Epidemija groznice u Brodu

Spaljivanje Židova, izabran posljednji netalijanski papa, otvoren je prvi moderni cirkus u povijesti, „Star of the West“ incident, otvoreno sjedište Ujedinjenih naroda, početak gradnje Nove Asuanske brane

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 09.01.2015
Epidemija groznice u Brodu


 Crna smrt bila je epidemija koja je harala pogotovo Europom u Srednjem vijeku, krajem 1340. godine, odnijevši živote 75 milijuna ljudi, odnosno trećinu tadašnje europske populacije. Većina znanstvenika smatra da je Crna smrt bila epidemija kuge, dok neki smatraju da je bio virus sličan eboli. U to doba praznovjerni su građani Basela u Švicarskoj optužili Židove da su otrovali bunare i tako izazvali bolest. Dokaz za to bila im je manja smrtnost Židova tijekom epidemije. Lokalni cehovi u Baselu željeli su se osvetiti Židovima, pa su ih na današnji dan 1349. godine okupili 600 na otoku na Rajni u drvenoj zgradi, a zatim zgradu zapalili. Židovi su izgorjeli, a preživjela siročad prisilno je preobraćena na kršćanstvo. Građani Basela zabranili su Židovima stanovanje u gradu na 200 godina, no kasnije su odustali od te odluke zbog ekonomskih potreba.

Na današnji dan 1522., izabran je posljednji netalijanski papa, 455 godina prije izbora Ivana Pavla II. 1978. godine. Dakle, tijekom sljedeća četiri i pol stoljeća (1523.-1978.) svi će pape biti Talijani. Izabrani Adrian VI. bio je Nizozemac i rođeno ime bilo mu je Adriaan Florenszoon Boeyens. Bio je jedini Nizozemac ikada izabran za papu. Bio je tutor cara Karla V., koji je bio oduševljen kad je čuo da je njegov učitelj izabran za papu. No, uskoro se pokazalo da novi papa želi vladati nezavisno od cara. Bilo je to doba početaka Lutherovog protestantskog pokreta (Luther je započeo reformaciju 1517., za vrijeme prethodnog pape Leona X. iz obitelji Medici). Neki smatraju da Adrian VI. nije prepoznao opasnost od Lutherovog pokreta, što je navodno imalo teške posljedice kasnije.

1717. godine u Brodu i okolici vlada epidemija groznice, koju tada nazivaju „žućnom“. Oboljeli su svi radnici i obrtnici angažirani na gradnji Tvrđave, a glavni vojni inženjer Meixner je umro.

Na današnji dan 1768. godine otvoren je prvi moderni cirkus u povijesti. Dogodilo se to u Londonu, u organizaciji Philipa Astelya, kojeg danas zbog toga nazivaju „Ocem modernog cirkusa“. Astleyeva je specijalnost bilo treniranje jahaćih konja. Tu je vještinu stekao ranije u britanskoj konjici, a nakon vojne službe počeo se baviti akrobatskim jahanjem i izvođenjem jahačkih trikova. Primijetio je da takve predstave privlače mnogo publike. Astley je u takve nastupe uveo novost u obliku kružne staze za jahanje (njegovi konkurenti jahali su ravno u liniji). Astleyev kružni oblik pozornice imao je više prednosti - publika je mogla bolje vidjeti cijeli nastup, a uz to je centrifugalna sila koja nastaje kad konj ide u krug pomalo bočno oslanjala izvođača na konja. Kružni oblik pozornice koji je Astley uveo, postao je standard za cirkuse sve do danas. Da se dočara u koje je doba osnovan taj prvi cirkus, spomenimo da je Mozart te 1768. godine imao samo 11 godina, a Marija Terezija vladala je kao carica i kraljica Austrijom, Ugarskom i Hrvatskom. Astley je postupno uvodio i druge zabavne sadržaje u svoje akrobatske predstave s konjima. Primjerice, uveo je klaunove koji su zabavljali gledatelje između nastupa jahača. Zaposlio je i žonglere, hodače na užetu i pse koji su plesali, tako da je njegova predstava sve više sličila onome što danas poznajemo kao cirkus. Gornja slika prikazuje kako je izgledao Astleyev cirkus.

Porez je temelj svake države, i oduvijek se na neki način prikuplja. U davna doba uzimao se ako treba i ognjem i mačem, no 1799. godine Velika Britanija je uvela porez na dobit, kao prvo organizirano prikupljanje novaca za potrebe države od poduzetnika.

Na današnji dan 1854. godine rođena je majka britanskog premijera Winstona Churchilla. Ime joj je bilo Jennie Jerome i bila je po nacionalnosti Amerikanka. Rođena je na području današnjeg New Yorka, u jednoj od najbogatijih američkih obitelji. Njen otac Leonard Jerome imao je nadimak „Kralj Wall Streeta“ i zaradio je velike novce trgujući dionicama na burzi u New Yorku. U središtu Manhattana sagradio je 1859. ogromnu palaču za sebe i svoju obitelj. Ta palača, nazvana „Jerome Mansion“ bila je jedna od najraskošnijih građevina u čitavoj Americi. Imala je nevjerojatnu kazališnu dvoranu za 600 ljudi, te zlatno-bijelu dvoranu za balove u kojoj su se nalazile fontane iz kojih su tekli šampanjac i kolonjska vodica.
Bogati Leonard Jerome imao je tri kćeri, koje su se zvale Jennie, Clara i Leonie. Javnost im je dala nadimak „Dobra, Domišljata, Lijepa“ („the Good, the Witty and the Beautiful“). Churchillova majka Jennie Jerome bila je najstarija od sestara i udala se s 20 godina života za britanskog lorda Randolpha Churchilla. To je bio vrlo prikladan brak, jer je ona bila silno bogata, a on potomak jedne od najuglednijih plemićkih obitelji u Britaniji. Naime, lord Randolph Churchill bio je sin 7. vojvode od Marlborougha, vlasnika znamenite palače Blenheim pokraj Oxforda (vojvoda je najviša aristokratska titula u Britaniji). Jenny Jerome dobila je nakon udaje titulu lady Randolph Churchill, prema svom suprugu. Slovila je za jednu od najljepših žena svog vremena. Postala je ugledna članica britanskog najvišeg društva. Imala je navodno niz ljubavnika, uključujući i samog kralja Edwarda VII. (sina kraljice Viktorije). Nakon suprugove smrti udala se za mnogo mlađeg muškarca – gardijskog časnika Georgea Cornwallis-Westa – koji je bio iste dobi kao njen sin Winston Churchill.
Nakon što taj brak nije uspio, razvela se, a zatim udala i po treći put – za kolonijalnog službenika po imenu Montagu Phippen Porch. Taj put skandal je bio još veći jer je njen novi suprug bio još mlađi – imao je čak tri godine manje od Winstona Churchilla.

Kad su američki „očevi osnivači“, Founding Fathers, 1776. napisali i potpisali slavnu Deklaraciju o neovisnosti, u kojoj druga rečenica glasi: „Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, i da im je Stvoritelj podario neka neotuđiva prava, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom,“ brojni potpisnici te Deklaracije, uključujući i četvoricu od petorice prvih predsjednika SAD, onaj dio o „slobodi kao neotuđivom pravu“ podržavali su više u teoriji nego u praksi, budući da su bili robovlasnici. No, brojni „očevi osnivači“ bili su protiv ropstva: Benjamin Franklin i Benjamin Rush osnovali su prvo društvo za ukidanje ropstva 1774., dvije godine prije američke neovisnosti, a robovlasnik George Washington u oporuci je svojim robovima dao slobodu i potpisao zakon kojim se u novim teritorijima, kasnijim državama (od Ohija do Iowe) ropstvo zabranjuje. Sve sjeverne države ubrzo su donijele zakone o ukidanju ropstva, od Pennsylvanije i Massachusettsa 1780. do New Jerseya 1804. Izbor 1860. predsjednika Abrahama Lincolna na abolicionističkoj platformi potaknuo je odcjepljenje niza južnih država iz Unije, za što odlazeći predsjednik Buchanan nije imao učinkovitih načina sprječavanja. Pripremajući se za rat. Lincoln je za zapovjednika saveznih trupa pozvao cijenjenog generala Roberta E. Leeja, ali je Lee čekao hoće li njegova rodna Virginija izići iz Unije i nakon toga se, iako protiv secesije, priključio Jugu. Prve hice su trupe Konfederacije ispalile na Fort Sumter, tvrđavu federalnih trupa u Charlestonu u Južnoj Karolini 12. travnja 1861. Sjevernjaci su uzvratili, i rat je bio neminovan. Južna Karolina je istupila iz Sjedinjenih Američkih Država nekoliko tjedana prije, a na taj dan 1861. godine jedan je sjevernjački ratni brod pokušao ući u luku. Južnjački kadeti ispalili su pucnjeve upozorenja iz Citadele koja je štitila luku. Pucnjevi su preletjeli brodski pramac, a tri zrna su pogodila sam brod, koji se na to okrenuo i napustio luku, te otplovio u New York. Ratni se brod zvao „Star of the West“ (Zvijezda zapada), pa se ovaj događaj zove i „Star of the West“ incident.

1873. godine za predsjednika Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ izabran je vlasnik Kasine Josip Muravić.

Na osnivačkoj skupštini Hrvatske pučke seljačke stranke, u Zagrebu 1905. godine, punopravno sudjeluje Ilija Martinović Čiča, pučki tribun iz Šumeća.

Prva od nekoliko ruskih revolucija koje su na kraju rezultirale uvođenjem komunizma počela je upravo na današnji dan 1905. godine kada su carski vojnici otvorili paljbu na povorku prosvjednika protiv cara Nikole.

Na današnji dan 1927. umro je poznati rasistički pisac Houston Stewart Chamberlain. On je poznat po veličanju njemačke kulture i rase, premda je po nacionalnosti bio Englez. Svojim je antisemitizmom jako utjecao na Nijemce, a naročito na mladog Hitlera, pa se smatra da je jedan od najodgovornijih ljudi za mržnju prema Židovima u doba nacističke Njemačke.
Chamberlain je rođen u Engleskoj, u uglednoj obitelji. Otac mu je bio admiral Britanske kraljevske mornarice. Houstonova dva starija brata postala su ugledni ljudi – jedan je bio mornarički časnik, a drugi japanolog. Na mladog Houstona Stewarta Chamberlaina velik je utjecaj u mladosti izvršio njegov odgojitelj – pruski Nijemac Otto Kuntze – koji ga je upoznao s njemačkom kulturom i tradicijom. Chamberlain je postao takav obožavatelj svega njemačkog, da je počeo prezirati svoje englesko podrijetlo. Preselio se u Njemačku i došao pod utjecaj umjetnosti Richarda Wagnera – ne samo u glazbenom, nego i u mitološkom pogledu. Wagnerova glazba i radnja njegovih opera imala je utjecaj kasnije i na samog Adolfa Hitlera. Chamberlain se sprijateljio s Wagnerovom udovicom Cosimom, koja je bila kći slavnog Franza Liszta, a kasnije je čak i oženio njenu kćer Evu von Bülow-Wagner.
Najvažnije se Chamberlainovo djelo zvalo „Temelji devetnaestog stoljeća“ (Die Grundlagen des neunzehnten Jahrhunderts). U toj je knjizi veličao arijanstvo i germansku kulturu. U Njemačkoj je ta knjiga postala vrlo popularna, tako da je do Drugog svjetskog rata doživjela barem 24 izdanja. Chamberlainove su ideje utjecale i na Adolfa Hitlera. Uoči Chamberlainove smrti na današnji dan 1927. godine, na samrtnoj postelji posjetili su ga i Hilter i Goebbels. Umro je kao njemački državljanin i član nacističke stranke – i to u Wagnerovom gradu Bayreuthu u 72. godini života.

1935. godine gradonačelnik Broda dr. Henri Duffek otvorio je prvu gradsku ubožnicu (starački dom) u kući na uglu današnje Zrinske i Štampareve ulice. Nekada se tu nalazila Dottermanova gostiona K' bijeloj mački, a poslije Drugog svjetskog rata Kožno venerični odjel gradske bolnice. Danas je kuća preadaptirana u lokale.

Sjedište Ujedinjenih naroda je znamenito zdanje u New Yorku, koje toj svrsi služi od 1952. godine kada je na današnji dan službeno otvoreno. Nalazi se u blizini Zaljeva kornjača, na istočnoj strani Manhattana, na East Riveru. Kompleks čine tri glavne zgrade: Tajništvo (39. kat),  Zgrada Generalne skupštine, Knjižnica Dag Hammarskjöld. Također je poznat, zbog svojih vrtova i dvorišnih skulptura. Adresa kompleksa je 760 United Nations Plaza, New York, NY 10017, USA. Iz sigurnosnih razloga sva pošta, koja se šalje na tu adresu podliježe prethodnoj provjeri, pa bi lomljive poruke trebalo slati preko posrednika. Lokacija sjedišta ima ekstrateritorijalan status poput veleposlanstava. Ovo sprječava neke kaznene zakone, gdje pravila UN-a zaobilaze one grada New Yorka, ali ne daju imunitet za zločine što su se tamo dogodili. Pored toga, nekoliko članova osoblja UN-a posjeduje diplomatski imunitet, pa im stoga ne mogu suditi lokalni sudovi, osim ako im diplomatski imunitet ne ukine glavni tajnik. Zgrada Ujedinjenih naroda je konstruirana tijekom 1949. i 1950., pored East Rivera na otoku kupljenom za 8,5.000.000 dolara donacije od Johna D. Rockefellera, mlađeg. Proglašena je međunarodnom zonom koja „pripada svim zemljama članicama, i kao takva će ostati u vječnosti, zauvijek u posjedu zemalja članica UN-a“.

Prvi zabilježeni pokušaji regulacije protoka Nila dogodili su se još u 11. stoljeću, ali sve do 19. stoljeća ljudski utjecaji na protok rijeke nisu bili veliki. Staru Asuansku branu projektirali su britanski inženjeri 1898. godine. Sklapanje bilateralnog ugovora između Egipta i Sudana o raspodjeli vodnih resursa Nila 1959., omogućilo je 1960. godine početak gradnje Nove Asuanske brane. Asuanska brana, naziv je za branu koju je Egipat, uz veliku pomoć SSSR-a, sagradio na rijeci Nil kod grada Asuana između 1960. i 1970. godine. Gradnja asuanske brane predstavlja jedno od najvećih i najspektakularnijih dostignuća građevinarstva 20. stoljeća. Dimenzije gotove brane su veličanstvene. Dužina 3.830 m od čega 520 m između obala rijeke, visina 111 m, širina 980 m na dnu i 40 m na vrhu. U branu je ugrađeno 43 milijuna m3 materijala, što je 17 puta više nego što je ugrađeno u veliku piramidu u Gizi. Stvoreno je umjetno jezero Naser dužine skoro 600 km, prosječne širine 10 km, maksimalne širine 50 km, površine veće od 6.200 km² i maksimalne dubine 182 m. Jezero se većim dijelom nalazi u Egiptu (5.250 km²) i taj se dio naziva jezero Nasser, a manji dio se nalazi u Sudanu (970 km²), pod imenom jezero Nubia. Tako je stvoreno spremište vode koje sa dijelom namijenjenim za slučajeve visokog vodostaja može pohraniti 162 km³ vode. Umjetno jezero postepeno se punilo već tijekom gradnje, a potpuno je napunjeno tek 6 do 7 godina nakon završetka gradnje. Instalirano je 12 električnih generatora pojedinačne snage 175 MW, a ukupne snage 2.100 MW, što je otprilike jednako instaliranoj snazi svih hidroelektrana u Hrvatskoj. S druge strane, gradnja brane bila je povezana s nizom problema. Zbog izgradnje brane i stvaranja Naserovog jezera prijetila je opasnost potapljanja mnogih vrijednih spomenika, uključujući kompleks u Abu Simbelu. Zbog toga je pod pritiskom UNESCO-a proveden kompleksni postupak premještanja na novu lokaciju.

Nakon Drugog svjetskog rata ljudi su tražili načine kako povezati zemaljsku kuglu na što brži način, pa je izveden prvi probni let nadzvučnog putničkog aviona, poznatog Concordea, i to na nebu iznad Bristola 1969. godine

1970. godine za najbolju sportašicu Broda u 1969. godini izabrana je Jadranka Vuzem, državna reprezentativka u kajaku na mirnim vodama.

Nastala je 1992. godine Republika Srpska.

Rođeni na današnji dan su: Luka Liengitz, austrijska redovnica (1861.), češki književnik, tvorac moderne znanstveno fantastične književnosti i uvoditelj riječi robot u današnji život, Karl Čapek (1890.), Simone de Beauvoir, francuska književnica (1908.)., američki političar i predsjednik Richard Nixon (1913.), Patricia Highsmith, književnica (1921.), američka folk pjevačica Joan Baez (1921.), Tyrone Bogues, američki košarkaš (1965.), švedski alpski skijaš Markus Larsson (1979.), Kate Middleton, vojvotkinja od Cambridgea (1982.), škotski glazbenik Paolo Nutini (1987.), Nina Dobrev, bugarsko-kanadska glumica (1989.).

Zadnje vijesti

Tijekom akcije utvrđen 131 prekršaj prekoračenja brzine i 19 ostalih prekršaja

Nogometaši Marsonije sutra gostuju u Vukovaru

Prof. dr. Andrija Hebrang: pomirba s bivšim agresorom moguća je samo na temelju istine

SPORT

U Vukovar bez Mišića i Mađarevića

Nogometaši Marsonije sutra gostuju u Vukovaru

NAJČITANIJE DANAS

U sklopu Katarinskog sajma održana kreativna božićna radionica

Cilj je potaknuti kreativnost pri ukrašavanju vlastitoga doma

FOTO GALERIJA

Radionica za učenike "Šest pitanja koja život znače"

"Sjajni momci" 8. prosinca dolaze u Slavonski Brod

42 plesača Top dance na Kupu Hrvatske

Igrači, trener i uprava Marsonije zapalili svijeće u sjećanje na pad Vukovara

Veliki gaf "Ubojstva u Orijent Expressu", pogledajte kako izgledaju planine oko Slavonskog Broda