Brođanin od rada u prestižnom CERN-u do ESS-a, budućeg najsnažnijeg neutron objekta u svijetu

Brođanin Denis Paulić, diplomirani inženjer automatike pravi je dokaz da se poštenim radom i trudom može uspjeti.

Autor: Olja Terzić | Datum objave: 24.04.2015
Brođanin od rada u prestižnom CERN-u do ESS-a, budućeg najsnažnijeg neutron objekta u svijetu


 "Nakon završetka fakulteta dobio sam posao u Plivi, ali sam se još za vrijeme faksa prijavio za posao u najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu CERN-u, kojeg sam kako je ispalo, i dobio. CERN je bio jedna od top 3 "most wanted" destinacije gdje sam želio nastaviti karijeru", rekao je za početak našeg razgovora 27-godišnji Brođanin Denis Paulić, diplomirani inženjer automatike koji trenutno radi u Švedskoj (Lundu) u European Spallation Sourceu –novom istraživačkom centru,  budućem najsnažnijem centru takve vrste u svijetu.

Dobar CV i preporuke uz malo sreće. Sport je također važan čimbenik u pronalasku posla

Denis svoj poslovni uspjeh povezuje sa sportom. Baveći se cijeli život, u njegovu slučaju košarkom, smatra da se to cijeni u svakom životopisu. Tako se, kaže, najbrže steknu prijatelji sa sličnim interesima, bilo gdje da odete. "Sudjelovao sam u procesu odabira zaposlenika, studenata i tehničara na CERN-u i kada pročitate gomilu sličnih životopisa (sve su to bili mladi, ambiciozni i impresivni kandidati), male stvari su one koje vam zapnu za oko i čine razliku, a sport je definitivno jedna od njih", kaže Denis prisjetivši se svoje prijave na CERN: 

"Prvo sam ispunio online prijavu, za koju je btw. potrebno odvojiti tjedan dana, dok se prikupe svi potrebni dokumenti. Iskreno, tada sam na prijavu i zaboravio, pošto Hrvatska nije članica CERN-a i bila je jako mala vjerojatnost da će netko odavdje biti odabran, pogotovo za inžinjersku poziciju. No, posao sam dobio.  Jer, sve je moguće uz dobar CV, dobre preporuke i malo sreće. Sportski uspjeh spada u ovaj faktor sreće. Definitivno je jedan od čimbenika koji je presudio da budem odabran za tu poziciju inžinjera automatike i robotike."

Iznimno motivirajuće raditi na nečemu što ne postoji nigdje drugdje na svijetu

"Opis posla u CERN-u bio je zapravo miks robotike, programiranja robotskih sustava i PLC-a, mehanike, mehatronike i elektronike. Imao sam tri velika projekta. Glavni je bio dizajnirati sustav upravljanja za TIM (Train Inspection Monorail), vlak koji će biti instaliran u LHC-u za skeniranje razine radioaktivnosti, vizualne inspekcije i kontrolu razine kisika na određenim mjestima u LHC-u. Bilo je iznimno motivirajuće raditi na nećemu što ne postoji nigdje drugdje na svijetu i testirati robote u LHC-u, pošto je LHC  LS 1 (Long Shutdown 1) bio baš u to vrijeme pa se moglo provesti duže vremena za mirno testiranje", priča Denis kojeg je Švicarska u dvije i pol godine, koliko je tamo živio i radio zaista dojmila: "Imao sam diplomatski status u Švicarskoj, cijeli dan bio okružen gomilom pametnih i ambicioznih ljudi cijelog svijeta, a imao sam čast upoznati i dobitnika Nobelove nagrade, gospodina Rubbiu."

Nebo i zemlja u usporedbi s RH: Ljudi ne pričaju o politici?!
 
"Teško je upoznati Švicarce ako se družite samo s ljudima s CERN-a, tako da preporučam bilo kome tko započinje karijeru van Hrvatske da istu započne s bilo kakvom grupnom (preporučeno sportskom) aktivnošću i upozna lokalne ljude. Ne znam za ostatak Švicarske, ali Ženeva je kao grad, za život, izvanredna. Grad je uredan, poštuju se pravila, ima ljudi iz cijeloga svijeta i ono što je teško ne zamijetiti, jest standard života, koji je jako visok. Razlike? Ono što kažu, nebo i zemlja . Ljudi ne pričaju o politici, puno putuju, i ludi su za skijanjem i trčanjem."
 
U Švedskoj pronašao izazov u 'science' području
 
Denis je iz CERN-a otišao jer nije bio u mogućnosti poslovno napredovati - ostvariti bolju poziciju. Isključivo zato što Hrvatska u međuvremenu nije postala članicom ili započela proces pristupanja kao predčlanica.
 
"Mogao sam ostati privremeno, uz lošije uvjete i to nikako nije dolazilo u obzir pa sam tražio nešto slično ili više izazovno u 'science' području. European Spallation Source u Lundu je pobijedio u tom odabiru. Iako je još uvijek u fazi izgradnje (iskopavanja tunela). Sastoji se od linearnog akceleratora (dugačkog oko 600 m) u kojemu se ubrzavaju protoni, i sudaraju s 'tungsten' metom (veliki metalni prsten, teški atomi metala). Tim procesom, neutroni se emitiraju i vode kroz 'cijevi' do eksperimentalnih stanica, gdje se provode istraživanja na različitim materijalima. To će pomoći u otkrivanju i razvoju novih materijala koji se mogu primijeniti u proizvodnji lijekova, proučavanju svemira, telekomunikacijama, transportu, medicini itd. Moj zadatak je razviti/dizajnirati sigurnosni sustav pristupa tunelu i ekperimentima. Dio sam Integrated Control Systems divisiona i što se tiče sustava na kojima ću raditi, odgovornost je puno veća nego što je bila u CERN-u."
 
Iako mu nedostaju obitelj i prijatelji, Denis pun entuzijazma i motivacije, ne planira tako skori povratak u Hrvatsku. A tko bi mu mogao i zamjeriti. Ovaj mladi Brođanin živi je dokaz da se danas može doživjeti uspjeh, i to poštenim radom i trudom.
Zadnje vijesti

Marsa ovog petka u Čakovcu s Međimurjem

Prošlo je 26 godina od stradavanja heroja obrane Vukovara, Luke Andrijanića

Obilježava se tjedan borbe protiv tuberkuloze

FOTO GALERIJA

Blagoslov đaka na početku nove školske i vjeronaučne godine

I članovi AK Marsonia sudjelovali u donacijskoj utrci Lige protiv raka

Proslavljen Dan Općine Brodski Stupnik

Izvrnuto, istrgnuto, izokrenuto

Modna revija za 10 godina rada Tajane Jurišić Taye