Kupanja na Poloju

101 brodska priča od Zvonimira Toldija napisana i u knjigu dana

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 17.01.2016
Kupanja na Poloju


„Za vrućih ljetnih dana stari su Brođani jatomice hrlili k rijeci Savi da u njoj osvježe znojna i umorna tjelesa. Velik dio građana, osobito iz središnjeg gradskog područja, služi se Repićevim kupalištem, koje je tih dana bilo i pretrpano kupačima, dok su ostali građani odlazili na „Poloj“, to jest na veliku pjeskovitu plažu izvan grada, u donjem zavoju Save“, piše Josip Berka u uspomenama „iz mladih dana“.

Preko duge zelene ravnice Velikog Vijuša na Poloj se dolazilo pješke ili svim mogućim transportima. Isti autor opisuje atmosferu na Poloju jednog ljetnog dana: 

„Zanimljivo je gledati to šareno mnoštvo… Ovdje, blizu nas, u plićaku sjede mamice s malom djecom od kojih se jedna smiju, a druga plaču dok ih one polijevaju vodom… Malo dalje veća djeca pokušavaju plivati ali im  to baš ne ide od ruke, zadihali se i neprestano gutaju i ispljuvavaju vodu…. Lijevo od njih neki su mališi svezali uz tjelesa po dva napuhana svinjska mjehura – jedan s jedne, drugi s druge strane tijela – i uspijevaju se pomoću njih držati na vodi… Tamo desno dva mladića dlanovima gurkaju površinu vode i tako prskaju skupinu djevojaka… I odrasli su u akciji. Jedni se polijevaju vodom, a drugi se sapunom pažljivo peru, a nekima je dosta pranja pa izlaze iz vode i poliježu na vrući pijesak…“

No, građani se 1921. godine žale, jer mnogi koji na Poloj s kolima dolaze, kupaju među kupačima i svoje konje, čitamo u „Hrvatskoj zajednici“:

„Svi mi Brođani idemo rado na Poloj na topli pjesak kupati se. Čovjek kada dojde na onaj ogromni prostor prekriven sa pjeskom, pa ugodna voda, dobiva posebno raspoloženje. Mnogo svijeta ide radi liječenja, a drugi idu opet da se nesmetano griju na pijesku i mirno kupaju. Raspoloženje je neopisivo, cika, vriska, veliko, malo, skače se na sve strane kao da se kane nasprdati poodmakloj zimi. Kola, fijakeri, automobili jure nemilosrdno preko zelenog Vijuša (tada još nije ceste za Poloj bilo), jedna grupa se vozi teretnim platonskim kolima, sve primitivno jer vrućina zaboravlja na gizdu.

Jedno, ali je kod ovoga našeg prirodnog užitka neugodno i upravo ne lijepo od onih koji se to tiče. Mnogi i mnogi dolaze s kolima na kupanje, svi staju u vodu i po volji kupaju konje među svijetom, nitko nema toliko obzira da bi sa kolima stao u onaj kraj gdje već ostala kola počmu stajati , nego se sve širi i ostaje se bezobrazno širom cijelog prostora. Na taj način gubi prirodna ljepota svoju vrijednost jer konji i kola zamute svu vodu i čovjek se može samo da uprlja.

Zar se ne bi moglo u našoj gradskoj općini naći nekoga tko bi o tome poveo malo brige, zar ni to građani ne bi zaslužili? Zar ne bi bilo zgodno da gradski drumar, ako g. načelnik neće da se sjeti svojih građana, makar to i nije moguće njegova dužnost, te da odredi prostor gdje se smije kolima stajati odnosno kupati konje.

Moguće bi bilo zgodno kad bi se naš šef kr. redarstvenog povjereništva zainteresirao za ovu stvar. Građani bi mu mnogo zahvalili, a on sam bi pokazao da znade biti susretljiv, jer konačno lijepo se kupati i na kupalištu no za sve nema mjesta.

I onaj mehandžija na Poloju i on bi trebao o tome računa voditi jer bi to opet u njegovu korist bilo.

Uredit se to dade lahko samo treba malo volje, neka se postave sva kola o donji dio Save t.j. Lijevo da svi skrenu, a svijetu neka ostane desni prostor od mehane koji je pun lijepog pijeska i nije opasan za neplivače.

Veselit će nas bude li se tkogod smilovao ovima opravdanim redcima pa će u buduće kupanje na Poloju dosita biti pravi užitak.“

U „Hrvatskoj zajednici“ 1922. godine objavljen je oglas Stjepana Kaina, koji je kupalište Poloj uredio i svečano otvorio (nadamo se i ovo sa konjima riješio), a preporuča ga kao izvrsne vodene, pješčane i sunčane kupelji. Na Poloju je nudio topla i hladna jela i izvrsna domaća pića.

Godine 1927. brodski su vatrogasci kupili autobus i uveli liniju za Poloj.

Vlasnik svratišta „Tri gavrana“ u Mesićevoj ulici, Lavoslv Spitzer, poznati ugostitelj i posjednik, uzeo je u zakup kupalište Poloj 1931. i tamo uredio dvadeset kabina koje su se mogle rezervirati, otvorio restoran s jelima i hladnim pićima. I on je uveo autobusnu liniju za Poloj, unajmivši autobus od vatrogasaca, koji očito s njim nisu znali upravljati. Cijena vožnje do Poloja bila je 3 dinara.

I, kada je sve tako štimalo i bilo dobro organizirano, čangrizavi brodski dopisnici našli su zamjerku u pretjeranoj slobodi odijevanja koja, po njima, ni malo nije bila čedna. „Vladanje je bilo kao u Prevostovim romanima. Malo čednosti i decentnosti ipak ne bi škodilo.“ Ali, za miloga Boga(!), pa nije to više bilo devetnaesto stoljeće, kada su Brođanke kriomice znale upregnuti svoj „Einspänner“ i odvesti se na Poloj, pa se u suknjama i reklama samo kvasile i čučile u plićaku. Sada je propagiran zdrav duh u zdravom tijelu. Kupačice na Poloju dvadesetih godina nose najmodernije badeancuge od crnog glota sa suknjicom, kosu povezanu maramom. Ramena su gola i noge do iznad koljena, ali ne previsoko.

No, na užas moralista, početkom tridesetih moderni triko kostimi pleteni od vune koja se ne rasteže, ne pravi nabore, ne izboči se, a držač grudi je savršen (a u modi je bilo biti bez grudi, ravne kao daske), otkrivali su već i butine. Gaćice su jednobojne, a prslučić „žakar“, ili samo na štrafte. Uz to je bio obvezan bijeli girtl.

Rad ovoga se već isplatilo na Poloj otići. 

Zadnje vijesti

Shanaelle iz Slavonskog Broda nova hrvatska Miss Universe

Vrijedna donacija onkološkoj ambulanti

Tumori probavnog sustava sve veći problem

SPORT

Održano atletsko natjecanje "Miting otvorenja sezone"

Tvrtko i Zrinoslav uspješni u Osijeku

NAJČITANIJE DANAS

Dobila i stipendiju

Shanaelle iz Slavonskog Broda nova hrvatska Miss Universe

FOTO GALERIJA

Kako isklesati tijelo do ljeta – zar je to moguće?

Radio Slavonija i Brođani za obitelj Fogadić prikupili 8 tisuća kuna

Izložba Ive Šebalja ‘Slikarstvo traži vrijeme’ nakon Opatije dolazi u Brod

Stotinu djece preuzelo obnovljeno igralište u Slavonskom Brodu

Brodsko-posavska županija ima privilegij da su u njoj sačuvane čak dvije prašume