Pad Bosanskog Broda u neprijateljske ruke

Eugen Savojski u Brodu, započela je opsada Yorktowna, otvoren je Moulin Rouge, prvi film popraćen glazbom, započeo je Jomkipurski rat, prvi papa koji je ušao u Bijelu kuću, otkriće prvog planeta izvan našeg Sunčevog sustava koji orbitira oko zvijezde slične Suncu, preminuo Steve Jobs

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 06.10.2013


1697. godine princ Eugen Savojski krenuo je iz Osijeka prema Brodu i stigavši za 4 dana, od već pripremljenih lađa stvara pontonski most preko Save na bosansku stranu. Preko mosta prebacio je artiljeriju, pješaštvo i konjicu s kojima je kasnije osvojio Doboj, Maglaj, Vranduk i Sarajevo i spalio ih. Uz sve te njegove uspjehe, veže se ime zapovjednika brodske tvrđave Vukovac Johana Ferdinanda Kybe barona od Kinitzsfelda, koji je tvrđavom Vukovac zapovijedao od 1693. do svoje pogibije 1703. godine.

Na današnji dan 1781. godine započela je opsada Yorktowna, posljednja bitka Američkog rata za nezavisnost. Napad su predvodili generali George Washington i De Rochambeu protiv britanskog zapovjednika Lorda Cornwallisa koji je bio utaboren u Yorktownu. Cornwallis je imao vojsku od 7.000 ljudi s kojom je dominirao jugom te se vratio u Yorktown po zalihe za svoje vojnike. Već nakon nekoliko dana opsade saveznici su zauzeli većinu važnih točaka u gradu te je Cornwallis shvatio u kakvoj je nevolji, a pojačanje nije stizalo. Uvidjevši da njegov otpor više nema smisla, ponudio je predaju koju su saveznici prihvatili. Predaja Cornwallisove vojske kod Yorktowna navela je Britance da počnu pregovore s Amerikancima i direktno utjecala na kraj rata.

Na današnji dan 1849. godine smaknuto je trinaest generala koji su zapovijedali mađarskom vojskom u revoluciji 1848./1849. godine. Smaknuće je izvršeno kao osveta za izdaju koju su oni prema viđenju austrijskih vlasti izveli kad su ratovali za samostalnost Ugarske od Austrije. Zanimljivo je da je jedan od trinaestorice, Karoly Knezić, rođen na području današnje Hrvatske, u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara. Prema predaji, dok je streljački vod izvršavao smaknuća austrijski su zapovjednici u blizini slavili pobjedu nad Mađarima i kucali se pivskim kriglama. Stoga su se Mađari zarekli da se ne će kucati pivskim kriglama sljedećih 150 godina. To je vrijeme isteklo 1999. godine, no i danas se u Mađarskoj smatra nepristojnim kucanje kriglama i bocama.

1878. godine počela je gradnja proizvodnog pomoćnog drvenog mosta preko Save. Most je bio završen u lipnju 1879. Gradnja paralelnog betonsko željeznog mosta počela je 20. lipnja 1879., a potpuno završena 13. rujna 1884. godine.

Jedan od najpoznatijih arhitekata u povijesti rođen je prije 1887. godine u Švicarskoj, u mjestu La Chaux-de-Fonds, svega 5 kilometara od francuske granice. Rođen je pod imenom Charles-Édouard Jeanneret, a tek je s 33 godine života usvojio pseudonim Le Corbusier, prema djedu po majci. Bilo je to vrijeme kad su bila popularna jednodijelna imena za umjetnike. Osim što je bio arhitekt, Le Corbusier se bavio i urbanizmom, dizajnom i slikarstvom. Od dizajniranog namještaja najpoznatiji su mu sjedeći elementi LC-1, LC-2, LC-3 i LC-4, koji su i danas vrlo popularni, te se proizvode u velikim količinama. Prvi planski sagrađeni grad u Indiji, Chandigarh, uvelike je građen po njegovim projektima. Bio je jedan od autora zgrade UN-a u New Yorku, a radio je i projekte za građevine u SSSR-u.

1889. godine otvoren je Moulin Rouge, pariški noćni klub i cabare u boemskoj pariškoj četvrti Montmartre. Sagrađen je za vlasnika Josepha Ollera, koji je tada već posjedovao varijete L'Olympia, a naziv Moulin Rouge (Crveni Mlin) je dobio po nadograđenom crvenom mlinu na krovu. Moulin Rouge se od početka koristio za plesove i plesne nastupe, prije svega za Cancan i Chahut. U interijeru prevladava retro-dekor iz 19. stoljeća što lokalu daje onaj čuveni boemski izgled. Varieté Moulin Rouge danas raspolaže s 850 sjedala, a godišnje ga posjeti oko 420.000 posjetitelja. U Moulin Rouge su nastupali mnogi umjetnici, a na svojim slikama ovjekovječio ga je postimpresionistički slikar Henri de Toulouse-Lautrec
Naziv i stil poznatog pariškog originala kopirani su i u brojnim drugim gradovima Europe i širom svijeta.

Za vrijeme Austro-ugarskog razdoblja Bosna i Hercegovina, kao samoodrživa upravna jedinica u okviru Monarhije, doživjela je umjerenu modernizaciju. No, 1908. dolazi do Aneksijske krize. Kad je u Osmanlijskom Carstvu pobijedila mladoturska revolucija, Austro-Ugarska se preplašila da će morati vratiti BiH pa je 6. listopada 1908. odlučila te pokrajine anektirati izravno u svoj državni ustroj. To je izazvalo oštre istupe Srbije i Crne Gore koje su prijetile ratom tvrdeći da je BiH nacionalno srpska zemlja. Primirila ih je Rusija, s tvrdnjom kako još nije spremna za rat. Tako je aneksijska kriza oko BiH riješena samo privremeno, ali su pripreme za konačni obračun nastavljene. U Beogradu je osnovana teroristička organizacija „Ujedinjenje ili smrt“ (poznatija kao „Crna ruka“). Jačanje srpske države, uz antagonizam velikih sila u Europi, dovelo je, kroz srbijansko financiranje pro-srbijanskog udruženja „Mlada Bosna“ i atentata na austrijskog prijestolonasljednika u Sarajevu, do Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije.

1926. godine rođena je u Brodu na Savi metodičarka i pedagoški pisac Zlata Kliment udana Derossi. Objavila je pedagoške radove o hrvatskim piscima te metodici književnosti. Diplomirala je u Zagrebu, a radila u Gospiću i na Ugljanu.

6. listopada 1927. godine svjetlo dana je ugledao prvi film popraćen glazbom. Bio je to američki film „Jazz Singer“. Film su producirali Warner Bros., režirao ga je Alan Crosland a glavnu je ulogu tumačio Al Jolson. Priča je to o mladom Jakieju Rabinowitzu koji nakon očeve kazne bježi od kuće i postaje talentirani jazz pjevač pod imenom Jack Robin, no na kraju njegove ambicije dolaze u konflikt s tradicionalnim vrijednostima. Ovim uratkom zauvijek je završilo razdoblje nijemog filma.

1935. godine umro je Pavle Dimitrijević, poznati brodski profesionalni fotograf, vlasnik i graditelj kina „Apolo“.

Vlada Cvetković-Maček donijela je 1940. godine odluku o stvaranju vojnih koncentracijskih logora.

Američka nuklearna podmornica Sea Wolf izronila je 1958. godine na površinu kod obale Nove Engleske nakon dva mjeseca provedena u morskim dubinama, što je bio svjetski rekord u ostajanju pod morem

Na današnji dan 1973. započeo je Jomkipurski rat, poznat i kao Listopadski rat. Počeo je na najveći židovski blagdan Yom Kippur, napadom Egipta i Sirije na Izrael. Nakon rata 1967. primarni ciljevi Egipta i Sirije bili su povratak kontrole nad egipatskim Sinajem i sirijskim Golanom, područjima koje su Izraelci okupirali. Službeni Kairo i Damask su više puta tražili da im Izrael vrati okupirana područja, na što Izraelci nisu pristali. Najveći prevrat Jomkipurskog rata dogodio se kad je američka vojska poslala Izraelu tisuće tona najmodernije vojne pomoći i obavijestila ga o rupama u egipatskoj obrani. Nakon tri tjedna ratovanja poluotok Sinaj i Golanska visoravan vraćeni su Egiptu i Siriji. Posljedice rata se osjećaju i danas. Sporazumom iz Camp Davida 1978. Egipat je u zamjenu za povratak Sinajskog poluotoka priznao postojanje Izraela. Zbog velike američke pomoći Izraelu u ratu arapske zemlje prekinule su izvoz nafte na Zapad što je rezultiralo dotad neviđenim porastom cijena goriva koje osjećamo i danas.

1975. godine završeni su drugi Susreti profesionalnih kazališta Hrvatske u Brodu. U 113 prikazanih kazališnih predstava nastupilo je preko 200 profesionalnih glumaca pred oko 10.000 gledatelja.

Na današnji dan 1979. prvi je put u povijesti jedan papa stupio nogom u Bijelu kuću. Američki predsjednik Jimmy Carter srdačno je u svom domu dočekao papu bl. Ivana Pavla II. koji je bio u posjetu SAD-u. Predsjednik je papu opisao kao „hrabrog čovjeka koji inspirira svijet“. Unatoč tome što Jimmy Carter nije bio katolik (John F. Kennedy bio je jedini katolički predsjednik SAD-a), bio je duboko religiozniji kršćanin. Naime, Carter je od mladih dana pokazivao vezanost za kršćanstvo. Radio je kao učitelj u nedjeljnoj školi u svojoj Baptističkoj crkvi. Čak je i kao predsjednik SAD-a molio nekoliko puta na dan i izjavljivao da je Isus Krist pokretačka snaga njegovog života. Carter je kasnije dobio i Nobelovu nagradu za svoja mirotvorna nastojanja, a poznat je i kao humanitarni djelatnik. Papa i predsjednik razgovarali su u Ovalnom uredu nasamo oko jedan sat. Složili su se da ne će razgovarati kao diplomati, nego kao kršćanska braća. Carter je navodno prvo upitao papu kako se nosi s činjenicom da ga mnoštvo obožava. Papa je rekao da osobno oko tog problema moli više nego oko ičeg drugog. Nakon sastanka, Carter je izjavio da su se papa i on složili oko važnosti nastojanja oko pitanja ljudskih prava u svijetu. Razgovarali su o stanju u raznim dijelovima svijeta, poput Filipina, Južne Koreje, Kine, Europe i Bliskog Istoka. Papa je blagoslovio predsjednika Cartera i poklonio mu srebrni kip s natpisom „Mir tebi“. Predsjednikovoj majci Lillian Carter, koja je poznata medicinska sestra i humanitarka, papa je također dao dar. Inače, taj papin šestodnevni posjet SAD-u 1979. godine bio je vrlo uspješan, tako da je magazin Time nazvao papu „John Paul, Superstar“ zbog okupljanja velikih mnoštava oduševljenih pobornika.

Egipatski predsjednik Sadat bio je trn u oku arapskih ultranacionalista zbog svojih mirotvornih akcija u Palestini. Za svoj trud oko uspostavljanja mira između Arapa i Židova dobio je čak i Nobelovu nagradu. Organizacija Islamski Jihad isplanirala je zbog svega toga njegovo ubojstvo. Na današnji dan 1981. Sadat je prisustvovao vojnoj paradi u Kairu. Ona je trebala biti sigurna jer vojnici nisu imali pravu municiju. Ipak, jedna se grupa vojnika predvođena poručnikom Islamboulijem naoružala i pripremila za akciju. Kad je njihov kamion došao ispred Sadatove tribine izašli su van i postrojili se. Poručnik Islambouli pričinio se kao da će salutirati Sadatu, no onda je bacio prema njemu tri granate, a njegovi kolege vojnici su zapucali. Broj žrtava na tribini bio je velik. Ubijeni su osim Sadata još i jedanaestorica drugih, uključujući kubanskog ambasadora, koptskog biskupa i omanskog generala. Još 28 osoba je ranjeno, među njima i egipatski potpredsjednik Mubarak i irski ministar obrane James Tully. Poručnik Islambouli je uhićen, osuđen na smrt i pogubljen. Vlast je u Egiptu preuzeo potpredsjednik Mubarak.

Atletičarka Marita Koch je 1985. pretrčala 400 metara za 47.6 sekundi, a ni do danas niti jedna atletičarka nije srušila taj svjetski rekord. Ova Njemica je tijekom karijere skupila impozantnu kolekciju od 16 svjetskih rekorda na otvorenom, kao i 14 na zatvorenim stazama. 1979. postala je prva žena koja je 200 metara pretrčala za manje od 22 sekunde. Njezini rezultati, kao i oni njezinih kolega iz Istočne Njemačke, podigli su sumnju da je uzimala nedopuštena sredstva koja se tada još nisu mogla otkriti.

1988. godine u prometnoj nesreći poginuli su dr. Anđelko Barbić, znanstveni istraživač i novinar i publicist Krešimir Šimić.

1992. godine sve do kasnih noćnih sati neprijatelj je napadao na Slavonski Brod, a to je činio i kasnije. U tim napadima ispaljeno je 70-ak razornih granata. Osim grada neprijatelj je napadao i sela Gornju i Donju Bebrinu, Jaruge i Novi Grad na koje je ispalio oko 20 topničkih projektila. Osim napada na Slavonski Brod jake borbe vode se i na prilazima Bosanskom Brodu, jer neprijatelj svim snagama nadire u taj grad kako bi ga osvojio. U večernjim satima to mu i uspijeva pa se Bosanski Brod nalazi u okupatorskim rukama. Četnici iz osvojenog Bosanskog Broda pucaju iz snajpera tako da je putem Radio Broda pučanstvo upozoreno da se ne kreće u blizini Save zbog opasnosti od snajpera. Na Tržnici je izbio veliki požar – izgorjela ja samoposluga poduzeća DTP „Brod“. Materijalna šteta je ogromna. Zbog pada Bosanskog Broda vlada uznemirenost među građanima Slavonskog Broda. Veliki broj izbjeglica, više od 8.000 prelazi iz Bosne na našu stranu.

Na današnji dan 1995. objavljeno je otkriće prvog planeta izvan našeg Sunčevog sustava koji orbitira oko zvijezde slične Suncu. Riječ je o zvijezdi 51 Pegasi, koja je udaljena od nas oko 50.9 svjetlosnih godina. Zviježđe Pegaz, u kojem se nalazi ta zvijezda, nalazi se na sjevernom nebu, dakle vidljivo je iz Hrvatske. Nalazi se u susjedstvu zviježđa Andromeda, te pokraj zodijačkih zviježđa Vodenjaka i Riba. Zanimljivo je da je najbolje vrijeme za promatranje Pegaza sa Zemlje upravo sada u listopadu, oko 21:00 sat. Navedena zvijezda 51 Pegazi slična je Suncu, spektralnog je tipa G5V (Sunce je G2V), dakle to je žuta zvijezda, nešto veća od Sunca. Temperatura površine iznosi joj oko 5,571 K (Sunca je oko 5,778 K). Zvijezda je stara između 6.1 i 8.1 milijardi godina (Sunce je mlađe, s 4.57 milijardi godina). Pronađeni planet neslužbeno je nazvan Belerofon, prema antičkom grčkom junaku koji je jahao krilatog konja Pegaza. Službeni naziv planeta je 51 Pegasi b. Taj planet ima znatno veću masu od Zemlje i to čak oko 150 puta, što odgovara otprilike polovini mase Jupitera. Temperatura planeta Belerofona vjerojatno je iznad 1000°C, pa ga se svrstava u tzv. planete tipa „vrući Jupiter“. Otkriće je objavljeno na današnji dan u časopisu Nature, a planet su pronašli švicarski znanstvenici Michel Mayor i Didier Queloz radeći na francuskoj zvjezdarnici OHP (Observatoire de Haute Provence).

Na današnji je dan 2000. godine Slobodan Milošević konačno dao ostavku na mjesto predsjednika Jugoslavije. Dogodilo se to nakon masovnih prosvjeda u Beogradu koje je organizirala Demokratska opozicija Srbije. Naime, Milošević je pokušao uz pomoć Savezne izborne komisije lažirati rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Vojislav Koštunica, tako da se održi drugi izborni krug. Opozicija je prepoznala varku i pozvala građane da se skupe pred zgradom jugoslavenskog parlamenta. Došlo je do nereda u kojima je bilo čak i pucnjave iz vatrenog oružja. Na kraju je Milošević popustio i dao ostavku u korist Vojislava Koštunice.

2003. godine umrla je u 73. godini života književnica Stanislava Čarapina rođena Čulanić. Objavila je četrnaest knjiga svojih radova i bila je član Društva hrvatskih književnika. Zastupljena je svojim pjesmama u dvije antologije.

Današnji dan 2011. godine ostat će zapamćen i po gubitku jednog od najvećih umova računalne industrije, vizionara i genijalca Stevea Jobsa koji je preminuo u 56. godini života od raka gušterače.

Rođeni na današnji dan su: Aleksandr Andrejevič fon Bunge, ruski botaničar, orijentalist, sinolog, istraživač i liječnik (1803.), švedska operna pjevačica Jenny Lind (1820.), George Westinghouse, američki izumitelj (1846.), hrvatski redatelj i scenarist Ante Babaja (1927.), Bruno Bušić, hrvatski domoljub, mislilac i borac za neovisnost (1939.), kostarikanski nogometaš Walter Centeno (1974.), Nikša Butijer, hrvatski glumac (1978.).

 

MOŽDA VAS ZANIMA I OVO

Zadnje vijesti

Pas ugrizao ženu

18-godišnjak provalio u kuću dok su vlasnici bili izvan Hrvatske

Pokušali prijeći granicu s krivotvorenim PCR testovima

NAJČITANIJE DANAS

Nagrada Ambasador elektroničke glazbe

Među nominiranima su dva DJ-a i jedno glazbeno izdanje iz Slavonskog Broda

FOTO GALERIJA

Najveća općina u Brodsko posavskoj županiji obilježava svoj dan

Radio92fm i Društvo multiple skleroze dobili vrijednu donaciju Zaklade Novo sutra

Jutro zimske idile u Slavonskom Brodu

Napreduju radovi na izgradnji novog objekta "Kuće sretnih ciglica“

S radom počeo dislocirani centar "Kuće sretnih ciglica" u Novoj Gradiški