Objavljene najamnine lokala u vlasništvu grada

Dogodilo se na današnji dan 16. veljače.

Autor: BrodPortal | Datum objave: 16.02.2015


 Na današnji dan 1852. godine u Zagrebu je održana prva sjednica Trgovačko–obrtničke komore, koja će postati Hrvatska gospodarska komora. Početak rada Komore Zagreb veže se uz 1852. godinu, kada je u Zagrebu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, koja je stasala kao rezultat određenog povijesnog slijeda događanja. Austrijski ministar Bruck spremio je za trgovačko-obrtničke komore novi zakon, koji je objavljen 18. ožujka 1850. godine, pa sukladno s tim, na prijedlog Trgovačkog zbora u Zagrebu ban Josip Jelačić imenovao je 28. veljače 1851. trgovca Nikolu Nikolića povjerenikom za konstituiranje trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Pregledom područja buduće trgovačko-obrtničke komore zagrebačke, utvrđeno je da postoji sveukupno 3826 trgovaca i obrtnika s pravom glasa. Kod izbora održanih za prve vijećnike 26. listopada 1851. godine, izabrano je 9 trgovaca i 6 obrtnika. Oni su 16. veljače 1852. godine održali svoju prvu redovitu skupnu sjednicu. Taj se datum smatra početkom rada Trgovačko – obrtničke komore u Zagrebu, pa tako i današnje Komore u Zagrebu i Hrvatskoj. Slijedom povijesnih zbivanja i industrijalizacije, godine 1930. osnovana je Trgovinsko-industrijska komora, koja je postojala punih osam godina, nakon čega je u Hrvatskoj komorska institucija ugašena, sve do 1952. godine, utemeljenjem tzv. granskih komora Takvo komorsko ustrojstvo trajalo je do 1962. godine, odnosno do osnivanja Privredne komore Hrvatske. Sukladno tome, te iste godine Narodni odbor Grada Zagreba donio je odluku o osnivanju Privredne komore grada Zagreba. Godine 1970. zagrebačka komora mijenja ime u Privrednu komoru Zagreb, a Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori iz 1991. godine dobiva status jedne od županijskih komora, za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije i službeni naziv HGK-Komora Zagreb.

Sveučilišna bolnica „Sestre milosrdnice“ jedna je od najstarijih i najvećih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj s dugom i bogatom prošlosti. Svoj ugled i značaj održava već sto i šezdeset godina njegujući dobru tradiciju hrvatske medicine: stručnost u radu, znanstveno istraživanje u području medicinskih znanosti i obrazovanju studenata, mladih liječnika i drugih stručnjaka u zdravstvu. Osnovana je na današnji dan 1846. godine u samostanu sestara milosrdnica Sv. Vinka a na poticaj kardinala Juraja Haulika. Bolnica se brzo razvija. Već 1895. godine za vrijeme svog posjeta Zagrebu, car Franjo Josip obilazi Bolnicu, zadivljen njenom veličinom i uređenjem. Bolnica je u to doba smještena na sadašnjoj adresi, na Vinogradskoj cesti i ima osam paviljona za bolesnike, centralno loženje i plinsku rasvjetu. Godine 1901. bolnica kupuje prvi rentgen aparat. Bolnica i njeni liječnici u razdoblju od konca 19. stoljeća do prvog svjetskog rata često nose naziv Prvi. Tako je prvi pedijatar dr. Radovan Marković osnovao prvi dječji odjel u Bolnici, a prva tri profesora Medicinskog fakulteta bili su liječnici bolnice: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković (prvi dekan) i dr. Dragutin Mašek (prvi prodekan).

1898. godine u mjestima brodsko-posavskog kraja proslavljena je dijamantna svečanost svećeničkog službovanja bosanskog ili đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera

1924. godine Brodska organizacija jugoslavenskih nacionalista tzv. orjunaša otvorila je u dvorištu svratišta Evropa svoju čitaonicu u kojoj su posjetiteljima na raspolaganju novine, šah, domine. Bila je to četvrta čitaonica u Brodu, budući da su otprije postojale hrvatska, srpska i, na drugom katu gimnazije, francuska čitaonica „Cercle Français“. Svratište Evropa u kojem je otvorena četvrta čitaonica nalazilo se na Mollinaryjevom šetalištu (danas Šetalište braće Radić). Ranije se zvalo K'Savi, a vlasnica je bila Lenka Stojković. Zastupnik svratišta Marko Hirš prekrstio ga je uz suglasnost vlasnice 15. travnja 1922. godine. 

1932. godine u ime Banske uprave u Zagrebu, nadinžinjer Brichta svečano je predao na upotrebu ribnjak na Vijušu veličine 327 jutara s 5 ljetnih i 36 zimskih kaseta. 

1936. godine rodila se u Starim Perkovcima povjesničarka Slavica Hrečkovski. Gimnaziju je završila u Slavonskom Brodu, povijest studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,a 1988. i doktorirala. Od 1936. do 1991. godine radi u Historijskom institutu Slavonije. Rezultate svojih povijesnih istraživanja uglavnom antifašističke povijesne komponente Slavonije, objavljivala je u brojnim časopisima, knjigama i zbornicima. 

1952. godine u Brodu je utemeljeno Društvo pravnika i za predsjednika je izabran Đuka Štefanović. 

1962. godine na Pedagoškoj akademiji u Slavonskom Brodu diplomirala je prva generacija studenata. 

1972. godine umro je u Zagrebu akademski slikar i profesor Akademije likovnih umjetnosti Dragan Beraković, rođen u Oprisavcima 2. studenog 1902. godine. 

1990. godine javno su objavljeni iznosi najamnina u lokalima koji su vlasništvo grada. Mjesečna najamnina lokala, trgovina, na glavnom gradskom trgu iznosi: Delen 209 m² - 90 DEM, Gril 108 m² - 35 DEM, Sprint 146 m² - 50 DEM mjesečno itd. Za 2.683 m² najamnog prostora u vlasništvu grada naplaćivana je mjesečna najamnina od 30 pfenniga po kvadratnom metru.   

1998. godine umro je u Zagrebu ing. šumarstva Vladimir Špoljarić sin Davida Špoljarića, stolara i primalje Reze rođ. Brčić. Rođen je u Brodu na Savi 9. studenog 1911. Bio je upravitelj šumarije u Rajiću, Jasenovcu, Glini, Vinkovcima, Županji, Kutjevu, Pleternici, Novoj Gradiški. U Brodu je bio šumarski i lovni inspektor od 1955. do 1976., a njegova je velika zasluga brojna pošumljavanja, napose očuvanje i obnova, onoga što je ostalo do gradskog parka Klasije. Dobio je brojna stručna i društvena priznanja. Napisao je autobiografiju „Moj svijet“. 

Na današnji dan u svijetu:

- 1659. pojavio se prvi ček ikad. Vrijednost mu je bila 400 funti.
- 1804. američki su vojnici izveli neobičnu tajnu vojnu akciju u Libiji.
- Srbija je 1909. započela mobilizaciju vojske zbog napetih odnosa s Austro-ugarskom.
- 1920. rođena je žena koja je postala prva generalica u povijesti američke vojske. Ime joj je Anna Mae Hays.
- 1936. godine održani su u Španjolskoj izbori na kojima je pobijedila socijalističko-komunistička lijeva koalicija.
- 1959. godine Fidel Castro je položio prisegu za kubanskog premijera.
- 1968. godine ostvaren je prvi poziv na broj 911 u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ward Christensen stvorio je 1978. CBBS,  prvi računalni elektronski oglasni sustav, tijekom mećave u Chicagu. 
- Inačica Wikipedije na hrvatskome jeziku, započeta je 16. veljače 2003. godine.
- Protokol iz Kyota stupio je na snagu na današnji dan 2005. godine.
- 2005. godine umrla je u Kairu posljednja kraljica u povijesti Egipta.
- 2009. godine umro je južnokorejski kardinal Stephen Kim Sou-hwan.
 
Rođeni na današnji dan su: Philipp Melachthon, njemački reformator, teolog i filozof (1497.), francuski državnik i vojskovođa Gaspardde Coligny (1519.), Luj XV. kralj Francuske (1710.), prvi hrvatski pilot Dragutin Novak (1892.), Aleksandar Petrović, hrvatski košarkaš i trener (1959.), hrvatska glumica Barbara Vicković (1971.), Valentino Rossi, talijanski motociklistički prvak (1979.). 
Zadnje vijesti

Alkoholizirani vozači - velika opasnost u prometu!

Muškarac (38) sletio u odvodni kanal

Na burzi rada sve manje nezaposlenih u županiji

VIJESTI

Policija upozorava

Alkoholizirani vozači - velika opasnost u prometu!

FOTO GALERIJA

FOTO - Više od stotinu trkača trčalo 21,5 kilometar u spomen na Sibinjske žrtve

FOTO - Mate Bulić oduševio Sibinjce i njihove goste!

FOTO Pokladno jahanje u Kupini okupilo 40-ak jahača

Dovršetkom radova na Maslačku energetski su obnovljeni svi dječji vrtići u Slavonskom Brodu

Šest medalja za Astru - Odličan početak nove sezone