuče" iz brodskog pritvrđavskog naselja Cravatten Statt

Održana završna konferencija energetske obnove upravne zgrade bolnice "Dr. Josip Benčević"

Satiričko kazalište mladih iz Slavonskog Broda nastupilo u Bitoli

Župan Marušić na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina u Zaprešiću

Spojen novi most na Savi kod Stare Gradiška