Oslobođenje brodske vojarne u Tvrđavi

Dogodilo se na današnji dan 15. rujna..

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 15.09.2017
Oslobođenje brodske vojarne u Tvrđavi


Prva javna škola u Europi, isplovio Mayflower, regulacija toka 

Glogvice, brodski samostan pretvoren u bolnicu, uporaba prvog tenka, najveći bankrot

 Na današnji dan 1616. godine otvorena je u talijanskom gradiću Frascati prva javna škola u Europi. Naime, do tada su škole bile namijenjene samo plemićkoj djeci ili školovanju svećenika. Ova škola u Frascatiju bila je javna i sa slobodnim upisom. Čovjek koji je zaslužan za osnivanje te prve javne škole u Europi bio je sv. Josip Kalasancij, velikodušni svetac koji je primijetio da većina njegovih učenika potječe iz siromašnih obitelji. Sv. Josip Kalasancij osnovao je Red pijarista, kojem je glavna zadaća bilo obrazovanje djece, naročito one iz siromašnih obitelji. Red je imao cilj osigurati besplatno školovanje siromašnoj djeci i to je zapravo prvi katolički red posvećen prvenstveno edukaciji. Pijaristi su s vremenom osnovali škole diljem Europe. Zanimljivo je da su njihov primjer kasnije slijedile države pri osnivanju javnih škola, tako da je koncept današnjih besplatnih osnovnih škola zapravo uvelike potekao upravo od pijarista. Pijaristi su učinili i velik korak u obrazovanju djece s posebnim psihičkim i fizičkim potrebama. Mnogi znameniti ljudi duguju svoje obrazovanje pijaristima, poput Victora Huga, Francisca Goye, Haydna, Mendela i Schuberta te nobelovaca Georgea Hevesyja i Georgea Olaha.

 
Mayflower je bio poznati brod koji je prevozio engleske separatiste, znane još kao Pilgrimi, iz Southamptona u Engleskoj u Plymouth, Massachusetts 1620. godine. Brod je isplovio iz Southamptona 15. rujna. Nakon 66-dnevnog putovanja pogođenog bolestima, brod se usidrio kod poluotoka Cape Coda 21. studenog. U ožujku 1621. preživjeli putnici nastanili su se u Plymouthu, dok se posada vratila natrag u Englesku. Brod zauzima slavno mjesto u američkoj povijesti kao primjer rane europske kolonizacije budućih SAD.
 
1810. godine ušće Glogovice u Savu bilo je tik uz ušće Mrsunje jer je Glogovica imala svoj stari tok uz zapadni rub Tvrđave. U kolovozu 1810. godine hrvatsko-austro-ugarski car Franjo II., unuk Marije Terezije, počeo je velike radove regulacije toka Glogovice. Na radovima skretanja rječice radilo je preko četiri tisuće ljudi. Tada je iskopan kanal od livade koja se zvala Pivovare i bila nešto južnije od Podvinja, preko Aleksinke, livade u posjedu brodskih franjevaca, pokraj groblja do Poloja. Od tada, uz radove na regulaciji savske obale, prestaju katastrofalne poplave Broda i okoline. No, regulacijski radovi obilnih brodskih vododtokova se nastavljaju. Petnaestog rujna 1931. godine završeni su radovi na vodenoj zaustavi na Mrsunji zapadno od savskog mosta, po kojoj je čitav kraj dobio naziv Šlajs. 
 
Srednjoameričke države Kostarika, El Salvador, Gvatemala, Honduras i Nikaragva proglasile su neovisnost od Španjolske 1821. godine. Zanimljivo je porijeklo naziva tih država. Kostarika na španjolskom znači „bogata obala“, a El Salvador „Spasiteljeva republika“. Porijeklo značenja riječi Gvatemala nije poznato, premda neki istraživači pretpostavljaju da naziv znači „zemlja drveća“ na jeziku Maya. Honduras ima više značenja, a najpopularnije je ono koje na španjolskom znači „dubina“. Navodno ju je izrekao sam Kolumbo kada je ugledao kopno: „Gracias a Dios que hemos salido de esas Honduras.“ (Hvala Bogu što smo izašli iz tih dubina). Što se Nikaragve tiče, postoji nekoliko teorija. Jedna sugerira kako riječ dolazi od imena lokalnog poglavice koji se zvao Nicarao i španjolske riječi za vodu, „agua“. Druga se pak referira na dva najveća jezera pitke vode u toj državi, Nicaragua i Managua.
 
Slavna Baščanska ploča najvažniji je spomenik hrvatske rane pismenosti. Na nju je 1851. godine modernoj znanosti prvi skrenuo pažnju Petar Dorčić, u to vrijeme bogoslov, a kasnije i župnik u Baški. Ploča je bila ugrađena u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške. To joj nije bilo izvorno mjesto. Naime, prije se nalazila u istoj crkvici u pregradnoj plohi (septumu) koja je odvajala crkveno svetište od prostora za puk. Takve pregradne plohe postojale su u katoličkim crkvama u davnini, a kasnije su napuštene, pa danas u crkvama postoji povezanost prostora za vjernike i prostora s oltarom. Baščanska je ploča bila u lijevom krilu pregradne plohe, dok je u desnom također bio natpis na glagoljici, ali je on u međuvremenu stradao od oštećenja. Od njega su ostali samo manji dijelovi, koji se danas nazivaju Jurandvorski ulomci. Sama Baščanska ploča oko godine 1498. uklonjena je iz navedenog septuma i stavljena u pod crkvice, vjerojatno da posluži kao nadgrobna ploča. Baščanska ploča teška je čak oko 800 kilograma i znatnih je dimenzija: širine 199 cm, visine 99,5 cm i debljine do 9 cm. Izrađena je od bijelog vapnenca. Danas se čuva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u crkvicu sv. Lucije stavljena kopija. Na Baščanskoj se ploči nalaze 402 slova i 107 riječi. Dugo vremena je bilo teško pročitati njen sadržaj. Ipak, do danas je tekst analiziran i pročitan i u prijevodu na suvremeni hrvatski jezik glasi ovako:
 
„Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji, i svjedoci: Desimira, župan u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineža, posal u Vinodolu, Jakov na otoku. Da tko to poreče, neka ga prokune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija, amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu s moje braće devetoro u dane kneza Kosmata koji je vladao svom Krajinom. I bješe u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.“
 
1913. godine rođen je u Slatini (Podrvaskoj) profesor engleskog jezika, povjesničar i književni povjesničar Martin Kaminski. Gimnaziju je pohađao u nekoliko gradova, a završio u Osijeku. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je od 1942. – 1945. u domobranskim postrojbama. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1947. godine. U Slavonskom Brodu bio je profesor na gimnaziji i Pedagoškoj akademiji, a radio je i u Državnom arhivu i Povijesnom institutu. Od 1967. do 1977. godine stručni je referent u Rektoratu zagrebačkog sveučilišta, a od 1980. godine vanjski suradnik akademije znanosti. Svoje radove je objavljivao u zbornicima, a 1987. je objavio „Bibliografiju Josipa Kozarca“, potom i priloge za knjigu „Slavonska krv“ Ivana Kozarca i „Vladimir Rem – njim samim“. Uređivao je Sveučilišni vjesnik. 
 
1914. godine brodski samostan rekvirilala je vojska i pretvorila ga u vojnu bolnicu sa 166 kreveta u kojoj su liječeni ranjenici s ratišta u Srbiji. 
 
Na današnji dan 1916. godine Britanci su po prvi put upotrijebili svoje tajno oružje koje je trebalo promijeniti tijek rovovskog ratovanja. Prvi su tenkovi, naime, sa svojom brzinom ispod 5 km/h bili tako spori da nisu služili za brze mobilne prodore kao danas, nego za lagano napredovanje u bitki rovovskog tipa, kao zaštita pješaštvu. Bili su otporni na bodljikavu žicu, puščanu vatru i mitraljeze pa su se mogli uputiti do protivničkog rova, no bili su osjetljivi na topničku vatru. U prvoj je bitki u napad krenulo 25 tenkova, koji su izazvali znatan psihološki utjecaj na neprijatelja. Ipak, Winston Churchill bio je prilično razočaran jer je smatrao da je tenkove trebalo duže držati u tajnosti, a zatim, kada ih se dovoljno proizvede, upotrijebiti u masovnom napadu. Zanimljivo je da i sam naziv „tank“ dolazi od spremnika za vodu, pod kojim su se opisom prvi tenkovi isporučivali zbog tajnosti.
 
Alexander Kerensky proglasio je 1917. Rusiju republikom. Kerensky je bio drugi po redu premijer privremene ruske vlade sve dok Lenjin nije izabran za vođu nakon Oktobarske revolucije, kada je smaknuta kraljevska obitelj Romanov, a Rusija i službeno postala republikom.
 
Škotski mikrobiolog sir Alexander Fleming otkriva 1928. godine antibiotik penicilin, za koji kasnije dobiva i Nobelovu nagradu. Penicilin je uistinu prvi otkrio francuski student medicine Ernest Duchesne 1896. godine, no u svoju današnju široku uporabu ušao je tek poslije Flemingova istraživanja.
 
1931. godine u Brodu je proradila prva javna telefonska govornica smještena u barakici na tadašnjem Jelačićevom trgu u blizini fijakerskog stajališta i taksi-stanice. 
 
Njemački Reichstag donosi 1935. godine tzv. Nürnberški zakon o isključenju Židova iz javnog života. Židovi su stavljeni izvan zakona, oduzeto im je njemačko državljanstvo, a „zbog zaštite njemačke krvi i časti“ bilo je zabranjeno sklapanje brakova između Nijemaca i Židova. Hitler je u povodu toga izjavio: „Izbačeni iz svih zvanja neka se snalaze kako znaju u getima, a njemački će ih narod promatrati kao što se promatraju divlje životinje.“ Bio je to tek početak progona Židova koji je, barem što se tiče predratnog razdoblja, svoj vrhunac dosegnuo u Kristalnoj noći između 10. i 11. studenog 1938. kada su razorene gotovo sve sinagoge i oko 7 tisuća židovskih trgovina i zaplijenjeni svi židovski polozi.
 
Na današnji dan 1991. godine oglasila se prva zračna uzbuna u Zagrebu. Tog i prethodnog dana započela je blokada vojarni JNA. Preuzimanje vojarni imalo je ključno značenje za obranu Hrvatske, jer je količina prikupljenog oružja i opreme (preko 230 tenkova, 150 oklopnih transportera, 18 brodova, 180 000 pušaka, 400 većih topova, velika količina streljiva i druge vojne opreme) bila višestruko veća od onoga s čime je Hrvatska do tada raspolagala. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost preuzetoga bila oko 700 milijuna dolara. 
 
1991. godine nakon blokade i bezuspješnih pregovora, u 19 sati hrvatske snage napale su tadašnju kasarnu Jugoslavenske narodne armije „Ivan Senjug Ujak“, smještenu u brodskoj Tvrđavi. Tijekom 23-satne borbe osim iz vojarne, civilni objekti u gradu gađani su i iz Bosne i Hercegovine. U ponedjeljak u 18 sati vojarna je pala, predalo se 20 oficira, stotinjak vojnika i tri građanska lica. U bitci za Tvrđavu nitko nije poginuo, ranjeno je sedam civila i 26 pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova. U Slavonskom Brodu je,  djelovanjem neprijateljskog topništva, potpuno uništeno 13 stanova, jedna obiteljska kuća i 11 automobila, izgorjela je Gradksa knjižnica, a štete su zabilježene na mnogobrjnim objektima. 
 
Najveći bankrot u povijesti SAD-a dogodio se na današnji dan 2008. godine. Na taj je dan bankrotirala četvrta najveća američka investicijska banka. Braća Lehman, useljenici iz Bavarske, osnovali su poduzeće pod svojim imenom još davne 1850. godine. U međuvremenu je tvrtka izašla iz nadzora obitelji Lehman i narasla u jednu od najvećih banaka u SAD-u. Država je odbila spasiti banku od bankrota novcem poreznih obveznika, zaključivši da to poduzeće „nije preveliko da bi propalo“. 
 
Rođeni na današnji dan su: Mikloš Küzmič, slovenski pisac, prevoditelj i katolički svećenik u Mađarskoj (1737.), predsjednik SAD-a, William Howard Taft (1857.), Bruno Walter, njemačko-austrijski dirigent i skladatelj (1876.), pisac, Robert Benchley (1889.), Agatha Christie, engleska književnica (1890.), filmski redatelj, Jean Renoir (1894.), Viktor Zubkov, ruski političar (1941.), američki filmski glumac i redatelj Tommy Lee Jones (1946.), Nada Rocco, hrvatska glumica (1947.), nizozemski nogometaš i trener, Johan Neekens (1951.), Thomas Stangassinger, austrijski alpski skijaš (1965.), hrvatski glumac, Juraj Aras (1974.), Marko Pantelić, srpski nogometaš (1978.), hrvatski glumac, Matija Jakšeković (1982.), Luka Petrušić, hrvatski glumac (1982.), hrvatska plivačica, Sanja Jovanović (1986.).
Zadnje vijesti

Eksplozija plina u Vrpolju, ozlijeđena starica (83)

Prava zima stiže, jutarnji mraz, moguć i snijeg

Najuvjerljivija pobjeda malonogometaša Broda 035

SPORT

Sa 10:2 nadigrali Albonu Potpićan iz Labina

Najuvjerljivija pobjeda malonogometaša Broda 035

NAJČITANIJE DANAS

U sklopu Katarinskog sajma održana kreativna božićna radionica

Cilj je potaknuti kreativnost pri ukrašavanju vlastitoga doma

FOTO GALERIJA

Radionica za učenike "Šest pitanja koja život znače"

"Sjajni momci" 8. prosinca dolaze u Slavonski Brod

42 plesača Top dance na Kupu Hrvatske

Igrači, trener i uprava Marsonije zapalili svijeće u sjećanje na pad Vukovara

Veliki gaf "Ubojstva u Orijent Expressu", pogledajte kako izgledaju planine oko Slavonskog Broda