Prva brodska tvornica kovinskih predmeta

Dogodilo se na današnji dan 2. siječnja..

Autor: Dunja Kokanović | Datum objave: 02.01.2017
 Prva brodska tvornica kovinskih predmeta


1877. na današnji dan rođena je Slava Raškaj, slikarica koja se smatra najvećim hrvatskim akvarelistom s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Slava Raškaj je rođena u obitelji srednje klase, u gradu Ozlju, tadašnjoj Austro-Ugarskoj kraljevini. Kad joj je bilo osam godina Slava je, obzirom da je bila gluha od rođenja, poslana u Beč u školu za gluhe osobe, gdje je naučila slikati. Po njezinu povratku, lokalni učitelj Ivan Muha-Otoić primijetio je njezin umjetnički talent i pozvao je roditelje da je pošalju u Zagreb na daljnje umjetničke upute kod poznatog slikara Vlaha Bukovca, koji je bio prijatelj Muha-Otoića. Nakon što je u Zagrebu Bukovac odbio da joj pomogne, počeo ju je poučavati Bela Čikoš Sesije u svom studiju, gdje je provela nekoliko radnih godina s Sesijem, a živjela u Zavodu za gluhonijeme u Ilici. Godine 1899. Slava se vratila u svoj rodni grad Ozalj i nastavila slikati na otvorenom, gdje su nastala i neka od njezinih najvrjednijih umjetničkih djela - Proljeće u Ozlju, Stari Mlin i druga. Njezina djela su prvi put javno izložena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1898., gdje je šest njezinih akvarela predstavljeno zajedno s djelima poznatih slikara kao što su Menci Klement Crnčić i Vlahe Bukovca. Njezine slike kasnije su izlagane u Sankt Peterburgu, Moskvi i na izložbi Universelle u Parizu u 1900. Godine 1900. kod Slave počeli su se pojavljivati prvi simptomi depresije. Tada je bila i prvi put hospitalizirana, ali ubrzo nakon toga je bila puštena na kućnu njegu. Međutim, stanje joj se pogoršavalo i dalje i Slava je na kraju institucionalizirana u psihijatrijskoj bolnici u Stenjevcu 1903. Umrla je 29. ožujka 1906. od tuberkuloze.

 
1917. godine rođen je u Brodskom Stupniku profesor Ivan Alinjak, jedan od najpoznatijih profesora matematike u povijesti brodske gimnazije, čovjek s vrhunskim stručno pedagoškim i metodičkim znanjem. Njegov radni put u Brodu počinje na Učiteljskoj školi, zatim radi na gimnaziji a potom u Centru Više pedagoške škole u Zagrebu, Pedagoškoj akademiji i Višoj komercijalnoj školi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je časnik domobranske vojske. preživio je kalvariju Bleiburga. Umro je u Brodu 21. travnja 1994. godine.  
 
1921. godine grupa brodskih industrijalaca, poglavito Židova održala je u hotelu Central u Mesićevoj ulici sastanak na kojem je definitivno uobličena ideja da se u Brodu formira novo industrijsko poduzeće pod nazivom Prva brodska tvornica kovinskih predmeta. Radilo se o ujedinjavanju sredstava i kapitala Štajna i Majnarića, koji su proizvodili metalne ljesove i plinomjere, Jakoba Kohna koji je imao Tvornicu željeznog pokućstva i Ferna Ella koji je u Brodu proizvodio dječja kolica i metalne igračke. Ubrzo je nova tvrtka i registrirana sa sjedištem i pogonima u tadašnjoj Trenkovoj ulici (danas Cesarčeva). Temeljna glavnica bila je 1.400.000 kruna i podijeljena je na 3.759 dionica od po 400 kruna na donositelja. Međutim, nova tvornica bila je kratkog vijeka. Propala je 1924. godine i zavila u crno mnoge lakovjerne brodske dioničare. osnivači tvornice su se namirili na do tada u Brodu uvriježen način. Tvornica je bila osigurana kod Lloyda, a izgorjela je, iznenada jedne noći, iste godine kad je i propala. 
 
1921. godine Kotar Brod imao je 52.840 stanovnika, a 10 godina potom imao je 14,95% više, odnosno 64.112 stanovnika.
 
1926. godine u Brodu počinje izlaziti tjednik Brodski glasnik koji uređuje Vilko Baumeister, a vlasnik i izdavač bio je Rikard Dorfer. List je tiskan u Tiskari „Zdravković“ i nije ostavio dubljeg traga u životu grada. 
 
1943. godine brodskim gradonačelnikom imenovan je vijećnik Upravnog suda u Zagrebu, rođeni Brođanin Jozo Koprivčević, jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog društva „Berislavić“ u Brodu, poznati donator Gradskog muzeja i pisac brodskih povjesnica. Novi gradski odbornici bili su Mato Tomljanović, Vatroslav Uidl, Đuka Štefanović, Ljudevit Neusiedler, Dragutin Vračić, Josip Levačić, dr. Vilim Vrkljan, Matija Mileusnić, Ludvig Kämpfner i Gustav Gaštajger. 
 
Štefo Martinašević, najuspješniji brodski ratni pilot, koji je na popisu zrakoplovnih asova Nezavisne Države Hrvatske zauzimao visoko mjesto po broju uspješno izvedenih ratnih zadataka, poginuo je kod Šida u srušenom „Messerschmitu“ i pokopan je u Brodu na današnji dan 1944. godine. 
 
Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea. Sporazum je stupio na snagu sljedećeg dana, 3. siječnja, u 18 sati. Obje zaraćene strane obvezale su se ostati na dosegnutim položajima. To primirje bilo je preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj (Vanceov plan). U Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a broj 727 od 8. siječnja 1992. se: „...pozdravlja potpisivanje[...] sporazuma o primjeni u Sarajevu 2. siječnja 1992 o modalitetima provođenja bezuvjetnog prekida vatre o čemu su obje strane postigle Sporazum 23. studenog 1991. u Ženevi“. Ciljevi Srbije u Hrvatskoj djelomično su ostvareni ratom 1991., a Sarajevskim mirom i dovođenjem UNPROFOR-a trebalo je političkim sredstvima te malim pomacima iskoristiti povoljnu priliku za ujedinjenje srpskih krajina u Hrvatskoj sa SFRJ (od travnja 1992. SRJ). Stupanjem na snagu Sarajevskog primirja okončana je prva, sveobuhvatna faza rata u Hrvatskoj, i nastupila je faza „ni rata ni mira“, odnosno sukoba niskog intenziteta, koja će potrajati do kraja 1994., odnosno 1995. godine. Sarajevsko primirje došlo je u trenutku kad je značajno oslabila inicijativa srpskih snaga, a kad je Hrvatska vojska ojačala brojčano i organizaciono, te u naoružanju i opremi. Sukladno Vanceovom planu, snage JNA izvučene su u Bosnu i Hercegovinu s kompletnim naoružanjem i zalihama, a primirje u Hrvatskoj omogućilo je srpskim snagama vrijeme za pregrupiranje i slijedeću etapu rata u Bosni i Hercegovini, koja je započela početkom travnja 1992., s dalekosežnim posljedicama i za Republiku Hrvatsku.
 
Edo Murtić rođen je u Velikoj Pisanici kraj Bjelovara. Njegova se obitelj 1925. seli u Zagreb, gdje polazi osnovnu i srednju školu. Studirao je na Akademiji primijenjene umjetnosti. Profesori su mu bili Petar Dobrović i Ljubo Babić. Prvu samostalnu izložbu imao je 1935. u Zagrebu. Od 1941. sudjeluje u II. svjetskom ratu, a 1943. se uključuje u pokret otpora protiv fašista. Puno je putovao u inozemstvo, posebno Francusku, SAD i Italiju. Njegovi radovi dobili su međunarodna priznanja. Ostvario je 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Njegova su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija po čitavom svijetu. Radio je i kazališnu scenografiju, murale i mozaike. Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Hrvatskog helšinskog odbora (HHO). Uglavnom je živio u Zagrebu i Vrsaru. Proglašen je počasnim građaninom grada Bjelovara. Umro je u Zagrebu na današnji dan 2005. godine.
 
Ostali događaji:
 
Konačno protjerivanje Maura izvele su 1492. godine trupe tzv. Katoličkih kraljeva (Los Reyes Católicos), Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastilijske, uništenjem Granadskog emirata i izbacivanjem posljednjih Maura s Pirenejskog poluotoka.
1699. godine rođen je turski sultan Osman III.
Velika Britanija osvojila Kalkutu (Indija) 1757. godine. 
1776. godine izdan je službeni dekret kojim je ukinuto mučenje u Austriji, Češkoj, Galiciji i Banatu.
Američka Unija formirala se prilično polako nakon pobjede nad Britancima, pa je tako Georgia 1788. godine postala tek četvrta zemlja Unije.
Dagerotipija, začetak moderne fotografije dobila je ime po svom izumitelju Louis Jacques Mande Daugerreu, koji je na današnji dan 1839. godine napravio prvu fotografiju Mjeseca.
1860. godine na sjednici Akademije znanosti u Parizu objavljeno je otkriće novog planeta nazvanog Vulkan.
Početak prošlog stoljeća obilježio je rusko-japanski sukob, koji je okončan upravo na današnji dan 1905. godine, kao dalekoistočni uvod u Prvi svjetski rat i promjene u ruskom sustavu.
1935. suđenje Bruni Hauptmannu zbog otmice Lindberghovog djeteta u SAD-u.
1942. osuđeni su pripadnici najveće špijunske organizacije u SAD-u (Špijunska organizacija Duquesne).
1945. Savezničko bombardiranje njemačkog grada Nürnberga.
Početak svemirskih letova dogodio se već u pedesetim godinama prošlog stoljeća, da bi američke frustracije bile dovedene do usijanja kad su Rusi na današnji dan 1959. godine lansirali Mechtu, poznatu i kao Luna 1, prvi svemirski brod koji je proletio kraj Mjeseca i ušao u orbitu oko Sunca.
Rođeni na današnji dan su: Mehed IV., turski sultan (1642.), američki književnik Philip Morin Freneau (1752.), Milij Aleksejevič Balakirev, ruski skladatelj i dirigent (1837.), njemački kipar i književnik Ernst Barlach (1870.), Sveta Mala Terezija, katolička svetica (1873.), američki pisac fantastike i biokemičar Isaac Asimov (1920.), Renata Tebaldi, talijanska operna pjevačica (1922.), umirovljeni general bojnik HV-a i HVO-a, inženjer elektrotehnike, profesor filozofije i sociologije, filmski i kazališni redatelji i publicist Slobodan Praljak (1945.), Anthony Iob, talijanski hokejaš na ledu (1971.). 
 
Umrli na današnji dan su: Jacopo da Pontormo (1557.), Johann Kaspar Lavater (1801.), Fridrik Vilim IV. od Pruske (1861.), James Longstreet (1904.), Léon Teisserenc de Bort (1913.), Doud Eisenhower (1921.), Roman Dmowski (1939.), Ivo Žic-Klačić (1973.), Ivana Lang (1982.), Una Merkel (1986.), Rudi Supek (1993.), Pierre-Paul Schweitzer (1994.), Siad Barre (1995.), admiral Elmo Zumwalt (2000.), Edo Murtić (2005.), Elizabeth Fox-Genovese (2007.), Maria de Jesus dos Santos (2009.).
 
Citat dana: „Računala su beskorisna. Mogu vam dati samo odgovore.“ ~ Pablo Picasso
Zadnje vijesti

Za vikend nas očekuje toplinski val

Sazvane konstituirajuće sjednice Županijske skupštine i Gradskog vijeća

"Bila je to manifestacija najviše europske razine"

FOTO GALERIJA

"Bila je to manifestacija najviše europske razine"

Brodska Škola nogomet Legen nastupa na Giuseppe Biasuzzi Fažana Brioni cupu

Blagdan Tijelova svečano proslavljen u novogradiškoj Župi Kraljice sv. Krunice - Jug

Obilježena 26. obljetnica osnutka 3. pješačke bojne "Cobre" 3. gardijske brigade ZNG

Najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji je Nikolina Orešković (18) iz Podcrkavlja