Avion se srušio na Brlićku

Dogodilo se na današnji dan 8. svibnja

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 08.05.2015


1739. godine na kapitularnoj skupštini u Velikoj za gvardijana samostana sv. Trojstva u Brodu izabran je velečasni Mihael Benčević rodom iz Broda.

1812. godine posijane su 4 funte pamučnog sjemena na oko 2 jutra zemlje u blizini Podvinja. Sijanje pamuka organizirala je i nadgledala ekipa časnika Glavnog zapovjedništva brodske pukovnije na čelu sa Setlmayerom, koji je već imao iskustvo u tom poslu kao i u uzgoju duhana u našim krajevima. Pamuk je lijepo napredovao, ali ga je pred berbu uništio jaki rani mraz. Od tada se više nije eksperimentiralo s tom biljkom u ovim krajevima. 

Osmog svibnja 1873. godine utemeljena je u Brodu na Savi pivovara Dombović kupnjom Zeinerove pivovare. Nova pivovara čija je lokacija bila kod bivšeg „Crvenog križa“ građena je tri godine i imala je kapacitet od 80 tisuća litara godišnje. Najveću proizvodnju od milijun tristo litara, pivovara je imala 1931. godine. Dombovići su 1932. godine svoju brodsku pivovaru prodali „Sarajevskoj pivovari“.

Blaženi Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću kraj Krašića, 8. svibnja 1898. godine. Bio je zagrebački nadbiskup i kardinal, proglašen blaženim 1998. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom potpukovnika. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine. Iste godine zaređen je za biskupa. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.

Na današnji dan 1910. godine rođen je u Aljmašu hrvatski književnik Marijan Matijašević. Za Brod je bio usko vezan prijateljstvom s Josipom Berkovićem i ženidbom za Berkovićevu sestričnu Ljerku Cviić. Svoje pjesme objavljivao je u brodskom književnom časopisu „Suvremeni pogledi“, a 1936. godine tiskao je u Brodu svoju zbirku pjesama „I licu gnjevnom“. Njegova drama „U brodolomu“ izvedena je 1944. u HNK u Zagrebu i za nju je dobio Demetrovu nagradu.  Za vrijeme NDh bio je tajnik poslanstva u Bratislavi i zbog tog je ubijen na svoj 35. rođendan, nakon ulaska partizana u Zagreb.

1920. godine za gradonačelnika Broda izabran je brodski krojač Stjepan Bublić, tajnik brodske komunističke stranke, koja je premoćno pobijedila na lokalnim izborima dobivši 15 od ukupno 25 mjesta u gradskom zastupstvu. Bublića će vrlo brzo isključiti iz komunističke stranke njen organizacioni sekretar Filip Filipović osobno došavši u Brod. Formali razlog isključenja bio je taj, što je gradonačelnik s izaslanstvom izašao pozdraviti kralja Aleksandra Karađorđevića, prilikom njegova proputovanja vlakom kroz Brod. Stvarni razlog je sukob s Đurom Salajem, koji je također bio izabran u gradsko poglavarstvo. U Bublićevo vrijeme sagrađena je velebna palača Prve hrvatske štedionice, gimnazija je podignuta za još jedan kat, novosagrađena je Muška škola, utemeljena i počela s radom Tvornica vagona i mostova, počela je gradnja Hrvatskog doma, utemeljeno je Društvo dioničara za elektrifikaciju grada, itd. 

1931. godine umro je brodski rabin Saul Stern. Rabinat je vodio dvadeset i sedam godina.

Na tadašnju Brlićevu pustaru tzv. Brlićku pao je 1932. godine avion dvojice Francuza, koji su zrakoplovom marke Bleriot letjeli iz Zagreba u Beograd. Pierre Scordel, vlasnik zrakoplova imao je kvar na motoru pa je letio na 300 metara visine, no morao se spustiti na 4 metra i tada je iskočio. Njegov suputnik je ostao u zrakoplovu koji je neposredno nakon toga pao. Scordel je samo lakše ozlijeđen, a suputnik kojem nije zabilježeno ime, završio je u brodskoj bolnici.

Na današnji dan 1945. godine partizani su ušli u Zagreb te je to bio i kraj NDH, čija je vlada dva dana ranije pobjegla, a „Poglavnik“ te večeri. Prva dekada svibnja 1945. ostat će u povijesti ljudskog roda zabilježena kao ona u kojoj se odigrao najznačajniji događaj u povijesti ljudskog roda, konačno je izvojevana pobjeda nad fašizmom. To je vrijeme kad događaji prestižu jedan drugog, jedinice NOVJ nezaustavljivo napreduju i u žestokim borbama lome otpor uglavnom kvislinških snaga, koje više brane odstupnicu njemačkim snagama u povlačenju, nego što brane svoju „državu“. To je vrijeme kad je valjda sam Bog prosvijetlio um Anti Paveliću, koji je donio valjda jedinu ispravnu odluku u svojem životu koja je išla u korist hrvatskom narodu, onu da neće braniti Zagreb, proglašavajući ga otvorenim gradom. To je Zagreb spasilo od razaranja, a Zagrepčane od dodatnih patnji. I tako 8. svibnja 1945. u Zagreb ulaze jedinice NOVJ, eliminiraju one malobrojne džepove ustaškog otpora i donose gradu slobodu. Dan oslobođenja grada Zagreba proglašen je Danom grada Zagreba i slavio se punih 45 godina održavanjem brojnih priredbi, svečanosti i drugih manifestacija.

1961. godine u Brodu je počela s radom Komunalna banka koja 1964. godine postaje Komercijalna banka, a 1978. godine jedinica Privredne banke Zagreb.

Ostali događaji:

Francuski kemičar Antoine Lavoisier 1794. godine, u jednom je danu proglašen izdajnikom, osuđen i pogubljen na giljotini. Lavoisiera smatraju osnivačem moderne kemije koji je proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom kemijskih zbivanja, u kemijska istraživanja uveo egzaktne fizikalne metode mjerenja.

Američki farmaceut dr. John Pemberton 1886. godine kuhao je u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio prvu Coca-Colu, najpoznatije svjetsko bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata.

Njemačke snage su 1945. godine prihvatile bezuvjetnu predaju čime je završen period II. svjetskog rata u Europi.

1945. umro je Josef Terboven, jedan od najzloglasnijih nacista uopće. Vršio je dugo godina visoku funkciju „Reichskomissara“ Norveške, pri čemu je bio praktički diktator u toj zemlji za vrijeme njemačke okupacije.

Aktivisti American Indian Movementa (AIM) 1973. godine predali su se federalnim jedinicama nakon 71 dana opsade gradića Wounded Knee u rezervatu Pine Ridge u Južnoj Dakoti, čime je završen tzv. „incident u Wounded Kneeju“.

1978. godine prvi su put u povijesti ljudi osvojili najviši svjetski vrh – Mount Everest – bez korištenja dodatnog kisika. Taj pothvat napravili su Reinhold Messner i Peter Habeler.

1980. godine pokopan je u beogradskoj Kući cvijeća na Dedinju Josip Broz Tito. Umro je četiri dana prije u Ljubljani, a tijelo je u međuvremenu prevezeno specijalnim vlakom iz Ljubljane u Beograd.

Norveški odvjetnik i avanturist Erling Kagge 1994. godine postao je prva osoba koja je uspješno završila Three Poles Challenge, avanturistički izazov koji objedinjuje tri vjerojatno najzahtjevnija pothvata na planetu, osvajanje Sjevernog i Južnog pola, te uspon na Mount Everest.

Rođeni na današnji dan su: Petar Kanizije, nizozemski svetac (1521.), švicarski filantrop i osnivač Crvenog križa Henri Dunant (1828.), Harry S. Truman, američki političar i predsjednik SAD-a (1884.), hrvatski botaničar Ivo Pevalek (1893.), blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup (1899.),  francuski filmski glumac Fernandel (1903.), Fritzie Zivic, američki boksač hrvatskog podrijetla, svjetski prvak (1913.), talijanski nogometaš, Franco Baresi (1960.), Enrique Iglesias, španjolsko-američki pjevač (1975.),  hrvatska odbojkašica, Barbara Jelić Ružić (1977.), Sandra Šarić, hrvatska tekvandoašica i aktualna europska prvakinja, osvajačica brončanog odličja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. (1984.), Ozren Domiter, hrvatski glumac (1988.).

 

Zadnje vijesti

Potpisani ugovori za dodjelu materijalnih i financijskih sredstava KPA "Marsonia" i HGSS-u

Nogometaši Marsonije sutra dočekuju NAŠK iz Našica

Uhvaćeni provalnici u četiri obiteljske kuće

VIJESTI

Ulaganja u kvalitetniji sustav zaštite i spašavanja

Potpisani ugovori za dodjelu materijalnih i financijskih sredstava KPA "Marsonia" i HGSS-u

NAJČITANIJE DANAS

Apsolutni pobjednik Pulskog filmskog festivala

Film Dnevnik Diane Budisavljević počinje igrati u Slavonskom Brodu

FOTO GALERIJA

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” u sklopu studijskog putovanja posjetila Slavonski Brod

PRIČA IZ MAROKA, 2. dio: Marrakech – kraljevski grad tisućljetne tradicije, najveće tržnice i moderne turističke ponude

Moto klubovi iz cijele regije na brodskom Poloju

PRIČA IZ MAROKA, 1. dio: Moderni Rabat i Casablanca koja živi na staroj filmskoj slavi...

U Bruxellesu otvoreno Predstavništvo Slavonije, Baranje i Srijema