Osnovan „Plamen“

Danas je 319. dan u godini. Do kraja godine još 47 dana.

Autor: Brodportal | Datum objave: 14.11.2017
Osnovan „Plamen“


 1391.  umro je mučeničkom smrću Sv. Nikola Tavelić, prvi Hrvat koji je proglašen svecem. Rođen je vjerojatno u Šibeniku. Mlad je stupio u Franjevački red i postao misionar u Bosni. Kasnije je poslan za misionara u Palestinu. U Jeruzalemu je u Omarovoj džamiji pokušao uvjeriti muslimanskog kadiju u ispravnost kršćanske vjere. Kadija se na to naljutio i zaprijetio Taveliću i njegovim kolegama smrću. Na kraju je prijetnju i ostvario osudivši ih na smrt. Tavelić i trojica njegovih kolega podnijeli su mučeničku smrt u Jeruzalemu pred poznatim Vratima Jaffe. Blaženim je Tavelića proglasio 1889. papa Leon XIII., a svetim papa Pavao VI. 21. lipnja 1970. godine. Time je Tavelić postao prvi hrvatski svetac (od Hrvata su kasnije svecima još proglašeni sv. Leopold Mandić i sv. Marko Križevčanin).

1838. rođen je slavni hrvatski književnik August Šenoa. Poznato je čak i točno mjesto njegovog rođenja. Bila je to kuća u Vlaškoj ulici na broju 43. Šenoin otac zvao se Alois Schönoa i bio je porijeklom Nijemac, što se vidi i iz njegovog prezimena. Naime, Alois Schönoa doselio se u Zagreb u svojstvu biskupskog slastičara 1830. godine, svega 8 godina prije sinovog rođenja. Doselio se iz Češke, pa se može zaključiti da je bio češki Nijemac (nekada je u Češkoj živjelo mnogo više Nijemaca nego danas). Alois je bio slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića, kao i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka također nije bila hrvatskog porijekla. Zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke (tada u sastavu Ugarskog Kraljevstva). Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati (otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik), August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih popularizatora hrvatske povijesti.

1894. umro je, u 66. godini života, poznati brodski kožarski trgovac Josip Lorschy, otac šestero sinova i dvije kćeri. Jedan od sinova, Šandor, još je za života oca bio prokurist u njegovoj kožari, a Willim je drugi sin, koji je od 1883. godine imao svoju poznatu knjižaru. Šandor Lorschy bio je jedan od utemeljitelja lista Stranke prva u Brodu Posavske Hrvatske i njen glavni financijer. Willim je u siječnju 1897. godine, zbog svojih političkih nazora (Lorschyjevi su, iako Židovi, bili gorljivi i politički svjesni Hrvati), bio uhićen, i zajedno s Markom Augustinovićem, Jakovom Bobincem, Milošem Krpanom i seljakom Šimom Valićem, vezan odveden u Zagreb pred Sudbeni stol. Pokojni otac Josip Lorschy bio je oženjen Ljubicom Amalijom, rođenom Reich (umrla 1917. godine). Sahranjen je na Židovskom groblju u Brodu. 

1918. vojni bjegunci, tj. „zeleni kadar“, pojavili su se i u brodskoj okolici. Najviše zuluma učiniše u Podcrkavlju i Oprisavcima, a bili su i na glasu oni iz Podvinja. 

1919. godine umro je u 56. godini života odvjetnički perovođa, bogati posjednik i gradonačelnik Broda 1901. - 1908. Zefir Marac. Utemeljitelj je kluba Stranke prava u Brodu, pokretač „Posavske Hrvatske“ i tajnik HPD „Davor“. Bio je vlasnik pustare od 68 jutara zemlje, (danas Đuro Đaković), svratišta „Jankomir“ i nekoliko kuća u gradu.

1941. Nijemci su ubili 9000 Židova u jednom danu u gradu Slonimu u današnjoj Bjelorusiji uništivši tako 70 posto židovske populacije. 

1946. godine odlukom Gradskog narodnog odbora osnovano je Grafičko izdavačko i tiskarsko poduzeće „Plamen“. Nakon više od 50 godina postojanja poduzeće je nestalo u postupku tzv. privatizacije. 

1971. šumarski i lovni stručnjak Ivo Ivša Čeović, rođen 4. veljače 1886. u Gornjim Andrijevcima, umro je na današnji dan. Jedan je od utemeljitelja „Saveza lovačkih društava Hrvatske“ i njegov tajnik od 1925. - 1939. godine. Predavao je na zagrebačkom sveučilištu i uređivao „Lovački list“ i „Lovački kalendar“. Objavio je brojne knjige i radove o unapređivanju lova i lovstva. 

1984. u Los Angelesu uhićen je hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. U SAD je pobjegao 1948., vlasti SAD uporno su odbijale ispuniti zahtjev SFRJ za ekstradiciju. Izručen je 12. veljače 1986., u svibnju iste godine osuđen na smrt.

1999. predana je na upotrebu nova Područna škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Dubočcu, za što je Ministarstvo obnove i razvitka osiguralo 900 tisuća kuna.

2013. u 81 godini u Slavonskom Brodu preminuo je Željko Pracny, dugogodišnji odvjetnik. 

Ostali događaji:

  • 1719. godine rođen je Leopold Mozart – otac slavnog glazbenika Wolfganga Amadeusa Mozarta.
  • 1922. godine BBC je počeo s emitiranjem radio programa, a deset godina kasnije krenula je i televizija.
  • 1941. godine Njemačka je vojska bila u pohodu na Sovjetski Savez, u sklopu operacije Barbarossa.
  • 1969. NASA lansira Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.
  • 1982. Lech Wałesa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen je nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice.
  • 1993. godine Michael Jackson započinje s programom odvikavanja od tableta protiv bolova. 
  • 2001.  dogodio se napad u Afganistanu kada su Saveznici ušli u glavni grad Kabul. 
Rođeni na današnji dan su: Leopold Mozart, austrijski skladatelj (1719.), američki inženjer i izumitelj Robert Fulton (1765.), Henri Dutrochet, francuski psiholog (1776.), danski pjesnik Adam Gottlob Oehlenschläger (1779.), Charles Lvell, britanski geolog (1797.), američki pisac Jacob Abbott (1803.), Fanny Mendelssohn, njemački kompozitor i dirigent (1805.), talijanski pjesnik Aleardo Aleardi (1812.), Claude Moner, francuski slikar (1840.), američki skladatelji dirigent Aaron Copland (1900.), Zvonimir Miloš, hrvatski organizator otpora protiv fašizma (1903.), američki glumac Dick Powell (1904.), John Henry Barbee, američki gitarist i pjevač (1905.), američka glumica Louise Brooks (1906.), Astrid Lindgren, švedska književnica (1907.), američki crtač stripova i pisac dječjih knjiga Willian Steig (1907.), Eric Malpass, engleski romanopisac (1910.), američka pjevačica Martha Tilton (1915.), Roger Apéry, francuski matematičar (1916.), američka glumica Veronica Lake (1919.), Lisa Otto, njemačka sopranistica (1919.), bivši glavni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali (1922.), Edward White, astronaut (1930.), jordanski kralj Hussein (1935.), Charles, Princ od Walesa (1948.), hrvatski rukometaš Vladimir Smiljanić-Babura (1950.), Dominique de Villepin, francuski premijer (1953.), američka državna tajnica Condoleezza Rice (1954.), Olga Kurvlenko ukrajinska glumica i model (1979.).
 
Umrli na današnji dan su: pravoslavni svetac Aleksandar Nevski (1263.), sv. Nikola Tavelić (1391.), Nell Gwynne (1687.), Gottfried Leibniz (1716 Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1831.), Ignaz Pleyel (1831.), Charles Carroll (1832.), Antun Mihanović (1861.), Miguel I. od Portugala (1866.), Booker T. Washington (1915.), Trafford Leigh-Mallory (1944.), Manuel de Falla (1946.), A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada (1977.), Majda Radić-Dešpalj (1984.).
Zadnje vijesti

Eksplozija plina u Vrpolju, ozlijeđena starica (83)

Prava zima stiže, jutarnji mraz, moguć i snijeg

Najuvjerljivija pobjeda malonogometaša Broda 035

SPORT

Sa 10:2 nadigrali Albonu Potpićan iz Labina

Najuvjerljivija pobjeda malonogometaša Broda 035

NAJČITANIJE DANAS

U sklopu Katarinskog sajma održana kreativna božićna radionica

Cilj je potaknuti kreativnost pri ukrašavanju vlastitoga doma

FOTO GALERIJA

Radionica za učenike "Šest pitanja koja život znače"

"Sjajni momci" 8. prosinca dolaze u Slavonski Brod

42 plesača Top dance na Kupu Hrvatske

Igrači, trener i uprava Marsonije zapalili svijeće u sjećanje na pad Vukovara

Veliki gaf "Ubojstva u Orijent Expressu", pogledajte kako izgledaju planine oko Slavonskog Broda