Kongres esperantista u Brodu

Dogodilo se na današnji dan 15. svibnja

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 15.05.2017
Kongres esperantista u Brodu


 1772. godine umro je Josef Freiher von Petrasch, sin Maksimilijana Petrascha i Marije grofice Becker, poznati znanstvenik svog doba, rođen 19. listopada 1714. godine u Brodu, gdje mu je otac bio pomoćnik zapovjednika Tvrđave.

U 70. godini života umro je 1784. godine Mato Brlić, prvi Brlić, koji je iz Svinjara 1724. godine doselio u Brod. Stihovani nadgrobni napis na njegovom grobu napisao je kapetan Matija Antun Relković, autor „Satira“, koji je bio u rodbinskoj vezi s Brlićima. 

1826. godine rodio se u Brodu Andrija Torkvat Brlić, sin Ignjata Alojzija i Katarine rođene Benko. Osnovnu školu pohađao je u Brodu, a gimnaziju u Vinkovcima. U Beču studira teologiju i pravo. Bio je poklisar bana Jelačića u Parizu, tajnik Matice hrvatske (ilirske) i zastupnik u Hrvatskom saboru. Pisao je o gramatičkim i povijesnim temama. Umro je u Brodu 21. svibnja 1868. godine. 

Na današnji dan 1851. godine Zagreb je dobio svog prvog gradonačelnika u povijesti. Naime, Zagreb je kao gradska cjelina nastao 1850. godine, kad su carskim patentom Franje Josipa I. spojeni Gradec i Kaptol, zajedno sa susjednom Novom vesi, Vlaškom ulicom i podgrađem. Do tada je Gradec postojao kao slobodni kraljevski grad, no na čelu uprave nije bio gradonačelnik nego tzv. gradski sudac. Posljednji gradski sudac Gradeca bio je Janko Kamauf, a upravo je on postao i prvim novim gradonačelnikom ujedinjenog Zagreba. Na to je mjesto došao na gradskim izborima. U doba ujedinjenja čitav je Zagreb imao samo 16,036 stanovnika. Kamauf je bio gradonačelnik punih 6 godina, od 1851. do 1857. godine. Bilo je to doba tzv. neoapsolutizma u Habsburškoj Monarhiji, kad se iz Beča vladalo strogom rukom. Hrvati su se u tom razdoblju morali opirati pokušajima germanizacije. Janko Kamauf dobio je kasnije, poput drugih zaslužnih gradonačelnika, svoju ulicu u Zagrebu, koja se nalazi nedaleko od Kvaternikovog trga.

Juraj Tordinac, svećenik i pjesnik umro je na današnji dan 1893. godine. Svoja najbolja književna ostvarenja pisao je za službovanja u Podcrkavlju. 

1921. godine jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara Jerolim Miše, samostalno je izlagao u gimnastičkoj dvorani brodske gimnazije. 

Emitiranje Radio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja je kasnije postala sastavnim dijelom HRT-a, počelo je 1926. godine. Pripreme za osnivanje radio stanice Zagreb započele su još u ožujku 1924. kada je grupa uglednih i poslovnih ljudi osnovala Radio klub Zagreb. Izabrali su dr. Otona Kučeru za ravnatelja, a klub je brojao 136 članova. Nakon pisanja raznih peticija i dvije godine natezanja s vlastima u Beogradu konačno su dobili koncesiju za radijsku postaju na srednjem valu na valnoj duljini 350 m. Radio Zagreb je od svog početka do danas pod različitim nazivima djelovao u čak pet država: Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, od 1945. u Jugoslaviji, a od 1991. u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je spomenuti da je, kada je radio stanica započela s emitiranjem, na čitavom području tadašnje države bilo je svega 290 pretplatnika. Na dan 30. obljetnice Radija Zagreb, 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u Jugoslaviji i ovom dijelu Europe. Emitiranje Televizije Zagreb počelo je izravnim prijenosom otvorenja Zagrebačkog velesajma 7. rujna iste godine. U narednih pet godina televizija je pratila svjetske trendove, prenosila sportske susrete i druga javna zbivanja, preko satelita preuzimala strane programe i modernizirala se funkcionirajući do 29. lipnja 1990. kada je Sabor Republike Hrvatske izglasao zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju koja je danas prvi državni medij i na današnji dan obilježava Dan Radija i Televizije.

Petnaestog svibnja 1932. godine umro je od tifusa obrtnik Ivan Exle. Pet puta je bio biran za predsjednika mjesne obrtničke organizacije. Bio je predsjednik „Dobrovoljnog vatrogasnog društva“ i Zanatsko kreditne zadruge u Brodu. 

1932. godine u Brodu, koji je jedan od najjačih esperanto centara u državi, počeo je Kongres esperantista Kraljevine Jugoslavije na kojem se okupilo preko 400 delegata.

Na današnji dan obilježava se spomen na tragične događaje 1945. godine, kad su Britanci odbili prihvatiti vojnike Nezavisne Države Hrvatske i hrvatske civile, prepustivši ih partizanskom zarobljavanju. Naime, još desetak dana ranije, jedinice NDH i mnogi hrvatski civili počeli su povlačenje prema Sloveniji i Austriji u nadi da će se uspjeti predati britanskoj vojsci i izbjeći zarobljavanje od osvetnički raspoloženih partizana. Nakon mukotrpnog puta kroz Sloveniju i velikog broja usputnih bitaka uspjeli su se probiti preko austrijske granice i doći 14. svibnja na Bleiburško polje, gdje su se susreli s britanskom tenkovskom jedinicom 5. korpusa 8. armije. Britanci su im pokazali demarkacionu crtu do koje smiju doći i koju ne smiju prijeći. Ujutro na današnji dan Britanci su obavijestili hrvatske delegate da će ih u 13 sati primiti predstavnik britanskog štaba. Sastanak je održan u starom dvorcu pokraj Bleiburga. Kao hrvatski poslanici došli su generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy, te pukovnik Crljen. Britanski brigadir Patrick Scott hladno ih je primio i dao im na znanje da Britanci ne će prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla. Zatim je Scott primio partizanske predstavnike, suočio ih s hrvatskim delegatima i zamolio ih da im izdiktiraju uvjete predaje. Partizanski uvjeti bili su strogi - bezuvjetna predaja čitave vojske u roku od 1 sat i 20 minuta. Kad su hrvatski predstavnici htjeli pregovarati u uvjetima, barem da se produži rok za predaju, brigadir Scott ih je prekinuo i upozorio da će britanski tenkovi biti na raspolaganju partizanima. Hrvatska delegacija nakon toga se povukla i u kasnim poslijepodnevnim satima hrvatske su se jedinice predale partizanima. Partizanske osvetničke akcije nad zarobljenicima koje su uslijedile, u obliku masovnih ubojstava i u obliku Križnog puta, predstavljaju zločin koji se ne može ni na kakav način poreći ili opravdati.

15. svibnja 1956. - na dan 30. obljetnice Radija Zagreb u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Početak je to medija koji će uskoro promijeniti življenje i navike svih nas. Osnivač i prvi generalni direktor je bio narodni heroj Ivan Šibl, po kojem se i danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Izravnim prijenosom svečanog otvorenja Zagrebačkog velesajma na južnoj obali Save 7. rujna 1956. počelo je emitiranje Televizije Zagreb. Redovito emitiranje eksperimentalnog programa Zagrebačke televizije iz Jurišićeve 4 počelo je 19. studenog iste godine. Već 12. svibnja iduće godine emitiran je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice sa stadiona u Maksimiru, nakon kojeg su slijedili prijenosi i inih športskih događaja. Već 14. srpnja izravno se prenosi međunarodno športsko natjecanje „Gymnaestrada“ čime su s radom počela i prva reportažna kola. Televizija je sve jača i utjecajnija tako da se 1962. u Radničkom domu u Šubićevoj oprema i počinje s radom novi veliki studio. Te se godine 23. srpnja prvi put satelitom Telstar preuzima inozemni program. Veliki tehnološki zaokret događa se 8. travnja 1963. kad se prvi put emitira magnetoskopski snimljena emisija, a na Dan Radija i Televizije 15. svibnja 1966. novopostavljenim UHF odašiljačem od 10 KW na Sljemenu prvi se put emitira program u boji. Nakon toga kreće i prvi vlastiti TV dnevnik 1. listopada 1968. nakon desetogodišnjeg stvaranja zajedničkog TV dnevnika.

2. gardijska brigada „Gromovi“ bila je jedna od gardijskih i najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske. 2. gardijska brigada ustrojena je 15. svibnja 1991. u vojarni „Trstenik“, pokraj Dugog Sela, gdje je formirano zapovjedništvo brigade i prva pješačka bojna „Crne mambe“, a njezina ratna zastava prvi se put zavijorila 28. svibnja na postrojavanju u Kranjčevićevoj. Prvotnu popunu brigade činili su pripadnici MUP-a, postrojbi za posebne namjene iz Lučkog, Rakitja, Kumrovca, Vinice, Siska i Karlovca. Brigada je prvotno bila u sastavu MUP-a, odnosno Zbora narodne garde koji je bio temelj za stvaranje buduće Hrvatske vojske. Tako je i prvi naziv brigade bio 2. „A“ brigada ZNG RH. Druga bojna ove brigade „Banijska oluja“ formirana je 3. lipnja u Sisku, a 21. lipnja 3. bojna „Banska legija“ u Dugoj Resi. Ratni zapovjednici brigade bili su general-bojnik Božo Budimir, brigadir Vinko Ukota, brigadni general Drago Matanović i brigadni general Zvonko Peternel. Poslijeratni zapovjednici su stožerni brigadir Renato Romić, general bojnik Josip Stojković, stožerni brigadir Vjeran Rožić, brigadir Ivan Mihalina i brigadir Branko Predragović. Tijekom Domovinskog rata sjedišta brigade bila su u Trsteniku Nartskom, Dugom Selu, Sisku i Petrinji, a poslije rata sjedište brigade je u Petrinji. Brigada ima svoju Vojnu kapelaniju koja nosi naslov po zaštitniku 2. gardijske brigade svetom Iliji Gromovniku. Vojni kapelan je don Milenko Majić. Dan vojne kapelanije obilježava se na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja svake godine. U petrinjskoj vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ (nazvanoj po legendarnom zapovjedniku 2. pješačke bojne poginulom u operaciji Oluja), gromovi su 2000. godine izgradili spomen kapelicu Sv. Ilije Gromovnika. Na unutarnjim zidovima kapelice postavljene su slike i imena 202 poginulih i 6 nestalih pripadnika brigade u Domovinskom ratu. U brigadi je tijekom rata ranjeno i povrijeđeno 1200 pripadnika. Kroz brigadu je u Domovinskom ratu prošlo preko 9000 pripadnika. Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinjskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga RH. Dok je za 20. obljetnicu odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za zaštitu mira i ustavnog poretka RH.

2014. godine Brodsko-posavsku županiju pogodilo je silno nevrijeme. Toga je dana palo 30 litara kiše po četvornom metru, što je utjecalo na nagli porast rijeke Save. Iako su odmah pripremane mjere za obranu od poplave, gotovo nitko nije mogao predvidjeti potonje katastrofalne posljedice. 

Ostali događaji:

  • 1768. godine Genova je prodala otok Korziku Francuskoj. 
  • 1895. godine rođen je američki bogati bankar i političar Prescott Bush,  čiji su sin i unuk postali američki predsjednici. Naime, Prescott Bush bio je otac predsjednika Georgea Busha starijeg (George H. W. Bush), a time dakako i djed predsjednika Georgea Busha mlađeg (George W. Bush).
  • Las Vegas, najveći svjetski centar kocke, a s više od pola milijuna stanovnika i najveći grad u američkoj saveznoj državi Nevadi, osnovan je 1905. godine. 
  • Mickey Mouse, jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih crtanih i strip junaka na svijetu, doživio je premijeru u animiranom filmu Plane Crazy 1928. godine. Walt Disney i Ub Iwerks malog humanoidnog miša stvorili su kao zamjenu za lik Oswald the Lucky Rabbita.
  • 1940. godine otvoren je prvi McDonald's restoran u povijesti.
  • Zapovjednik Treće jugoslavenske armije general Kosta Nađ uputio je 15. svibnja 1945. posljednju ratnu poruku u Beograd kojom Tita obavještava da je rat završio na Dravi u 16 sati.
  • 1987. sovjeti su izvršili lansiranje svemirskog broda sličnog onima u romanima znanstvene fantastike. Naime, svemirski brod Poljus (Полюс) bio je naoružan snažnim laserom za obaranje protivničkih satelita.
  • Sovjetska vojska se 1988. godine, nakon devet godina krvavog sukoba, počela povlačiti iz Afganistana.
  • 2010. Jessica Watson postala najmlađa osoba koja je sama oplovila svijet.
Rođeni na današnji dan su: Claudio Monteverdi, talijanski skladatelj (1567.), habsburški državnik i političar, Klemens Wenzel Lothar Metternich (1773.), Florence Nightingale, engleska bolničarka (1820.), ruski književnik, Mihail Bulgakov (1891.), Max Frisch, švicarski književnik (1911.), hrvatska glumica, Iva Šulentić (1983.).  
 
Umrli na današnji dan su: Eppelein von Gailingen (1381.), isusovac Edward Petre (1699.), Ephraim Chambers (1740.), velečasni Alban Butler (1773.), markiz de Pombal (1782.), Daniel O’Connell (1847.), Emily Dickinson (1886.), Vladko Maček (1964.), Robert Menzies (1978.), June Carter Cash (2003.), Yolanda King (2007.), John Murray, vojvoda od Atholla (2012.).
 
Citat dana: „Nemoj tražiti ljubav. Traži i razbi sve barijere u sebi koje si izgradio protiv nje.“ ~ Ella Fitzgerald
 
Blagdani i spomendani:
Međunarodni dan obitelji
Zadnje vijesti

Košarkašice Broda na Savi osvojile brončanu medalju

Ivan Rusev s dva gola srušio Dardu

"Poplavljeni kanali, odvodnja i odvodi u nadležnosti su Hrvatskih voda i Vodovoda"

VIJESTI

Objede na adresu tvrtke Brodska Posavine pucanj su u prazno

"Poplavljeni kanali, odvodnja i odvodi u nadležnosti su Hrvatskih voda i Vodovoda"

SPORT

Na završnici Prvenstva Hrvatske

Košarkašice Broda na Savi osvojile brončanu medalju

FOTO GALERIJA

Održana 1. biciklijada u znak sjećanja na najkrvaviji dan u Slavonskom Brodu

Štandove klastera "Slavonska košarica" posjetili i ministri Cappeli i Tolušić

Vokić: Ljudi zovu i pišu, svi žele uživo doživjeti priču o mojim rodama

Prvo mjesto osvojio Danko Drobnjak

I ove godine će brodski maturanti pokazati zašto su najbolji!