Riječ o poljoprivrednicima koji su od malih nogu zaljubljeni u zemlju i stočarstvo, tradiciju u njihovoj obitelji. Trenutačno obrađuju oko 220 hektara zemlje i na zajedničkoj farmi, jednoj od najvećih u Brodsko posavskoj županiji, drže oko 170 muznih krava. Godišnje Karavidovići proizvedu oko milijun litara mlijeka.
Osim što se bave stočarstvom i ratarstvom, ostvaruju i odlične rezultate na natjecanjima u oranju. Tako su prošle godine nastupili na županijskom natjecanju u Donjim Andrijevcima gdje su osvojila prva tri mjesta u kategoriji oranja plugom premetnjakom.
Farmu su osnovali njihov otac Ivica i stric Mato, a Šimo i Ivan, poljoprivredni tehničari, osnovali su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
"Kako se kaže, doslovno radimo 25 sati dnevno. S ovoliko stoke imamo jako puno posla. Živimo od poljoprivrede, školovali smo se za to, volimo taj posao i ostali smo živjeti na selu“, kaže Šimo. Injekciju poticaja, kažu, dala su im sredstva Programa ruralnog razvoja. "Taj bespovratni novac Europske unije za nas mlade poljoprivrednike, mene i brata, velik je poticaj. Velika injekcija da lakše i brže i s više volje krenemo dalje u posao od kojeg živimo. I dalje se planiramo prijaviti za mjere Programa ruralnog razvoja“, dodaje Ivan.
Mladi Karavidovići planiraju svoj život i opstanak na selu. Za sada ne razmišljaju o odlasku trbuhom za kruhom u Irsku, Švedsku, Njemačku, Austriju, ili neku drugu zapadnoeuropsku državu, poput mnogih mladih Slavonaca koji su posljednjih nekoliko godina napustili svoje domove. Žele ostati i raditi na svojoj zemlji. Nije im lako jer riječ je, kažu, o teškom i mukotrpnom poslu, ali svoji su na svome i za sada mogu živjeti od toga.
Znakovito je i to kada u Hrvatskoj zbog loše otkupne cijene mlijeka mnoge farme muznih krava prestaju s radom, Karavidovići i dalje šire svoju proizvodnju. Svu žensku telad ostavljaju za rasplod i proizvodnju mlijeka, a mušku pak prodaju. Imaju volje, znanja, radnu snagu, a mogu, kažu, još više i bolje.