Župa postaje rezidencija

 

1754. godine lektor filozofije u brodskom Franjevačkom samostanu, Brođanin Luka Bebrić, imao je u Požegi „javnu disputu“ o svojoj knjizi „Uvodni kratki kompendij u svijet Aristotelove filozofije“ (rukopis ove knjige nalazi se u knjižnici brodskog Franjevačkog samostana). 

 

1933. godine nogometna reprezentacija Broda na Savi odigrala je na svom terenu utakmicu s reprezentacijom Nove Gradiške. Susret je završio visokom pobjedom Brođana 8:0.

 

Godine 1944. izbjeglička jugoslavenska vlada u Londonu u službi kralja Petra Karađorđevića odlučila se odreći četnika pod vodstvom Draže Mihailovića i izabrati novog premijera. Odlučili su se za Hrvata Ivana Šubašića, koji je prije Drugog svjetskog rata bio ban Banovine Hrvatske. Šubašić je bio čovjek po volji Britanaca i Amerikanaca, jer je predstavljao raskid s velikosrpskim tendencijama i korak prema demokratičnosti. U međuvremenu je Josip Broz Tito s vodstvom partizanskog pokreta svoj glavni štab smjestio na otoku Visu, jer je zbog desanta na Drvar morao pobjeći s kopna. Vis je bio izvan domašaja njemačkih i ustaških snaga i postao je sjedište Titovog štaba i baza za partizansko osvajanje Dalmacije i čitave Jugoslavije. Na glavnom polju na Visu posječene su masline kako bi se napravila pista za slijetanje aviona. Na inzistiranje Winstona Churchilla Tito je morao početi pregovore s jugoslavenskom izbjegličkom vladom iz Londona. Churchill je mislio da će Tito izoliran na Visu sada biti spremniji na ustupke. Premijer Šubašić sletio je na Vis i održao trodnevne pregovore s Titom. Na današnji dan 1944. godine potpisan je sporazum Tito-Šubašić. Radilo se o uzajamnom kompromisu. Jugoslavenska izbjeglička vlada priznala je neke odluke AVNOJ-a i buduće federativno uređenje države. Dogovoreno je da se do konačnog oslobođenja države ne će pokretati pitanje hoće li Jugoslavija u budućnosti biti monarhija ili republika. Tito se obvezao da će buduća jugoslavenska vlada biti formirana zajednički s izbjegličkom kraljevskom vladom. Zanimljivo je da su neki partizani kritizirali Tita što je uopće pregovarao s vladom kralja Petra kojoj je AVNOJ oduzeo legitimnost. Zato je Tito napravio potez inače potpuno neobičan za njega. Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma uputio je pismo svim zemaljskim antifašističkim vijećima. U pismu je objasnio da se tim sporazumom nije odrekao niti jedne odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a i da su razlozi za ustupke bili «vanjskopoitičke prirode». I doista, Titovo potpisivanje sporazuma bio je vješt diplomatski manevar kojim je dobio savezničku potporu, a sva obećanja izbjegličkoj vladi u budućnosti je lako izbjegao kad je Komunistička partija konačno zavladala Jugoslavijom.

 

1950. godine Gradsko kazalište u Brodu, osnovano u veljači 1949. godine, dalo je u nešto više od godinu dana 104 predstave i imalo 38 821 posjetitelja.

 

 

Ostali događaji:

 

Bitkom kod Stoke Fielda u 1487. godine završili su engleski „Ratovi ruža“. Vođeni između 1455. i 1485. Ratovi ruža su u načelu bili isprekidani građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika obitelji Lancaster i obitelji York koje su obje bile ogranak kraljevske kuće Plantagenet, vukući svoje podrijetlo od engleskog kralja Edvarda III.

 

1671. smaknut je kozački vođa Stjenka Razin.

 

1890. rođen je Stan Laurel ( Arthur Stanley Jefferson) engleski komičar, pisac i režiser. Svjetsku popularnost stekao je glumeći u najpoznatijem komičarskom paru Laurel i Hardy, kod nas poznati kao Stanlio i Olio.

 

Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, 1903. godine osnovao je Henry Ford u Detroitu u saveznoj državi Michigan.

 

Današnji dan kompanija IBM slavi kao dan svog osnutka. Naime, davne 1911. godine poznati američki poduzetnik Charles Ranlett Flint stvorio je novu kompaniju uspješnim udruživanjem nekoliko dotadašnjih računarskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom tabulatora, satova za registriranje radnog vremena i uređaja za bušenje kartica. Nova kompanija zvala se Computing Tabulating Recording Corporation (CTR), a tek 1924 preimenovana je u International Business Machines (IBM).

 

Vostok 6 je 1963. godine u svemir odveo prvu ženu, kozmonautkinju Valentinu Terješkovu.

 

U predgrađu južnoafričkog grada Johanesburga Sowetu, čije ime označava SOuth WEst TOwnship (Jugozapadna općina), 1976. godine došlo je do pobune i masovnih sukoba crnih prosvjednika i vladinih snaga, događaj danas poznat pod nazivom „ustanak u Sowetu“.

 

1977. umro je znameniti njemački znanstvenik Wernher von Braun. On je izrazito zaslužan za razvoj raketne tehnologije u 20. stoljeću.

 

2000. umrla je japanska carica Nagako, supruga poznatog cara Hirohita koji je bio na prijestolju za vrijeme Drugog svjetskog rata.

 

Rođeni na današnji dan su: Giovanni Boccaccio, talijanski književnik (1913.), otomanski sultan, Murat IV. (1612.), Adam Smith, škotski filozof i ekonomist (1723.), australski istraživač, Sir Thomas Mitchell (1792.), Julius Plücker, njemački matematičar i fizičar (1801.),  hrvatski jezikoslovac, Vjekoslav Babukić (1812.), Otto Jahn, njemački arheolog (1813.), vođa Apaša, Geronimo (1829.), Ernest Laas, njemački filozof (1837.), njemački inženjer, Ernest Otto Schlick (1840.), Adolf Waldinger, hrvatski slikar (1843.), kralj Švedske, Gustav V. (1858.), Georg Wittig, njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade (1897.), američka genetičarka i nobelovka, Barbara McClintock (1902.), Juan Velasco, predsjednik Perua (1910.), hrvatski ekonomist i političar, Hrvoje Šošić (1928.), William Forsyth Sharpe, američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade (1934.), češki atletičar, Jan Zelezny (1966.), Enes Vejzović, hrvatski glumac (1977.), njemački tenisač, Benjamin Becker (1981.).