Obnova mosta kod Ade

Dogodilo se na današnji dan 18. lipnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 18.06.2017
Obnova mosta kod Ade


 1761. godine zagrebački kanonik Ivan Krstitelj Paksi po treći put je u Brodu obavio kanonsku vizitaciju prilikom koje je utvrdio da je župna crkva Sv. Stjepan uglavnom već dovršena. Na zidanim temeljima podignuti su drveni zidovi. Pod je taracan opekom. Strop završen samo nad svetištem. Nad crkvom je podignut drveni toranj s kupolom pokrivenom šindrom. U tornju su dva zvona. Crkva ne posjeduje nikakve nekretnine, a groblje se ne nalazi oko crkve, nego u kraju koji zovu Brekinja oko kapele sv. Lovre. U brodskoj Tvrđavi nalazi se kapela Blažene Djevice Marije bez tornja i zvona. Umjesto  zvonara, poziva vjernika na misu bubnjar koji bubnja i za vrijeme mise dok se čita Evanđelje. Brodski kapelan zove se Josip Parteleme i u Brodu je 3 godine. službu učitelja i orguljaša obavlja Petar Starešinić. Na trošak župljana gradi se kod nove župne crkve jednokratni drveni župni dvor. Brod ima 325 katoličkih i 8 pravoslavnih kuća. U cijeloj župi ima 4 643 stanovnika. U Brodskom Varošu, koji se nalazi uz Savu iznad Tvrđave, ima 73 katoličke kuće. Župnik se kanoniku Paksiju  tužio da Brođani ne vole dolaziti u novu župnu crkvu i da radije idu u veliku franjevačku. Također se požalio da neuredno i nerado daju lukno.

1852. godine umro je u Beču od tuberkuloze dvadesetosmogodišnji talentirani pjesnik Branko Radičević, rođen u Brodu na Savi 28. ožujka 1824. godine. Otac Todor Radičević bio je gradski činovnik, a majka Ruža rođ. Mihajlović udala se u Brod iz Vukovara. Radičevići odlaze iz Broda u Zemun 25. travnja 1828. kada je Branko imao četiri godine. Afirmiranom poeti u povodu stogodišnjice njegova Rođenja, Brođani su na zgradi gimnazije postavili brončanu spomen-ploču s poprsjem, koju je izradio akademski kipar Milan Cindrić, tada profesor crtanja na gimnaziji. U Odboru koji je naručio spomen-ploču bili su Hrvtasko pjevačko društvo «Davor», Hrvatsko gospojinsko društvo, Hrvatska čitaonica, Hrvatski sokol, katolički župnik Antun Leskovac i drugi. Spomen-ploča je prvi put skinuta s gimnaziji i uništena 1941. godine. Vraćena je u novoj verziji u veljači 1968. Drugi put je skinuta 1991. godine i ponovno uništena. 

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1918. godine premijerno je izvedena dramatizacija romana Marije Jurić Zagorke „Grička vještica“. Priču o progonu vještica u Zagrebu autorica je odjenula u romantičarsko pustolovno ruho koje je i danas jedno od najvećih djela hrvatske književnosti. Djelo je dalo veliki doprinos u opismenjavanju ljudi unutar, ali i izvan granica Hrvatske. Kazališna izvedba požnjela je nezapamćen uspjeh, no unatoč tome pojavile su se i kritike u kojima se autoricu napadalo, a njezin rad nazivalo šundom. No, bilo je onih koji su hvalili dramu. A. V. Kučinić u studiji „Czopernicki czeh“ objavljenoj u časopisu „Zagreb“ piše: „Pročitavši Zagorkinu Gričku vješticu, neobično sam se iznenadio nad vještinom kojom Zagorka piše o ovom tragičnom razdoblju ljudske povijesti. Ona prije nego što se lati pisanja svoga romana, dobro prouči potrebni povijesni materijal i, prema tome, čine joj nepravdu koji na njezina djela gledaju s visokog pijedestala i njezine romane prezirno guraju među sajmišnu literaturu. Zagorka je svoju Gričku vješticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa starog Zagreba, i to u ono doba kad se kod nas slabo znalo o progonu vještica i kad su, dapače, neki učenjaci tvrdili da u Zagrebu nije bilo takvih progona...“ U Jutarnjem listu od travnja 1930. izašla je izjava profesora Horvata u kojoj on potvrđuje autentičnost podataka na osnovi kojih je Zagorka pisala svoje mnogo napadane romane: „Autorica je dolazila u arhiv i dobivala podatke. Mi smo je uputili na znanstvena djela koja govore o tom pitanju (progonu vještica u Hrvatskoj i čitavoj Europi) i moram priznati da je Zagorka uložila mnogo truda da to prouči. Ona je pročitala bezbroj rasprava koje smo pisali... Naravno da njoj kao piscu pripada licentia poetica, ali gospoda krivo misle da je radnja izmišljena. Pozadina njezinih romana je apsolutno vjerno prikazana. Vrlo štujem Zagorku što svojim romanima popularizira povijest...“ Grička vještica nije jedan jedinstven roman, nego ciklus od sedam svezaka. Prvi roman čuvenog ciklusa pod nazivom „Tajna krvavog mosta“ počeo izlaziti 1912. u Malim novinama, a tiskan je u svescima. Uspjeh je bio tako živ da su vlasnici tiskare, ne pitajući Mariju Jurić Zagorku, na kraju romana objavili da je to tek uvod i da će se uskoro pojaviti nastavak. Zapregnuta u taj pripovjedačko-novinarski jaram, autorica je pisala iz dana u dan, te uoči I. svjetskog rata (1913.-1914.) objavila „Kontesu Neru“, „Gričku vješticu“ i „Malleus maleficarum“. Poslije rata u „Novostima“ i „Večeri“ objavila je ostale romane koji se ideološki i tematski nadovezuju na ranija djela: „Dvorska kamarilla“, „Suparnica Marije Terezije“ i „Buntovnik na prijestolju“. Romani objedinjeni pod zajedničkim naslovom Grička vještica pisani su kao romani u nastavcima što govori o gomilanju kratkih epizoda koje se prekidaju na najzanimljivijem mjestu. Napisani su jednostavnim, pripovjednim jezikom uz uporabu germanizama, talijanizama, latinizama. Jednostavno, sažeto, jasno i konkretno što je pokazatelj spisateljičinog novinarskog stila.

1930. godine je u planini Psunj otvoreno ljetovalište Šumetlica udaljeno 14 km od Nove Gradiške. Gradiška imovna općina uredila je dva manja jezera za kupanje, plivanje i veslanje. U narednim godinama tu je izgrađeno  nekoliko ljetnikovaca i jedno svratište. 

1945. godine počinje obnova mosta kod Ade. Privremeni most postavljen je 15 m uzvodno i dovršen 24. listopada 1945. godine. Ovaj most služio je 15 godina. 

Osamnaestog lipnja 1968. godine umrla je u New Yorku hrvatska književnica Adela Milčinović, koja je sa suprugom, također piscem, jedno vrijeme živjela i radila u Brodskim Zdencima i o tom iskustvu ostavila zapise u drami «Bez sreće», ali i u svojim drugim književnim djelima. 

Na današnji dan 18. lipnja 2001. godine umro je Davorin Popović, legendarni pjevač Indexa. Davorin Popović rođen je 23. rujna 1946. godine u Sarajevu. Glazbenu karijeru Davorin Popović je počeo u Lutalicama, a Indexima pristupa krajem 1964. godine i zaštitni je znak grupe sve do njezinog kraja 2001. godine. Godišnja muzička nagrada u BiH, ustanovljena 2002. godine, u njegovu počast nazvana je Nagrada Davorin.

2011. godine u Zagrebu je održan jubilarni deseti Zagreb Pride, povorka LGBRIQ osoba. 

Ostali događaji:

  • 1155. okrunjen je moćni njemački vladar Fridrik Barbarossa za cara u Rimu.
  • Francuska vojska je 1429. nanijela je težak poraz Englezima u bitci kod Pataya. Bitka je bila kulminacija kampanje čišćenja doline rijeke Loire od engleske prisutnosti. Iako se pobjeda pripisuje Ivani Orleanskoj, sukob je završio i prije nego je glavnina francuskih snaga stigla na bojište.
  • 1757. godine u bitci kod Kolina u Sedmogodišnjem ratu, austrijska vojska pobijedila je prusku vojsku. U spomen na to carica Marija Terezija ustanovila odlikovanje Orden Marije Terezije. 
  • Porazom u bitci kod Waterlooa 1815. slomljen je francuski imperij čiji je vladar Napoleon Bonaparte abdicirao po drugi i posljednji put.
  • 1868. godine rođen je znameniti mađarski državnik Miklós Horthy. Bio je na čelu Mađarske više od 24 godine - od 1920. do 1944. godine.
  • 1901. rođena je znamenita Anastazija – pripadnica ruske carske obitelji i kći posljednjeg vladajućeg ruskog cara. Bila je najmlađa od četiri kćeri cara Nikolaja II. i ubijena je zajedno s ostalim članovima svoje obitelji nakon Oktobarske revolucije.
  • Egipat je proglašen republikom 1953. godine. 
  • 1983. godine odlukom Islamskog revolucionarnog suda obješeno deset žena zato što su bile pripadnice vjere Bahá'í.
  • 2006. lansiran prvi satelit Kazahstana.
  • 2009. lansiran Lunar Reconnaissance Orbiter.
  • 2014. abdicirao španjolski kralj Ivan Karlo.
Rođeni na današnji dan su: Karl Sigismund Kunth, njemački botaničar, biolog i istraživač (1788.), slovenski pisac i svećenik, Peter Kolar (1855.), Nela Eržišnik, hrvatska glumica i komičarka (1922.), američki astronom, Allan Rex Sandage (1926.), Pavle Dešpalj, hrvatski dirigent, skladatelj i akademik (1934.), engleski glazbenik, član grupe The Beatles, Paul McCartney (1942.), Ante Rukavina, hrvatski nogometaš (1986.), hrvatska glumica, Sonja Kovač (1984.).
 
Umrli na današnji dan su: Fran Kurelac, hrvatski književnik i filolog (1874.), Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar (1911.), Max Immelmamn, njemački zračni as (1916.), Roald Amundsen, norveški istraživač (1928.), Maksim Gorki, ruski književnik (1936.), Ratko Kacijan, hrvatski nogometaš (1949.).
 
Citat dana: „Tko nastoji da zadovolji sve svoje strasti, taj gasi vatru slamom.“ ~ Confucius
Zadnje vijesti

Najbolji slavonski čobanac skuhao Josip Orešković

Štedite vodu pa će ju imati svi građani

Hrvatska proglasila samostalnost

VIJESTI

1. ČOBANIJADA U PODCRKAVLJU

Najbolji slavonski čobanac skuhao Josip Orešković

FOTO GALERIJA

Biciklijada Slavonski Brod – Podcrkavlje okupila 170 biciklista rekreativaca

"Bila je to manifestacija najviše europske razine"

Brodska Škola nogomet Legen nastupa na Giuseppe Biasuzzi Fažana Brioni cupu

Brodski "Ge-Baek“ odličan na ITF Prvenstvu Hrvatske u Puli

Blagdan Tijelova svečano proslavljen u novogradiškoj Župi Kraljice sv. Krunice - Jug