OBJAVA: 28.05.2015 08:46:14

AUTOR: Ratko Martinović

Aleksandar Žiljak: Domaća žanrovska knjiga sustavno je omalovažavana, umjetnici danas životare

Aleksandar Žiljak: Domaća žanrovska knjiga sustavno je omalovažavana, umjetnici danas životare

U susret Marsonikonu i 6. lipnju, porazgovarali smo s počasnim gostom brodske SF konvencije i svima vrlo dobro poznatim autorom, Aleksandrom Žiljkom.

 Kako su mu domene i interesi prilično široki, tako je tekao i razgovor...

BRODPORTAL: Kultna ste osoba hrvatskih SF konvencija i svaki pravi fan prepoznaje Vas bez previše razmišljanja. Ove godine dolazite u Slavonski Brod na Marsonikon kao počasni gost. Kada ste zapravo prvi puta nazočili nekom ovakvom događanju i što Vas je motiviralo za brojna predavanja, aukcije i rad na promociji ovog žanra?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Moja prva SF konvencija bio je SFeraKon u Zagrebu 1988. godine, kad sam tamo došao kao netko tko se zanimao za SF ilustraciju i kad sam tražio mjesto gdje bih izložio svoje tadašnje radove. Ostalo je došlo kasnije, postepeno, jedno po jedno. Valjda se radi o želji da se nešto radi, da se bude prisutan. A tu je i društvo i tako ...

BRODPORTAL: Godinama ste autorski prepoznati kao pisac brojnih kratkih SF priča, među kojima su i one koje su kasnije tvorile zapažene zbirke 'Slijepe ptice' i 'Božja vučica'. Zašto ste se na jedan način specijalizirali za ovu formu, kada ste počeli pisati i koji su Vam spisateljski magovi privukli pozornost?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Počeo sam pisati 1991, tada sam i objavio prve kratke priče, horror i krimi, u tjedniku "Slobodna Hrvatska". Čitao sam već SF i to me zanimalo i želio sam to i pisati. Tada sam se uglavnom napajao na onome što je bilo u tom trenutku novo i zanimljivo, kiberpankeri, John Varley, niz drugih autora aktivnih u to vrijeme, a koje sam čitao na engleskome.

BRODPORTAL: Pretpostavljam da ste prilično duboko i u izdavaštvu te vrlo dobro poznajete stanje u hrvatskom SF-u, kao i samoj knjizi općenito. Što nas koči, zašto postoji sveprisutan dojam kako Hrvati ne čitaju knjige i kolike su uopće prosječne tiraže i prodaje jednog renomiranog autora na tržištu?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Mi imamo nekoliko problema. Prvi je sistematsko omalovažavanje domaće žanrovske književnosti u Hrvatskoj. To traje od druge polovine 19. stoljeća, i rezultira time da naša čitalačka publika ima podozriv stav prema nekim žanrovskim izletima, posebno ako se radi o fantastici. Čak i kad se radi o poznatim autorima, recimo Zagorka u domeni povijesne romanse, službena je kritika na nju škrgutala zubima sve do relativno nedavno. Tko se danas sjeća Milana Nikolića iz Virovitice (umro 1970), jednog od najboljih naših pisaca krimića? On je za života objavljivao u BiH i Srbiji, ne u Hrvatskoj. Danas ga se reizdaje, doduše, u zadnjih nekoliko godina, ali nisam nigdje vidio da ta izdanja imaju neku reklamu, pažnju, publicitet. Animozitet prema SF-u je bio još žešći: nekoliko mainstream antologija hrvatske fantastične književnosti u zadnjih 40-tak godina izrijekom se ograđivalo od SF-a ili ga u najboljem slučaju prešućivalo. Izvorne uzroke takvom stanju nisam analizirao, a trebalo bi, ali mislim da je to jedan od faktora koji su u nas problem u književnom stvaralaštvu. Ne znam da li se malo čita ili malo kupuje knjige. To nije ista stvar. Podaci iz knjižnica pokazuju da ljudi čitaju. Prosječne naklade naših SF autora su 300-500 knjiga.

BRODPORTAL: Časopis 'UBIQ' u kojem imate itekakvog obola svojedobno je postao najbolje europsko SF izdanje na jednom od Euroconova. Što zahtijevate od potencijalnih pisaca s kojima biste surađivali, gdje vidite današnju kvalitetu SF-a naspram zlatnih vremena i koji je razlog da hrvatski autori nikako ne uspijevaju probiti barijeru inozemnog tržišta?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Od potencijalnih pisaca zahtijevam zanimljiv i pismen tekst s glavom, repom i onim između. To je sve. Mislim da se kvaliteta hrvatskog SF-a značajno poboljšala nakon 1990-e, u odnosu na naše pisce iz "Siriusovog" vremena. Također smatram da se trebamo odmaknuti od pojma "zlatno vrijeme" To je američki termin, odnosi se na period oko 2. svjetskog rata i u našim je povijesnim prilikama potpuno besmislen. Problem s probojem na inozemno tržište je prije svega prijevod. Profesionalno obavljeni prijevod košta, a bez gotovog prijevoda je teško naći izdavača. Pa smo svi uglavnom prepušteni sami sebi.

BRODPORTAL: Višestruki ste laureat 'SFERE', prestižne SF nagrade za domaće autore. Kako je ta nagrada izgledala nekada, a kako izgleda danas i koja je stvarna vrijednost dobivanja iste - možda prepoznavanje kod šire publike, bolja prodaja ili čak i potencijalna podrška od strane institucija? Ili je pak riječ o prestižu?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Nagrada je započela sa svega dvije kategorije, roman i priča, uz mogućnost nagrade za posebno ostvarenje i životno djelo. Onda se od 1990-ih shvatilo da je teško istim metrom mjeriti minijaturu i novelu, pa je broj nagrada narastao. Ideja te nagrade je stimulacija stvaralaštva i mislim da ona tu funkciju prilično dobro obavlja. Koliko to ima utjecaja na nečiji daljnji status ili spisateljske i poslovne uspjehe, to vjerojatno ovisi od dobitnika do dobitnika.

BRODPORTAL: Vrlo kvalitetna knjiga na tragu najboljih tematskih izdanja dojma sam da je nekako prošla ispod radara. Riječ je o Vašoj knjizi 'Kriptozoologija: svijet zagonetnih životinja' koju ste opremili i s prilično vrijednom kolekcijom ilustracija legendarnih bića. Pitanje je dvojako - je li knjiga naišla na pažnju publike i zašto ste se odlučili pisati je pod pseudonimom?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Ne znam koliku je pažnju knjiga pobudila. Imao sam pet-šest nastupa u "Na rubu znanosti" na kriptozoološke teme, pa me ljudi pamte odatle. Pseudonim je na zahtjev nakladnika, koji se bojao kako neće moći plasirati knjigu potpisanu mojim imenom. To je još jedan odraz onog odnosa prema domaćem popularnom i žanrovskom pisanju, o kome sam govorio ranije.

BRODPORTAL: Osim pisanja istaknut ste ilustrator, a radili ste i na nekim scenarijima. Koji su Vaši dosezi na tim područjima i koliko je široka ilustratorska i stripovska scena na ovim područjima? Naravno, tu dolazi i klasični upit svojstven ovim krajevima koji ne govori o umjetnosti već apostrofira egzistencijalizam - 'Može li se živjeti od umjetnosti'?

ALEKSANDAR ŽILJAK: Ja sam se kao ilustrator uglavnom orijentirao na prirodopisnu ilustraciju, a sada je i to poprilično kolabiralo. Čujem da slične probleme imaju i drugi kolege ilustratori na našem tržištu. Svi bi htjeli ne plaćati i onda je tu kulturi kraj. Što se scenarija tiče, radi se o nerealiziranim filmskim scenarijima. Jednog sam pisao u suradnji s oskarovcem Dušanom Vukotićem, a drugog za jednu ekipu koja se pokazala nepouzdanom i na kraju neozbiljnom. Inače, dade se životariti od umjetnosti, ali treba se znati prebacivati - trenutno živim od prevođenja s engleskog.

BRODPORTAL: Vaš posljednji roman 'Poseidonia' proizašao iz kratke priče 'Der Eisendrache' već je neko vrijeme na policama knjižara diljem Hrvatske. O čemu isti govori i što nas očekuje u budućnosti, kada je riječ o Vašem autorskom radu?

ALEKSANDAR ŽILJAK: "Poseidonia" je pustolovni steampunk roman, koji se događa na kraju nešto malo drugačijeg 19. stoljeća. Govori o dvije provalnice koje se moraju ukrcati na ogromnu lađu i tamo otkrivaju zastrašujuću zavjeru protiv svjetskog mira. Inače, planiram još barem dva romana, jedan sigurno već u ovoj godini.

Pratite Brodportal i najnovije vijesti na FACEBOOKu i Twitteru

FOTO

NAJAVE DOGAĐANJA
SRIJEDA 25.01.2017
18:30:00 "Hrvatska geopolitička strategija u 21. stoljeću ili 'Hrvatsko njihalo'"

Predavanje i predstavljanje knjige Davora Domazeta-Loše "Hrvatska geopolitička strategija u 21. stoljeću ili Hrvatsko njihalo".
PETAK 27.01.2017
18:00:00 Noć muzeja 2017.

Muzej Brodskog Posavlja i ove godine pripremio je bogat program povodom Noći muzeja 2017.
NAJČITANIJI ČLANCI
DANAS
TJEDAN
MJESEC
NAJNOVIJE