Danijel Tipura: Katarane novac spaja, a nas razdvaja – svi su umreženi kao velika obitelj

Danijel Tipura renome je stekao kao redatelj glazbenih i reklamnih spotova kroz nagrade za najbolja godišnja ostvarenja, kao i satiričnim portalom kroz kojeg je godinama nasmijavao hrvatsku publiku.

Autor: Ratko Martinović | Datum objave: 21.04.2016
Danijel Tipura: Katarane novac spaja, a nas razdvaja – svi su umreženi kao velika obitelj


 Nakon što mu je HAVC odbio pružiti pomoć u izdavanju dokumentarnog filma o Dini Dvorniku, odlučio se na preseljenje u Katar i potragu za drugačijim radnim uvjetima, angažmanima i prilikama. Kako mu je tamo nakon više mjeseci života i što razlikuje Hrvatsku i Katar, podijelio je s nama u razgovoru.

Za početak, koje su osnovne razlike koje ste primjetili čim ste sletjeli u Katar? Vjerojatno ih je tu veliki broj...

Prvo što gotovo svatko primjeti su ogromne razlike u temperaturi. Plus pedeset i šezdeset je ono što odmah bode u oči. Naravno, bok uz bok građevini - u Kataru se nešto malo više gradi nego u Hrvatskoj. Zatim je tu i kulturološki šok - oblačenje ne uključuje dekoltee, istaknute obline... Čak se i gošće iz Europe moraju prilagoditi situaciji. Doduše, u industrijskoj zoni u kojoj se nalazim pravila su ipak liberalnija. Čudan je i omjer muškaraca i žena, koji je pet na prema jedan u korist snažnijeg spola. To vjerojatno odgovara njima, nama nešto manje. Kao dobar opis mentaliteta mogao bih istaknuti primjer u kojem kada nekog na ulici nehotice očešete ramenom, zauzvrat ne dobijete klasično odmjeravanje i uvrede već vam se osoba nakloni, ispriča, srdačno vas zagrli i ostanete si dobri nakon situacije. Skoro da poželite sklapati poznanstva namjernim kačenjem po ulicama. Možda je za takvu atmosferu 'krivac' enormno bogatstvo, no s druge strane ovdje se tradicionalno svi drže šire obitelji. Novac povezuje zajednicu, kada je jedan bogat - svi su bogati. Kod nas iz istih razloga nastaju svađe i razmirice. U Kataru nema kladionica, benzin dođe oko kune i za šezdeset kuna vozite se cijeli mjesec, a auti su toliko jeftini da za par eura možete kupiti 'kantu' iz 2013. godine (...smijeh…).

Vjerojatno su i navike vezane uz prehranu drugačije?

Apsolutno. Dođete u restoran ili na liniju u shopping centru, naručite rižu ili piletinu, a iza blagajni stoji gotovo dvadesetak doseljenika s Filipina, Indonezije... I unatoč tolikom osoblju, gotovoj hrani na liniji i velikoj logistici, preko pola sata čekate do posluge. A svaki dio obroka donosi vam druga osoba u hijerarhiji. Je li riječ o običaju ili čudnim radnim navikama, nije mi poznato.

Kakva je priča s alkoholom?

Toči se u kafićima, ali je izuzetno skup. Pivo je recimo oko osamdeset kuna dok viski premašuje sto kuna. Ulaznica je preko dvjesto kuna, a u neke klubove morate povesti žensku pratnju pa je to dodatni problem ako ste sami. S obzirom na ljude s kojima se družim, a oni su svojevrsna kombinacija naših ljudi i Indijaca - nisam praktički ni izlazio (...smijeh...).

Zašto ste od logičnih destinacija poput recimo Njemačke ili Skandinavije odlučili otići baš na Bliski Istok?

Možda će čudno zvučati, no ključni razlog odluke nisu bili novci nego vremenske prilike. Vrijeme je doista vrhunsko - samo tri mjeseca traju nesnosne temperature dok je od rujna do lipnja vrijeme kao u proljeće. Deblju odjeću nosim jednom godišnje, a ostatak vremena guštam. S druge strane, svi idu u EU pa je ovdje zapravo i manja konkurencija. Katar je zemlja prilika kao SAD početkom devedesetih. Nekako mi se čini da su na jedan način navikama i trendovima iza nas barem desetljeće pa je hrvatsko iskustvo izuzetno vrijedno i cijenjeno.

Vaša priča je zapravo klasična - razočarani djelovanjem pojedinih institucija i neprepoznavanjem Vašeg rada napustili ste takvo okruženje...

Hrvatsku sam napustio jer sam s trideset i tri godine ostao željan upoznavanja drugih kultura, nacija... Zapravo, ovdje je poprilična promjena u svemu - institucije i razočaranost istima svakako su jedan od razloga preseljenja. No, daleko više me je ponijelo zasičenje suhoparnim okruženjem. Možda kada zaradim nekog novca odem i drugdje, tko zna.

Dokumentarni film o Dini Dvorniku već je mjesecima eksponirana medijska priča...

Tema o nefinanciranju dokumentarca od strane institucija u Hrvatskoj svima je već poznata i možda dosadna tema. HAVC nam je odlučio uskratiti podršku pa je datum završetka problematičan - obitelj Dvornik i ja ulažemo vlastitu ušteđevinu i zaradu u projekt pa ne sumnjam da će biti finaliziran. A što se tiče borbe protiv takvih agencija i udruga, najbolji način je pobijediti ih rezultatima - pošto su naš projekt unaprijed proglasili 'neperspektivnim'.

Pretpostavljam da su i razlike u samom pristupu poslu i angažmanima ogromne...

Unatoč predrasudama, i ovdje većinu dobrih projekata ostvarite isključivo preko poznanstva ili preporuke. To je valjda univerzalna globalna 'vrijednost'. Vole Hrvate, vole naš pristup radu i naše poštenje, edukaciju... Vole kada je netko ekspert u svom poslu i zna ga raditi na njima odgovarajući način. Mora se raditi – nema kafića, telefonskih poziva. Nema plaćanja prekovremenih sati, ali prepoznaju i cijene angažman – tako da isti bude nagrađen. Najjača izreka koju sam čuo je 'Opusti se, nisi u Europi.' Što se usporedbe s Hrvatskom tiče, mislim da nas ubija taj naš jal i nedostatak neke ljudskosti i pomoći, ne držimo se jedni drugih dok je to ovdje osnova svakog posla. Dok prakticiramo koncept 'crkavanja susjedove krave', ne možemo biti ni blizu jednom Kataru...

 

Promovirate li Hrvatsku u Kataru?

Apsolutno! Svoj Slavonski Brod, cimere Zagorce, Tram 11 kao najbolju hip hop grupu ikada i 'Promotion Play' malonogometnu ekipu s Kutije Šibica promovirao sam po svim društvenim zbivanjima, kako uz šale i pošalice, tako i uz fotografiranje uz katarske znamenitosti. A i ono što sam htio nakon što sam otvorio prilično popularnu Facebook stranicu 'Up In Qatar' je osvijestiti ljude da postoje i druge bitne i zanimljive stvari osim onih koje su na dnevnom rasporedu u Hrvatskoj. A to je više-manje isključivo politika.

Kakav je presjek stanovništva sukladno gradovima u Kataru? Zapadni mediji često spominju veliki broj tzv. 'radnog materijala' s Dalekog Istoka...

Katar je zemlja s najvećim brojem milijunaša po kvadratnom metru. Trećina stanovništva je ipak ta radna snaga. Tako možemo zaključiti da je nesrazmjer u bogatstvu malo veći nego drugdje (...smijeh...).

Vjerojatno je za one odabrane i domaće luksuz u centru ipak vrijedan divljenja...

U centru su poslovnice, korporacije, tvrtke - dakle, neboderi i slične građevine. Pravi luksuz je zapravo izvan grada gdje prevladavaju vile, dvorci, skupi auti... Nema čega nema, doslovno. Osobno još nisam imao te sreće da živim na toj 'nozi' pa sam smješten u industrijskoj zoni s Indijom, Šri Lankom i sličnima. Jedino što mi preostaje je slikanje pored skupih objekata, karakteristično za nas iz Hrvatske.

Kako iz perspektive te države promatrate Hrvatsku, stanje duha i općenito sve što se ovdje događa?

Dobar primjer je ona situacija kada zovete nekog poznanika ili kolegu iz Hrvatske i želite mu pomoći pri dolasku u Katar. Nudite mu vlastite veze, poslove i ambicije... No praktički svi odbijaju kada vide da tu nema stalnog angažmana, sigurne plaće od 2000 eura, hrane i smještaja -  kada doznaju da se mora i ozbiljno raditi, te da je jedino što se evaluira nečije znanje i rad - onda se gotovo skroz ohlade. Kriva nam je percepcija. Najsmješniji smještaj ovdje je oko 5000 kuna, uz tri cimera. Ušteđevinu sam morao potrošiti da bih uopće i počeo zarađivati. Radim poslove, šaljem ponude, angažiran sam kao što nikada nisam u Hrvatskoj bio. Više zbog toga ne pratim politiku ni druge stvari koje ti ometaju fokus... Svi su nezadovoljni, no većina ih ni ne pokušava ništa. Tko hoće, radit će makar i negdje vani, tko neće, ostaje s frustracijom kući.

Zadnje vijesti

Još jedan igrač i trener VK Marsonia u kampu HVS-a

Budimo ponosni na ono što smo učinili

Kolinda Grabar Kitarović danas dolazi u Slavonski Brod

VIJESTI

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u posjetu Slavonskom Brodu

Budimo ponosni na ono što smo učinili

FOTO GALERIJA

Biciklijada Slavonski Brod – Podcrkavlje okupila 170 biciklista rekreativaca

"Bila je to manifestacija najviše europske razine"

Brodska Škola nogomet Legen nastupa na Giuseppe Biasuzzi Fažana Brioni cupu

Brodski "Ge-Baek“ odličan na ITF Prvenstvu Hrvatske u Puli

Blagdan Tijelova svečano proslavljen u novogradiškoj Župi Kraljice sv. Krunice - Jug