Otvorena Brođanka

Dogodilo se na današnji dan 16. rujna..

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 16.09.2017
Otvorena Brođanka


 Posvećena crkva na Golgoti, rođena Hitlerova špijunka, osnovan General Motors Corporation, eksplozija bombe na Wall Streetu, otvoren Lidl u Brodu

 
U Jeruzalemu je 335. godine posvećena grobna crkva na brdu Golgoti. Današnja sakralna građevina, na koju prava polaže šest kršćanskih vjerskih zajednica, potječe s prijelaza 11. u 12. stoljeće.
 
Na današnji dan 1620. godine isplovio je znameniti brod Mayflower noseći engleske iseljenike prema obali Sjeverne Amerike. Brod Mayflower ima gotovo mitsko značenje za nastanak SAD-a, jer je postao simbolom dolaska ranih doseljenika u novu postojbinu, kao i tamošnjeg formiranja samoupravnih vlasti. Primjerice, poznati američki običaj slavljenja Dana zahvalnosti (Thanksgiving Day) povezuje se upravo s doseljenicima koji su došli brodom Mayflower. Zanimljivo je da se na Mayfloweru radilo većinom o ljudima koji su iz Velike Britanije emigrirali iz vjerskih razloga. Radilo se o tzv. Separatistima, vrsti protestanata koja nije prihvaćala stajališta službene Anglikanske crkve u Engleskoj. Brodom Mayflower krenula su u Ameriku ukupno 102 doseljenika. Zanimljivo je da se jedno dijete rodilo tijekom putovanja. Radilo se o dječaku, kojem je zbog toga što je rođen na oceanu dano ime Oceanus. Nakon više od dva mjeseca plovidbe, brod je pristao na obali današnje američke savezne države Massachusetts, kod poznatog rta zvanog Cape Cod. U blizini tog rta obitelj Kennedy imala je mnogo kasnije svoj posjed i kuću (ondje je John F. Kennedy kao dječak provodio ljeta). Nažalost, već prva zima u novoj domovini pokosila je otprilike polovinu pristiglih ljudi, što je bio užasan gubitak. Preživjelo ih je samo pedesetak i oni su podigli kuće u koloniji nazvanoj Plymouth, u dnu zaljeva okruženog spomenutim Cape Codom. Vrlo je zanimljivo da danas čak nekoliko desetaka milijuna Amerikanaca može pronaći nekog od svojih predaka upravo među doseljenicima s tog Mayflowerovog putovanja.
 
Na današnji dan 1701. godine umro je posljednji katolik koji je vladao Velikom Britanijom – kralj James II. iz dinastije Stuart. Svrgnuli su ga još 1688. godine u tzv. Slavnoj revoluciji (Glorious Revolution), a na njegovo je mjesto došao protestantski prvak Vilim Oranski, koji je već od prije bio vladar Nizozemske. James II. sa svojom je obitelji morao pobjeći u Francusku, a sklonio se kod poznatog kralja Luja XIV. („Kralj Sunce“). U Francuskoj je Luj XIV. dobro ugostio Jamesa II. – dodijelio mu je dvorac Saint-Germain-en-Laye, smješten nedaleko od Pariza. To je doista bio kraljevski smještaj (i sam Luj XIV. rođen je u tom dvorcu, a on mu je prije Versaillesa služio i kao glavna rezidencija). James II. imao je pravu dvorsku organizaciju u Saint-Germain-en-Layeu, s dvorjanima i kraljevskom obitelji. Onima koji su čitali memoare poznatog vojvode od Saint-Simona poznato je da su Jamesa II. u Francuskoj oslovljavali kao legitimnog britanskog kralja, kao da nikada i nije svrgnut. James II. mogao se iz Saint-Germain-en-Layea lako družiti s francuskim kraljem Lujom XIV. jer je ovaj imao privatni ekskluzivni dvorac u Marlyju – samo nekoliko kilometara od Saint-Germain-en-Layea. U Marly je Luj XIV. zalazio da bi se udaljio od užurbanosti mnogo većeg Versaillesa. Nakon gotovo 13 godina izbjegličkog boravka u Francuskoj, James II. na današnji je dan umro u 68. godini života. Njegovi nasljednici nastavili su polagati pravo na britansko prijestolje. Nazivali su ih jakobitima, po latinskoj verziji imena kralja Jamesa II. (Jacobus II.).
 
U Zadru je 1829. godine otvoren prvi javni gradski perivoj.
 
U Frankfurtu na Majni osnovano je 1859. godine Njemačko nacionalno udruženje. Društvo je težilo državnom ujedinjenju Njemačke pod pruskim vodstvom.
 
Poznati hrvatski arhitekt Martin Pilar rodio se u Brodu na današnji dan 1861. godine. Projektirao je uglavnom u Zagrebu. Bio je član Akademije znanosti i umjetnosti. Umro je u Zagrebu 22. travnja 1942. godine.
 
1885. godine u Brodu je boravio car Franjo Josip, ali samo zbog nakane da sedam godina nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine stupi na bosansko tlo. Po podne oko 17,30 prešao je savski most i sreo se s bosanskobrodskim gradonačelnikom i uglednicima. Na mjestu susreta s austrijskim carem u Bosanskom Brodu je, 24. listopada 1887. godine, podignut spomenik zvan Monument. Car je po povratku iz Bosanskog Borda napravio krug kočijom od mosta do zgrade gradskog Magistrata pa Širokom ulicom natrag na kolodvor.
 
Na današnji dan 1891. godine rođena je Hitlerova špijunka princeza Stephanie von Hohenlohe, jedna od najzanimljivijih žena 20. stoljeća. Rođena je u Beču, koji je tada proživljavao svoje zlatno doba i bio jedan od vodećih svjetskih gradova u pogledu kulture, umjetnosti i znanosti. Malo kome je poznato da su u to doba bečku metropolu po broju stanovnika prestizali samo London, New York i Pariz. Stephanie je rođena u dobrostojećoj obitelji i bila je dijelom židovskog porijekla. Odrastanje u Beču na prijelazu stoljeća svakako je formiralo njenu psihu. Ne zaboravimo da su u tom gradu tada djelovali psihoanalitičar Sigmund Freud i slavni slikar Gustav Klimt, koji je u svoja djela unosio motive iz psihoanalize. Mladi Adolf Hitler bio je samo dvije godine stariji od Stephanie i u to doba se u Beču pokušavao upisati na likovnu akademiju. U tome, dakako, nije uspio, pa je umjesto da postane umjetnik na kraju završio kao diktator. Od poznatih Židova, u Beču je Lav Trocki izdavao komunističke novine Pravdu, Theodor Herzl osnivao je cionizam, a Ludwig Nathan Rothschild bio je vlasnik najveće austrijske banke. U bečke kavane zalazio je tada i Josip Broz, koji je radio kao test-vozač za tvornicu automobila Austro-Daimler u obližnjem Bečkom Novom Mjestu, pod vodstvom slavnog Ferdinanda Porschea. U Beč su navraćali i Staljin i Lenjin, kao vođe boljševičkog dijela europske ljevice. Lijepa Stephanie je u Beču postala ljubavnica nadvojvode Franza Salvatora, rođaka vladajućeg cara Franje Josipa. Kad je zatrudnjela, stvar je prikrivena tako da su je udali za njemačkog princa Friedricha Franza von Hohenlohe-Waldenburg-Schillingsfürsta. Tako je Stephanie postala princezom. Ubrzo nakon što se rodilo dijete, Stephanie i princ su se razveli, ali je ona zadržala titulu. Počela je cirkulirati u europskom visokom društvu. Sprijateljila se s Hitlerom, koji ju je unatoč tome što je bila dijelom Židovka, nazivao „dragom princezom“. Razvila je i blisko prijateljstvo s Hermannom Göringom, a Heinrich Himmler ju je čak proglasio „počasnom Arijankom“. Prema jednom izvještaju britanske tajne službe MI6, Stephanie von Hohenlohe bila je jedina žena koja je mogla utjecati na Hitlera. On ju je kao Führer često pozivao na sastanke i cijenio je njenu inteligenciju i dobre savjete. Princeza Stephanie naselila se u Londonu i tamo bila oruđe nacističke propagande. Navodno je organizirala i susret vojvode od Windsora (bivši kralj Edward VIII.) s Adolfom Hitlerom. Kad je počeo rat pobjegla je iz Engleske u SAD, bojeći se da bi je Englezi mogli uhititi zbog špijuniranja za Njemačku. U SAD-u su je kasnije priveli, no ona je zavela direktora useljeničke službe, koji ju je potajno smjestio u jedan hotel i imao vezu s njom. Kasnije ju je FBI ipak uhitio, ali je na kraju rata oslobođena. Umrla je u Švicarskoj u visokoj dobi od 80 godina.
 
1891. godine rođen je njemački admiral Karl Dönitz, vrlo značajan zbog činjenice da ga je Adolf Hitler oporučno odredio za svog nasljednika na čelnom položaju u Trećem Reichu. Naime, Hitler je pred smrt u berlinskom bunkeru izdiktirao oporuku u kojoj je odredio buduće glavne dužnosnike Reicha. Na prvo mjesto – za predsjednika Reicha (njem. Reichspräsident) - postavio je upravo admirala Karla Dönitza. Dapače, Hitler je Dönitza u oporuci imenovao i vrhovnim zapovjednikom svih njemačkih oružanih snaga (njem. Oberster Befehlshaber der Wehrmacht), što je bila funkcija koju je Führer za života osobno držao. Admiral Dönitz bio je profesionalni mornarički časnik specijaliziran za podmorničko ratovanje. Još u Prvom svjetskom ratu zapovijedao je podmornicom, a smatra ga se i autorom podmorničke taktike „vučjeg čopora“ (poznata taktika pri kojoj više podmornica zajednički napada protivnike). Dönitz je visoko napredovao u Njemačkoj ratnoj mornarici (Kriegsmarine). Postao je 1936. godine „Führer der U-Boote“, a 1939. godine „Befehlshaber der U-Boote“ s činom kontraadmirala (Konteradmiral). Konačno, 1943. godine, Dönitz je unaprijeđen u najviši mogući mornarički čin – onaj Grossadmirala (veliki admiral) i dano mu je zapovjedništvom nad cijelom Njemačkom ratnom mornaricom (ta je titula na njemačkom jeziku glasila „Oberbefehlshaber der Kriegsmarine“). Karl Dönitz bio je jedan od samo dva čovjeka koji su u doba Hitlera dobili spomenuti čin Grossadmirala (drugi je bio Erich Raeder). Napomenimo, Grossadmirali po statusu su bili ekvivalentni feldmaršalima i imali su pravo na admiralsku palicu sličnu maršalskoj palici. Dönitzova admiralska palica bila je specifična po tome što je na vrhu, ispod orla sa svastikom, imala i malenu figuru podmornice. Nakon rata Dönitz je bio desetak godina u zatvoru, ali je zatim pušten. Poživio je čak do 1980. godine, a preminuo je u visokoj 90. godini života u gradići Aumühle u sjevernoj Njemačkoj.
 
General Motors Corporation, poznat i pod skraćenicom GM, američki je automobilistički koncern sa sjedištem u Detroitu. Koncern je 1908. osnovao William C. Durant, a već iste godine stekao je vlasništvo nad markama Buick i Oldsmobile. Nakon Drugog svjetskog rata General Motors i Ford su stvorili reputaciju arsenala demokracije zbog zasluga u vojnoj proizvodnji za saveznike, ali zbog proizvodnje za Hitlerovu Njemačku mogli su dobiti i titulu arsenala fašizma. General Motors danas je najveći svjetski proizvođač motornih vozila, a 2002. godine 15% svih automobila i gospodarskih vozila prodanih diljem svijeta nosilo je marku nekog od proizvođača pod okriljem koncerna. General Motorsova vozila danas se proizvode u 30 saveznih država SAD-a i 32 države diljem svijeta, a koncern zapošljava 340.000 ljudi. Koncern ima puno vlasništvo nad markama Buick, Cadillac, Chevrolet, Daewoo, GMC, Holden, Hummer, Opel, Pontiac, Saturn, Saab i Vauxhall, a drži i udjele u japanskim markama Isuzu, Subaru i Suzukiju, te ruskoj Ladi.
 
Potpisan je mirovni ugovor između sila Antante i Austrije u Saint-Germainu 1919. godine.
 
Najteži teroristički čin u SAD-u do tog vremena, eksplozija bombe 1920. godine u newyorškom Wall Streetu ubila je 38 ljudi, a ranila još oko 400. Bomba je sadržavala oko 45 kg dinamita i vremenski upaljač. Većina žrtava bili su mladi stenografi, brokeri i glasnici iz okolnih ureda i ulica. Eksplozija se dogodila u podne u najprometnijem dijelu financijske četvrti. Počinitelji nikada nisu pronađeni, ali sumnja se na anarhiste, koji su udarom na Wall Street kao središte burze i banaka vjerojatno željeli izraziti protivljenje kapitalističkom poretku.
 
1922. godine Brod je posjetio biskup Antun Akšamović. Dočekao ga je gradonačelnik Stjepan Bublić. Katolička mladež Broda upriličila je biskupu akademiju Hrvatskog orla, a na svečanoj večeri, u samostanskoj blagovaonici, okupili su se politički, crkveni i gospodarski uglednici Broda. Nakon večere HPD „Davor“ upriličilo je na Savi „venecijansku noć“ s mnoštvom osvijetljenih i okićenih čamaca i dereglija koji su se uz pjesmu spuštali od mosta do samostana.
 
U New Yorku je 1953. održana premijera prvog filma u cinemascopeu „The Robe“ s Richardom Burtonom i Jean Simmons u glavnim ulogama.
 
Na današnji dan 1963. godine osnovana je država Malezija. Zanimljivo je da je pri osnutku države Malezije u nju kao sastavni dio ušao i Singapur. Ime Malaysia načinjeno je od Malaya s dodatkom slova „si“. Međutim, Singapur je za manje od dvije godine izašao iz Malezije i danas je nezavisna država. Malezija je federacija koja se sastoji od devet sultanata i četiri saveze države kojima su na čelu guverneri. Između devet sultana bira se na petogodišnje razdoblje Vrhovni vladar (kralj).
 
Na današnji je dan 1976. godine Armenac Shavarsh Karapetyan postao pravi junak kad je od utapanja spasio 20 ljudi iz potonulog trolejbusa na dnu jezera. Karapetyan je u to doba bio natjecateljski sportaš u disciplini plivanja s perajama. Bio je svjetski prvak u tom sportu i višestruki obarač rekorda. Na današnji je dan trenirao na jezeru koje se nalazi u armenskom glavnom gradu Erevanu. Preplivao je svojih uobičajenih 20 kilometara, kad je čuo prasak i vidio kako trolejbus pada s obale jezera u vodu. Zaplivao je prema mjestu nesreće. Trolejbus je završio na dnu jezera, oko 25 metara od obale, na dubini od čak 10 metara. U trolejbusu su bila zarobljena 92 putnika i Karapetyan je znao da mora djelovati brzo da bi ih spasio. Unatoč lošoj vidljivosti zbog mulja koji se podigao, uspio je razbiti stražnje staklo i počeo je vaditi ljude van. Trebalo mu je oko 30 do 35 sekundi da prenese jednu po jednu osobu na obalu. Vidljivost je u vodi bila gotovo jednaka nuli. Unatoč njegovom ogromnom trudu, bilo je premalo vremena da sve spasi. Preživjelo je 20 ljudi, premda ih je on više izvukao na obalu. Od napuklog stakla Karapetyan je zadobio rane koje su se inficirale zbog kanalizacijskog otpada prisutnog u vodi. Osim toga, stradala su mu pluća i pothlađen je, te je na kraju 45 dana bio u nesvijesti. Ostale su mu trajne posljedice, zbog čega je morao odustati od daljnje sportske karijere. Postao je poznatim junakom, a po njemu je nazvan čak i jedan asteroid.
 
1978. godine otvoren je u Brodu ugostiteljski objekt Brođanka, sagrađen na mjestu romantične birtije Broda šezdesetih godina koja je imala ime Smuđ, a svi su je zvali Otok sreće. Brođanka je bila jedno od najprivlačnijih mjesta za izlaske u Brodu, jer je bila smještena uz samu obalu Save. Projektirala ju je arhitektica Alojka Čižme, a sagradio sarajevski Unioninvest. 
 
16. rujna 1978. grad Tabas u Iranu pogodio je potres jačine 7,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. 40 sela u okolici od 50 kilometara također je bilo uništeno. Procjenjuje se da je poginulo od 15 do 25 tisuća ljudi. Potres je trajao pune tri minute, što ga u usporedbi s normalnim potresima koji traju 10 do 20 sekundi čini enormno razarajućim.
 
Arnold Schwarzenegger je austrijsko-američki glumac, političar i bodybuilder, a od 2003. i guverner američke savezne države Kalifornije. Schwarzenegger je bio jedan od najpopularnijih filmskih glumaca, posebice akcijskog žanra, u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća. Kao bodybuilder osvojio je pet titula Mr. Universe i ukupno sedam Mr. Olympia, od čega šest uzastopnih od 1970. do 1975., te je bio proglašen za najjačeg čovjeka na svijetu. Upravo na današnji dan 1983. Arnie je dobio američko državljanstvo.
 
Poroci Miamija (Miami Vice) američka je televizijska serija koja je premijeru imala na današnji dan 1984. Serija je postala popularna tek kada su za radnju korištena glazba i glazbeni efekti u pozadini te vizualni efekti. Glavni su likovi dva policijska detektiva iz Miamija, James „Sonny“ Crockett i Ricardo „Rico“ Tubbs koji rade u Odjelu za poroke. Snimljeno je pet sezona serije, u razdoblju od 1984. do 1989. godine. „Poroci Miamija“ su jedna od prvih serija koja se emitirala u stereo zvuku. Nick Nolte je prvotno bio izabran za ulogu Sonnyja Crocketta, no odbio ju je jer tada filmskim glumcima nije bilo isplativo otići s filma na televiziju. Nakon nekoliko pilota i kandidata, izabrani su Don Johnson i Philip Michael Thomas. Nakon dvije sezone, Johnson je bio spreman otići, ali se ipak predomislio i ostao do samoga kraja.
 
Na današnji dan 1987. predan je na potpisivanje Montrealski protokol o zaštiti ozonskog omotača. U 24 godine, koliko je na snazi, potpisalo ga je 196 zemalja svijeta. Smatra se najuspješnijim međunarodnim dogovorom na području zaštite prirode. Rezultati su prilično ohrabravajući. Smanjila se količina plinova štetnih za ozonski omotač, a postoje i rani znakovi oporavka ozonskog omotača u stratosferi. Pretpostavlja se da će se, u slučaju pridržavanja protokola, ozonski omotač obnoviti do 2050. godine. 
 
1991. godine u Slavonskom Brodu, nakon 23 sata borbe, oko 18 sati 20 oficira i oko 100 vojnika JNA predali su hrvatskim oružanim snagama mjesnu vojarnu. U proteklim minobacačkim i tenkovskim napadima iz brodske vojarne i Liješća uništeno je u gradu na Savi 15 stanova, zapaljena je čitaonica Gradske knjižnice, oštećen Dom kulture „ivana Brlić Mažuranić“, zgrada Skupštine općine Slavonski Brod, Robna kuća „Vesna“, brojna vozila i drugo.
 
JNA je 1991. godine gađala Otočac. U napadu su ubili 4 osobe i razorili crkvu sv. Trojstva. Hrvatske su snage u blizini Žrnovnice zauzeli vojnu bazu u kojoj su zaplijenili 55 raketa „brod – brod“. U Splitu se predala i vojna tiskara, vojarna „Visoko“ i komanda garnizona Split. JNA bombardirala radijski odašiljač na otoku Visu.
 
1991. godine raketiran je toranj na Sljemenu.
 
Znatan pad vrijednosti britanske funte u odnosu na njemačku marku ostvaren je na današnji dan 1992. godine.
 
U Italiji je 2005. uhićen Paolo Di Lauro, šef tajnog društva Camorra.
 
Plaćenici američke kompanije Blackwater navodno su ubili 17 iračkih civila 2007. godine.
 
Trgovački centar Lidl otvoren je u Slavonskom Brodu na današnji dan 2010. godine.
 
Stanislav Dasović, ugledni brodski pravnik i sudac, strastveni filatelist umro je na današnji dan 2012. godine u 72. godini života.
 
Rođeni na današnji dan su: Luj XIV., francuski kralj (1638.), spisateljica, Francis Parkman (1823.), Albrecht Kossel, njemački liječnik i nobelovac (1853.), zagrebački poduzetnik, Vladimir Arko (1888.), Alexander Korda, filmski redatelj (1893.), mađarski znanstvenik i nobelovac Albert Szent-Györgyi (1893.), Lauren Bacall, američka glumica (1924.), američki glumac, Peter Falk (1927.), George Chakiris, američki glumac (1934.), bjeloruski hrvač, Alexander Medvedev (1937.), američki glumac, Mickey Rourke (1950.), David Copperfield, američki mađioničar (1956.), hrvatski rukometaš i rukometni trener Goran Perkovac (1962.), Marc Anthony, portorikansko-američki pjevač,glazbenik i glumac (1969.), hrvatska glumica, Nela Kocsis (1970.).
Zadnje vijesti

Uspješan vikend Brođana u Osijeku

Brođanka Stela nova je hrvatska pjevačka zvijezda u usponu

Zbog neprilagođene brzine dvije prometne nesreće na području Broda

VIJESTI

Dvoje teže ozlijeđenih, pješakinja i vozačica

Zbog neprilagođene brzine dvije prometne nesreće na području Broda

NAJČITANIJE DANAS

Bravo!!!

Brođanka Stela nova je hrvatska pjevačka zvijezda u usponu

FOTO GALERIJA

Tri medalje za Boćarski klub „Dan“ za osobe s invaliditetom

Vrhunac slavlja 60. obljetnice svetišta Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu

Potpisani Sporazumi o suradnji na razvoju širokopojasnog interneta

Pater Arek Krasicki: Mladi, ohrabrite se i otvorite srca za ljubav

Borna Čengić i Borna Mađarević uspješni na Prvenstvu Hrvatske