Izborni Brodski kotar

Najveća erupcija Etne, zabranjeno ilirsko ime, umro izumitelj preteče torpeda, inzulin upotrijebljen pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi, proglašena je nova jugoslavenska izbjeglička vlada u Londonu, otvoren je Whisky a Go-Go, uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća, JK Rowling završila je posljednji roman iz serijala o Harry Potteru...

Autor: Brodportal | Datum objave: 11.01.2018
Izborni Brodski kotar


 Etna (Mongibeddu na sicilijanskom, Mongibello na talijanskom) je aktivni vulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije blizu Messine. Etna je najviši vulkan u Europi, koji se izdiže na 3.320 metara nadmorske visine, i pokriva područje od 1.190 km². Na padinama Etne nalazi se plodno vulkansko tlo, koje stanovnici iskorištavaju. Iako je često aktivan, vulkan i nije toliko opasan. Etna je najvjerojatnije nastala prije oko milijun godina erupcijom ispod mora. Prije oko 35.000 godina Etna je ispuštala velike količine lave, te su se ostatci pepela mogli naći i oko Rima, 800 km sjeverno. Pored glavnog kratera, Etna ima još oko 1.000 bočnih, manje aktivnih kratera. Najveća erupcija u zadnjih 1000 godina dogodila se na današnji dan 1669. godine kada je izbačeno otprilike 830,000,000 m³ lave. Na južnim obroncima planine pojavljivali su se i jaki zemljotresi. Potpuno je uništena Messina i zapadni dio grada Catanie. Tom prilikom je poginulo 50.000 ljudi, a samo 3 godine kasnije vulkan je uništio preko 50 naselja kada je poginulo 94.000 ljudi. Između ostalih, pamti se i erupcija iz 1908. godine, kada je nastradalo oko 100.000 ljudi na Siciliji. Kao i Vezuv, i Etna je danas aktivan vulkan. Najveće erupcije u zadnjih sto godina bile su 1928., 1949., 1971., 1983., 1992. i 2004. godine. Ime Etna najvjerojatnije potiče od grčkog etna što znači gorim. Zbog česte aktivnosti bila je idealna za antičke pisce koji su je smatrali djelom bogova.

Nakon što je 1842. godine Ilirska stranka pobijedila na izborima u Zagrebu, počeli su je mađaroni ocrnjivati na austrijskom dvoru. Optuživali su ilirce da su „rusofili“ i „veleizdajnici“. Ban grof Haller predložio je dvoru zabranjivanje ilirskog imena kao najprikladnije sredstvo da se umire hrvatske prilike. Hrvatski narodni preporod bio je nacionalno-politički i kulturni pokret koji se razvio u prvoj polovici 19. stoljeća pod utjecajem sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije. Hrvatski intelektualci borili su se za očuvanje hrvatskog identiteta, a svoju su borbu usmjerili na očuvanje hrvatskog jezika. Najveći doprinos dao je Ljudevit Gaj svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavenskog pravopisanja. Austro-ugarski vladar je na današnji dan 1843. godine izdao naredbu kojom se zabranjuje ilirsko ime (ilirizam, Ilirija, ilirski jezik) i ilirski simboli (grb s polumjesecom i zvijezdom, koji se i danas nalazi u kruni hrvatskog grba). Zanimljivo je da pri tome nije zabranjeno razvijanje narodnog jezika ni obrana hrvatskih prava. Nakon zabrane, Gajeve Ilirske novine promijenile su ime u Narodne novine, a Ilirske stranka se morala preimenovati u Narodnu stranku. Bio je to veliki udarac književnoj strani Ilirskog pokreta, naročito Ljudevitu Gaju, koji se nikada nije do kraja oporavio. 1843. godine, u vrijeme najvećeg uspona Preporoda, car i kralj Ferdinand I. zabranio je svaku uporabu ilirskog imena, posebice u novinama i javnim spisima, a 1849. uveo je oktroirani ustav.

1850. godine rodio se hrvatski književnik Eugen Kumičić, pisac poznatih djela: „Gospođa Sabina“, „Jelkin bosiljak“, „Začuđeni svatovi“ i drugih. Kada je 21. rujna 1893. godine, naglom smrću od kapi, u 54. godini života, umro brodski saborski zastupnik Kosta Radosavljević, na naknadnim izborima za novog brodskog zastupnika izabran je kandidat Starčevićeve Hrvatske stranke prava, književnik i hrvatski domoljub Eugen Kumičić, čije je političko geslo bilo: „Sve za obraz – obraz ni za što“. Brodski zastupnik u Hrvatskom saboru Eugen Kumičić ogorčeno se borio protiv mađarske dominacije. 
 
Na današnji dan 1875. godine umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih izumitelja. Ime mu je bilo Ivan Lupis, a izumio je preteču torpeda – nezamjenjivog oružja u pomorskom ratovanju. Rođen je u Rijeci davne 1813. godine u dobrostojećoj plemićkoj obitelji brodovlasnika. Školovao se za pomorskog časnika. U austrijskoj ratnoj mornarici dosegao je čin kapetana fregate. Njegovo prezime Lupis talijanski je oblik, a na hrvatski se često prevodi kao Vukić. Na ideju za torpedo Ivan Lupis došao je sredinom 19. stoljeća. Njegova prvotna zamisao bila je neka vrsta čamca natovarenog eksplozivom, a kojim bi se upravljalo s obale pomoću užadi. Takav čamac bez posade usmjerio bi se na neprijateljski brod. S vremenom je Lupis unaprijedio tu ideju i izradio više prototipova. Godine 1860. caru Franji Josipu predstavio je svoj prototip. Demonstracija je bila uspješna, ali austrijska mornarica ipak nije prihvatila to oružje. Važan trenutak za daljnji razvoj torpeda bilo je upoznavanje Ivana Lupisa s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom, što se dogodilo 1864. godine u Rijeci. Whitehead je prihvatio Lupisovu ideju, a zatim su je znatno razvili. Primjerice, stavljen je eksplozivni naboj u podvodni dio plovila, što je torpedo učinilo podmorskim oružjem. Isto tako, uvedeno je automatsko vođenje po smjeru i dubini. Zanimljivo je pitanje što je Robert Whitehead kao Britanac uopće radio u Rijeci. On je podrijetlom bio sin izbjeljivača pamuka iz okolice Manchestera. Školovao se za inženjera, a zaposlio se izvan Engleske – prvo na brodogradilištu u Francuskoj, a zatim u Italiji. Iz austrijskog Trsta došao je na kraju u Rijeku, gdje je radio kao direktor u poduzeću koje je proizvodilo parne kotlove i strojeve za austrijsku ratnu mornaricu. Upravo kad je bio na tom utjecajnom položaju, upoznao je Ivana Lupisa, a torpedo je nastao kao plod njihove suradnje. Ivan Lupis dobio je od cara Franje Josipa za svoje zasluge plemićku titulu s pridjevom „von Rammer“. Robert Whitehead financijski je prilično uspio. Zanimljivo je da je dobro udao svoje potomke. Naime, Whiteheadova kći udala se za grofa Georga Antona Hoyosa. Whietheadova unuka, koja je naslijedila bogatstvo, udala se za poznatog kapetana Georga Ludwiga von Trappa i rodila mu sedmero djece prije nego je prerano umrla. Taj udovac von Trapp i njegovo sedmero djece ovjekovječeni su u slavnom filmu „Moje pjesme, moji snovi“ („The Sound of Music“). Whiteheadova tvornica u Rijeci (Torpedofabrik Whitehead & Comp.) postala je kasnije poznata tvornica Torpedo.
 
1898. godine izborni Brodski kotar su činila mjesta Bebrina, Brodski Drenovac, Kaniža, Kobaš, Oriovac, Sibinj, Nova Kapela, Komarica i grad Brod na Savi. Kotar je obuhvaćao oko 20.000 stanovnika od kojih je bilo 673 izbornika. 
 
1911. godine rodio se u Bosanskom Brodu Zvonimir Kopač, poznat hrvatski patolog i profesor patološke anatomije na zagrebačkom sveučilištu. Umro je 27. listopada 1965. godine u Rijeci. 
 
Inzulin je hormon kojeg luči žlijezda gušterača, a služi za regulaciju šećera u krvi. Ranije se morao izolirati ekstrakcijom iz goveđe ili svinjske gušterače, te nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Danas se pak inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom rekombinantne DNK, a 11. siječnja 1922. inzulin je po prvi put upotrijebljen pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi.
1923. godine predano je štrajkašima Tvornice strojeva, vagona i mostova 800 tisuća kruna prikupljenih radničkom solidarnošću cijele Hrvatske. 
 
1934. godine kralj Aleksandar i kraljica Marija zaustavili su se na brodskom željezničkom kolodvoru na povratku iz Zagreba. Pozdravilo ih je tadašnje Gradsko poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Henrikom Duffekom i senatorom Kovačevićem. 

Na današnji dan 1942. godine proglašena je nova jugoslavenska izbjeglička vlada u Londonu, u kojoj je funkciju ministra dobio poznati četnički vođa Draža Mihailović. On je već ranije odigrao ulogu u doba napada Nijemaca na Kraljevinu Jugoslaviju u travnju 1941. godine. Dok je jugoslavenska vojska uslijed tog napada bila u rasulu, Draža Mihailović, tada s činom pukovnika, organizirao je četnički pokret, i to isprva na području Ravne Gore u Srbiji. Nakon što su kralj i vlada pobjegli iz zemlje, a službena jugoslavenska vojska kapitulirala, četnici Draže Mihailovića ostali su kao svojevrsna gerilska vojska u Srbiji. Izbjeglička je jugoslavenska vlada u ljeto 1941. godine prihvatila četnike Draže Mihailovića za svoje legalno vojno krilo. Mihailović je tada promaknut u čin generala. Još veće priznanje dobio je na današnji dan 1942. godine, kad je uvršten u vladu kao ministar vojske. Službeni puni naziv njegove funkcije bio je „ministar vojske, mornarice i zrakoplovstva“. Njegovi su četnici dobili status „jugoslavenske vojske u otadžbini“. Premda je isprva bilo pokušaja suradnje Titovih partizana s Mihailovićevim četnicima, s vremenom su se oni sve više razilazili, a na kraju su postali i otvoreni neprijatelji. Nakon rata komunisti su strijeljali Dražu Mihailovića nedaleko od kraljevskog dvora u Beogradu. Danas nije poznata točna lokacija njegovog groba, jer je njegov leš pokopan na neoznačenom mjestu nakon strijeljanja.
 
Enver Hoxha jedan je od osnivača Albanske komunističke partije i bio je komunistički vođa Albanije od 1944. do 1985. Za vrijeme invazije Mussolinijeve fašističke Italije na Albaniju borio se protiv okupatora. Nakon 2. svjetskog rata postaje premijer. Otvoreno se divio Staljinu i bio je pristaša marksizma-lenjinizma. Na današnji dan 1946. godine proglasio je Narodnu republiku Albaniju sa sobom kao diktatorom na čelu. Osnovao je tajnu policiju Sigurimi koja je slijedila represivne metode KGB-a i Stasija, oduzimao je zemlju bogatim veleposjednicima, žestoko je napadao Crkvu, a crkve, džamije i samostane pretvorio je u staje, skladišta ili kina. Političke protivnike je ubijao, tjerao da emigriraju ili ih je zatvarao u radne logore. 1981. povukao se u polu-mirovinu, te je umro 1985.
 
1953. godine u objavljenom izvješću o stanju zdravlja u brodskoj općini stoji kako je u 1952. godini evidentirano 633 oboljela od sifilisa. 
 
1953. godine rodio se u Gundincima Josip Užarević, književni teoretičar. Diplomirao je 1976. godine, a doktorirao 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je profesor ruske književnosti od 1978. godine. Glavni je urednik časopisa Književna smotra i njezinih izdanja (1989.). Objavio je (s Irenom Lukšić) Zbornik „Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima I.-II.“, „Deskriptivna bibliografija“, „Vizualnost“ (s Aleksandrom Flakerom), „Književnost, jezik, paradoks“, „Kompozicija lirske pjesme“, „Između tropa i priče“. Osim toga uredio je nekoliko knjiga, a u dvadesetak ispisao poglavlja. Autor je brojnih znanstvenih radova i stručnih tekstova objavljenih u desetak časopisa. 

1958. godine otvoren je Whisky a Go-Go - prvi disco klub u Americi. Osnovali su ga Elmer Valentinovo, Phil Tanzini, Shelly Davis, i odvjetnik Theodore. Iako je na početku klub radio uglavnom kao diskoteka, sa snimljenom glazbom, s vremenom je postao otvoren za live bendove. Prvi koji je nastupao bio je Johnny Rivers. Whisky a Go Go je bio i jedno od mjesta koje popularizirao Go-Go ples. Nedvojbeno, i rock and roll scena u Los Angelesu je rođena kada je Whisky počeo s radom. Od rocka do punka i teškog metala, klub je stajao na čelu mnogih glazbenih trendova. Whisky a Go Go odigrao je važnu ulogu u mnogim glazbenim karijerama, osobito za bendove sa sjedištem u južnoj Kaliforniji. Između ostalih u slavnom Whisky a Go Go, nastupali su: The Byrds, Alice Cooper, Buffalo Springfield, The Doors, Frank Zappa, The Kinks, The Who, Cream, Slade, Led Zeppelin, Roxy Music, Oasis, Arthur Le, Motley Crue, Guns N' Roses, Metallica, The Police, a Black Sabbath je nastupio 2011. u studenom. Zanimljivo je da je tek od 1964. godine službena američka javnost glasno upozoravana na opasnost od pušenja. Na današnji dan glavni kirurg Sjedinjenih Američkih Država izdao je izvješće u kojem stoji da je smrtnost pušaća veća od one nepušaća, da imaju veći rizik od dobivanja raka pluća i da pušenje kod trudnica šteti novorođenčadi. To je do tog datuma potvrđeno u više od 7,000 znanstvenih članaka. Izvješće je imalo ogroman utjecaj na stav svjetske javnosti prema pušenju i pričinilo je velike gubitke duhanskoj industriji. Namjerno je lansirano u subotu, da bi gubitci duhanske industrije na burzama bili što manji, no oni su ipak bili neizbježni. Nedjeljna izdanja novina poklonila su izvješću najveću pozornost. Zanimljivo je da su članovi komisije koja je sastavila izvješće, i sami pušaći, ocijenili da je pušenje navika, a ne ovisnost. Tek je 1989. pušenje proglašeno ovisnošću.
 
U ranu zoru na današnji dan 1972. godine uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća. Uhićeni su poimence: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić. Bila je to posljedica Titove odluke o ugušenju pokreta, koja je donesena još prethodne godine i zbog koje je veći dio hrvatskog republičkog vodstva već bio uklonjen s položaja. U stanovima uhićenih provedena je premetačina koja je trajala satima, no u kojoj nisu pronađeni dokumenti o zavjeri protiv države. Uhićenici su dovedeni pred sudove, pod optužbama za nacionalizam, kontrarevolucionarstvo i separatizam. Slijedećih dana uhićeni su i drugi pojedinci, a mnogi su ostali bez posla. Veliki broj sudionika Hrvatskog proljeća napustio je zemlju i otišao u emigraciju.
 
1995. godine u Brodu je u 82. godini života umro poznati brodski profesor francuskog i latinskog jezika Vasilije Vaso Obranović. 
Joanne Kathleen Rowling, poznatija kao JK Rowling, britanska je književnica, najpoznatija kao autorica serije romana o mladom čarobnjaku Harryju Potteru koji su prodani u više od 400 milijuna primjeraka diljem svijeta. Prva knjiga u seriji, Harry Pottter i Kamen Mudraca iz 1997., ostvarila je izvanredan uspjeh, obraćajući se istodobno djeci i odraslima. Knjiga je osvojila mnoge nagrade, uključujući British Book Award. Uslijedili su i nastavci: Odaja tajni, Zatočenik Azkabana, Plameni pehar, Red feniksa, Princ miješane krvi. Filmska verzija prvog nastavka snimljena je 2001. godine i postala jedan od najgledanijih filmova u svijetu. Ostali su nastavci također vrlo uspješno ekranizirani. Na današnji dan 2007. godine JK Rowling završila je posljednji roman iz serijala nazvan Harry Potter i darovi smrti.
 
Rođeni na današnji dan su: Teodozije I. Veliki, rimski car (347.), Džono Rastić hrvatski pjesnik koji se smatra najizraženijim i najpotpunijim horacijevcem u hrvatskoj književnosti, a svakako je njezin najznačajniji satiričar (1755.), Albert Hofmann, švicarski kemičar (1906.), nizozemska humanitarka Miep Gies (1909.), Mato Ergović, hrvatski glumac (1927.), američka glumica Sela Ward (1956.), Mia Begović, hrvatska glumica (1963.), njemački nogometaš Jens Nowotny (1974.). 

MOŽDA VAS ZANIMA I OVO

Zadnje vijesti

VIDEO Podvrško - oaza mira na Psunju

Turneja radosti Plazma Sportskih igara mladih stiže i u Slavonski Brod

Mladi poljoprivrednici, od sutra kreću prijave na natječaj podmjere 6.1.1.

SPORT

Nastupaju ekipe iz Sarajeva, Malog Lošinja, Siska, Zagreba, Osijeka i Sl. Broda

VK Marsonia organizira tradicionalni turnir "Tintilinić 2018."

NAJČITANIJE DANAS

Četvrtkom u Gradskoj knjižnici

Projekt ženskom stranom književnosti dovodi Ivanu Šojat

FOTO GALERIJA

Od kreativne radionice u Kući ciglica do glazbeno-poetske večeri i projekcije filmova

Zaustavio se pad broja obrtnika, mlade se potiče na upisivanje obrtničkih zanimanja

Mladi vaterpolisti u Korčuli

Slavonski Brod svečano zaplovio u svijet bajki Ivane Brlić-Mažuranić

Jedna osoba ozlijeđena u sudaru automobila i motora u Gupčevoj