Osnovan Lyon club u Brodu

Dogodilo se na današnji dan 30. travnja

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 30.04.2015




Hrvatski ban i vojskovođa Petar Zrinski i njegov šurjak, plemić i pjesnik Fran Krsto Frankopan, 1671. godine pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu. Dvojica hrvatskih plemića bili su dio organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša, poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota, nezadovoljnih centralizatorskom oklijevajućom politikom Bečkoga dvora, koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama. Godine 1664. carska vojska je strahovito razbila Turke kod sv. Godharda, ali tu pobjedu Leopold I. nije iskoristio nego je sklopio sramotni Vašvarski mir s uvjetima kao da su Turci pobjednici. Hrvatska i Ugarska nisu priznale dogovor s nevjerojatno lošim uvjetima da Turci mogu zadržati sve što su do početka rata osvojili, a kako im je Beč podlom politikom onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije bilo druge nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže, te da ostvare svoja prava pobunom. Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkome Novom Mjestu. Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti jedino - smrt, te su Zrinski i Frankopan 18. travnja 1671. osuđeni zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave. Kosti dvojice velikana hrvatske povijesti 1919. premještene su u grobnicu u Zagrebačkoj katedrali pod Frankopanovim stihom „Navik on živi ki zgine pošteno“.

1687. godine sastavljen je najveći dio Drnjanske pjesmarice, najstarije i najznačajnije pjesmarice hrvatske kajkavske književnosti.

1883. godine u Zagrebu je preminuo Josip Marić, svećenik. Nakon završenih bogoslovnih nauka zaređen je 1833. za svećenika. Novogradiški župnik je od 1852. do 1860. i od njegovog vremena započinje sustavno vođenje Spomenice. U vrijeme ilirizma prilazi Ljudevitu Gaju i piše pjesme u Danici. Objavio je i nekoliko knjiga rodoljubnog sadržaja. Rođen je u Kosatajnici 11. svibnja 1807.

Hrvatski, srpski i slovenski političari iz Austro-ugarske, koji su poslije izbijanja Prvog svjetskog rata, emigrirali ili se zatekli u inozemstvu, osnovali su u Parizu 1915. godine Jugoslavenski odbor.

1919. godine održan je prvi poslijeratni skup Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ u povodu obljetnice smrti Zrinskog i Frankopana. Zastoj u radu društva trajao je gotovo pet godina. Inače, osnivanje društva inicirali su bečki đaci Hugo Badalić i Juraj Baumeister. Uz pomoć brodskih franjevaca oni su sastavili muški pjevački zbor, a 1871. godine održali su skupštinu, donijeli pravila i izabrali predsjednika. „Davor“ je nastao u kontekstu vremena u kojem je amatersko zborno pjevanje i njegovanje glazbe u građanskim redovima bilo u funkciji buđenja i jačanja nacionalne svijesti. Bio je i ponos i miljenik Broda, a Brođani su ga rado pomagali i podržavali. Od 1919. godine on je u punom kontinuitetu i zamahu aktivnosti te usponu kvalitete sve do 1948. godine, kad je utihnuo silom političke volje partizanštine, gluposti i svekolike zatucanosti. Ponovno je počeo s radom 1971., a definitivno se počeo vraćati krajem devedesetih.

U povodu obljetnice smrti Zrinskog i Frankopana u crkvi Presvetog Trojstva Hrvatska žena uredila je 1922. godine katafalk i održan je requiem po gvardijanu samostana. Poslije toga povorka je od samostana preko glavnog trga krenula u Kasinu u kojoj je priređene odgovarajuća matineja.

U obnovljenom Hrvatskom domu 1925. godine, u povodu pogibije Zrinskog i Frankopana, vrlo uspješnu priredbu pripremila je hrvatska mladež, koju su uvježbale Katica Malli i Marija Lanogova.

Nezavisna Država Hrvatska 1941. godine donijela je Zakon o rasnoj pripadnosti, na osnovu kojeg su počeli progoni Židova, Roma i Srba. U samo nekoliko mjeseci od uspostave vlasti iz nacističke Njemačke „uvezeni“ su rasistički zakoni (Nürnberški zakoni) i postupci. Koncentracijski logori, prvenstveno Jasenovac, također su ubrzo osnovani po nacističkom uzoru, a u njima su zatvarani, istrebljivani surovim postupkom ili sustavno likvidirani Židovi, Romi, Srbi i politički protivnici režima. Masovna pogubljenja Židova započela su već u srpnju 1941. Do jeseni 1942. većina Židova i Roma sa područja NDH bila je likvidirana, smještena u Jasenovac ili odvedena u nacističke logore, gdje su umrli ili bili ubijeni tijekom slijedećih nekoliko godina. U današnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti nema spora o osnovnoj činjenici - holokaust, tj. sustavni progon i fizička likvidacija Židova i Roma, u Hrvatskoj je proveden brzo i temeljito.

U bazilici sv. Petra, papa Ivan Pavao II. priredio je 1979. godine svečano euharistijsko slavlje u čast 11. stoljetnice međunarodnog priznanja hrvatske državne neovisnosti.

1990. godine u drugom krugu prvih višestranačkih izbora u nezavisnoj Republici Hrvatskoj, na kojima je Hrvatska demokratska zajednica potvrdila svoju premoćnu pobjedu , u Slavonskom Brodu su izborni rezultati pokazali, kako je od ukupno 134 mjesta u tri vijeća Skupštine HDZ osvojio 110, a njegov glavni politički suparnik SKH-SDP 14.

1992. godine osnova je u Brodu Lyons club. Jedan od glavnih inicijatora i utemeljivača dr. Ivica Balen izabran je za prvog predsjednika kluba.

U restoranu Tvornice „Đuro Đaković“ održana je 1994. godine osnivačka skupština Zajednice izbjeglih iz Bosanske Posavine. Za predsjednika Skupštine Zajednice izabran je odvjetnik Šerif Isaković, a za predsjednika Zajednice prof. Ivo Križanović.

Ostali događaji:

Rimski car Licinije ujedinio je istočnu polovicu carstva pod svojom vlasti 313. godine.

Omeidske trupe pod vodstvom Tariqa ibn-Ziyada iskrcale se su kod Gibraltara 711. godine započevši maursku invaziju Iberije.

Na današnji dan davne 1006. godine, dakle u ranom srednjem vijeku, eksplodirala je na nebu najsvjetlija supernova u zabilježenoj ljudskoj povijesti. Riječ je bila o eksploziji zvijezde udaljene oko 7,200 svjetlosnih godina od Zemlje. Nalazila se u zviježđu Vuka (latinski Lupus).

George Washington preuzeo je službu prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 1789. godine.

1804. godine u borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrijebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Shrapnelu.

Nikaragva je proglasila nezavisnost od Centralno-američke federacije 1838. godine.

1863. dogodila se bitka koja je postala živuća legenda za francusku Legiju stranaca. Obljetnica te bitke i danas se svake godine svečano obilježava u Legiji stranaca, i to u njenom glavnom sjedištu u gradu Aubagne u južnoj Francuskoj, desetak kilometara od Sredozemnog mora i grada Marseillea. Bitka koja se dogodila na današnji dan doista ima herojski karakter, jer se u njoj jedna satnija od 65 pripadnika Legije stranaca suprotstavila neprijateljskoj sili od nekoliko tisuća vojnika (čak do 3000 protivničkih vojnika stiglo je izgleda na mjesto zbivanja potkraj bitke).

1893. godine rođen je Hitlerov ministar vanjskih poslova Joachim Ribbentrop. Rođen je u gradu Weselu na Rajni, koji leži otprilike između Ruhrske oblasti i nizozemske granice.

U nacističkoj akciji odmazde 1944. godine spaljeno je selo Lipa (općina Matulji) i ubijeno je 269 mještana, odreda žena, djece i staraca.

Na današnji dan 1945. godine oko 15 sati i 30 minuta osoblje Führerovog bunkera u Berlinu čulo je glasan pucanj iz Hitlerove radne sobe. Nakon što je pričekao nekoliko minuta, pripadnik Hitlerove posluge, SS-ovac Heinz Linge otvorio je vrata zajedno s Führerovim tajnikom Martinom Bormannom. Ugledali su mrtva tijela Hitlera i Eve Braun.

Fats Domino u studiju „Cosimo Recording“ snima 1960. godine pjesmu „Walkig To New Orleans“ koja će postati njegov 23. hit na američkoj top listi Top 40 i 14 na britanskoj.

Sjevernovijetnamske trupe 1975. godine osvojile su Saigon čime je završen Vijetnamski rat koji je trajao od 1959. Snage pod vodstvom generala Van Tien Dunga dan ranije započele su završni napad na grad jakim artiljerijskim bombardiranjem, dok su američke trupe i diplomacija žurno evakuirani. Saigon je nakon pada preimenovan u Ho Chi Minh City, a njegov pad slavi se kao Dan ujedinjena Vijetnama.

Svojevremeno najbolja tenisačica svijeta, po nacionalnosti Mađarica rođena u Novom Sadu, Monika Seleš je na današnji dan 1993. godine doživjela usred teniskog meča napad nožem od strane jednog od gledatelja.

Rođeni na današnji dan su: engleska kraljica Marija II. (1662.), Paul Verlaine, francuski pjesnik (1844.), njemački anarhist i povjesničar Max Nettlau (1865.), Vladimir Vidirć, hrvatski književnik (1875.), češki književnik Jaroslav Hašek (1883.), Bartol Petrić, hrvatski slikar (1899.), američka glumica Jill Clayburgh (1944.), hrvatska liječnica i konzulica RH u Italiji dr. Nela Sršen (1965.), Halit Ergenç, turski glumac (1970.), Kirsten Dunst, američka glumica i pjevačica (1982.).

 

 

Zadnje vijesti

Junak s 2:0 pobijedio Marsoniju

Marsonia i Junak spremni za današnji susret

Stožer donio nove mjere: Od ponedjeljka bez maske ne možete u trgovinu, u posjet pacijentima...

NAJČITANIJE DANAS

VIDEO

Francuz Romain biciklom iz Marseillea preko Slavonskog Broda do Japana

FOTO GALERIJA

Profesori i učenici Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića misom zahvalnicom zaključili još jednu školsku godinu

Na domaćem terenu Olimpiku sva tri naslova prvaka Hrvatske

Budite dio "Mreže suradnje"

Pavić: EU fondovi i na ovaj način jasno pokazuju da pomažu Republici Hrvatskoj

Potpisan Sporazum o dogradnji i rekonstrukciji Muzeja Brodskog Posavlja