Akcija Bljesak

Dogodilo se na današnji dan 1. svibnja

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 30.04.2015




1896. godine brodski radnici nisu smjeli javno slaviti 1. svibnja, ali su zato uputili telegram radnicima Zagreba, koji su izborili to pravo. U telegramu je pisalo: „Mi s osobitim ushićenjem, pristajemo uz vas, braću. Živjeli!“.

1906. godine održana je u Brodu na Savi prva javna proslava Međunarodnog praznika rada.

1914. godine u Davoru je rođen Mirko Bijelić, svećenik. Odrastao je i pučku školu polazio u Novoj Gradiški. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Visokom, a studij bogoslovlja u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1941. u Novoj Gradiški, te potom bio u Virju župnik do 1962. , a zatim do umirovljenja 1984. bio je župnik u Novoj Gradiški. Bio je 20 godina dekan novogradiškog dekanata, a od 1967. i počasni kanonik Prvostolnog kaptola Zagrebačkog. Preminuo je u Velikoj Gorici 29. siječnja 1994. godine.

Električna centrala je u Brodu na Savi puštena u rad 1927. godine. strujom je opskrbljivala domaćinstva i ustanove grada. Kada je 1924. godine u Brodu osnovana Tvornica vagona, strojeva i mostova, držalo se kako je moguće da pored tvornice i grad dobije električnu energiju. Naime, u veljači 1922. električna centrala u tvornici bili je osposobljena. Iste godine formiran je i Odbor građana za elektrifikaciju

Gradska knjižnica osnovana je u Brodu 1948. godine u zgradi koja se nalazila ispred Hrvatskog doma u Mesićevoj ulici 13.

1949. godine u čast proslave 1. svibnja na Trgu maršala Tita organizirana je izložba privrednih dostignuća, a KUD „Jedinstvo“ priredio je prvu poslijeratnu izložbu slika brodskih amatera i likovnih stvaralaca.

Brod je prvi  put napadnut u 9,52, a drugi u 16,20 sati 1992. godine. palo je više od 60 granata. Dvije su osobe poginule, a četiri ranjene. Prihvaćeno je 60 izbjeglica.

Vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH pod nazivom Bljesak počela je u 5:30 ujutro 1995. godine. Prvi napad HV-a izvršen je na južni i središnji dio zapadnoslavonske enklave Republike Srpske Krajine snagama sastavljenim od dijelova četiri profesionalne brigade te niza specijalnih, pričuvnih, domobranskih i policijskih postrojbi. U akciji je sudjelovalo oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca od kojih je oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginulo 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Napad je uspio preko svih očekivanja pa su već prvoga dana hrvatske snage došle nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. U samo 31 sat operacija oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije, no njeno potpuno oslobađanje tada je spriječilo potpisivanje Sarajevskog sporazuma i dolazak mirovnih snaga UN-a. Pouke koje su za obje strane proizlazile iz Bljeska bile su jasne. HV je postala snaga za koju srpske paravojne jedinice više nisu ravnopravan protivnik, znatno bolje naoružana i opremljena nego ranije, HV je sad bila u stanju razbiti pobunu, a postalo je isto tako očito da je hrvatska strana odlučila da se problem u cjelini riješi vojnim sredstvima te da nema smetnji da se to dogodi vrlo brzo što se pokazalo potpuno točnim kada je u kolovozu akcijom Oluja oslobođen ostatak područja okupiranih u sastavu Republike Srpske Krajine.

Ostali događaji:

Škotski i Engleski parlamenti 1707. godine donijeli su Zakon o uniji (Act of Union) kojime su Škotska i Engleska kraljevina spojene u jedinstveno Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije.

Jedna od najmisterioznijih organizacija u povijesti, Iluminati, osnovani su 1776. godine u Ingolstadtu u Bavarskoj od strane profesora Adama Weishaupta. Prvobitni, Iluminati su bili tajno društvo čiji je cilj bio je ukinuti organiziranu religiju i sve svjetske vlade te povesti ljudski rod u „Novi svjetski poredak“ kojim upravlja apsolutni razum. No, njihovu urotu je vrlo skoro otkrila bavarska vlada te su bili prisiljeni povući se u potpunu tajnost.

Mozartova opera Figarov pir praizvedena je u Beču 1786. godine.

Na današnji dan 1813. godine umro je Napoleonov maršal Jean-Baptiste Bessières, kojeg je Bonaparte nagradio visokom titulom vojvode od Istre (duc d' Istrie).

U Chicagu je 1886. godine započeo opći štrajk kojime su se radnici nastojali izboriti za svoje dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prosvjedima koji su zahvatili više od 1.200 tvornica u cijelom SAD-u sudjelovalo je između 350.000 i 400.000 radnika i radnica koji su napustilo svoja radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osmosatno radno vrijeme po principu 8:8:8, odnosno 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati slobodnog vremena.

1912. godine rođen je najpoznatiji njemački podmornički as iz Drugog svjetskog rata – Otto Kretschmer. Potopio je više brodova od bilo kojeg drugog podmorničkog zapovjednika u tom ratu, i to u vrlo kratkom razdoblju od svega godinu i pol dana. Naime, Kretschmer je potopio čak 47 trgovačkih brodova s ukupno 272,043 tona, što je čak 46,839 tona više od sljedećeg najboljeg asa - Wolfganga Lütha.

1945. godine, samo jedan dan nakon Hitlerovog samoubojstva, odlučio se ubiti i Hilerov najbliži suradnik Joseph Goebbels, nacistički ministar propagande, zajedno sa svojom ženom Magdom.

1994. godine poginuo je slavni vozač Formule 1 Ayrton Senna za vrijeme utrke za Veliku nagradu San Marina. Dogodilo se to na stazi u talijanskoj Imoli, gradiću 40 kilometara od Bologne i 80 kilometara od Ferrarijeve tvornice u Maranellu.

1999. godine otkriveno je na Mount Everestu zaleđeno tijelo poznatog alpinista Georgea Malloryja. Njegovo je tijelo u trenutku otkrivanja bilo mrtvo već gotovo 75 godina, još od davne 1924. godine kad je poginuo pri pokušaju uspona na tu najvišu svjetsku planinu.

2004. godine Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija su se pridružile Europskoj Uniji.

Rođeni na današnji dan su: Aleksandar Terplan, slovenski književnik u Ugarskoj (1816.), hrvatski književnik, Ivan Trnski (1819.), Santiago Ramon y Cajal, španjolski znanstvenik (1852.), hrvatski filozof, Milan Kangrga (1923.), Gregoire Kayibanda, ruandski političar (1924.), hrvatski nogometaš, Bernard Vukas (1927.), Neven Ljubičić, hrvatski političar (1963.), bjeloruski nogometaš, Alexandr Hleb (1981.), Darijo Srna, hrvatski nogometaš (1982.).

 

Zadnje vijesti

Junak s 2:0 pobijedio Marsoniju

Marsonia i Junak spremni za današnji susret

Stožer donio nove mjere: Od ponedjeljka bez maske ne možete u trgovinu, u posjet pacijentima...

NAJČITANIJE DANAS

VIDEO

Francuz Romain biciklom iz Marseillea preko Slavonskog Broda do Japana

FOTO GALERIJA

Profesori i učenici Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića misom zahvalnicom zaključili još jednu školsku godinu

Na domaćem terenu Olimpiku sva tri naslova prvaka Hrvatske

Budite dio "Mreže suradnje"

Pavić: EU fondovi i na ovaj način jasno pokazuju da pomažu Republici Hrvatskoj

Potpisan Sporazum o dogradnji i rekonstrukciji Muzeja Brodskog Posavlja