Rođen čovjek po kojem brodska bolnica nosi ime
Dogodilo se na današnji dan 22. veljače
Današnji dan značajan je za Hrvatsku jer na njega pada obljetnica tiskanja prve hrvatske knjige – glagoljičkog „Misala po zakonu rimskog dvora“. Dogodilo se to svega nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska točnije 1483. godine. Vrlo je važna činjenica da je naš Misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, jer je time to postao i prvi misal u svijetu koji nije tiskan na latiničkom pismu latinskim jezikom. Značaj misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. godine smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci). Od našeg prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, čak 5. Od toga su 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu u Zagrebu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak, u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt Peterburga do Beča i Vatikana.
1890. godine rođen je u Brodu na Savi liječnik Josip Benčević, sin Franje Benčevića i Marije Mice rođ. Slaby. Gimnaziju je pohađao u Slavonskoj Požegi, a medicinski fakultet završio je na Karlovu sveučilištu u Pragu 1913. godine. od 1914. godine specijalizira kirurgiju u Zagrebu kod T. Wickerhausera i M. Čačkovića. Godine 1920. postaje šef kirurškog odjela Gradske bolnice u Slavonskom Brodu. Tu uređuje odjel, dograđuje novu operacijsku dvoranu, a 1931. prelazi u Osijek za šefa kirurškog odjela Zakladne bolnice. Novi kirurški paviljon uređuje po suvremenim principima, nabavlja najnoviju aparaturu i instrumentarij te prenosi tekovine moderne europske kirurgije. Shvativši vrijednost postoperativne rehabilitacije, osniva 1938. godine Stanicu za naknadno liječenje ozlijeđenih – prvu takvu ustanovu u Jugoslaviji. OD 1941. do 1946. vodi kirurški odjel Državne bolnice na Satom Duhu u Zagrebu. Godine 1943. postao je privatni docent i izvanredni profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Vrativši se 1946. u Osijek, obnavlja zapušteni i oštećeni odjel, a 1950. osniva Stanicu za transfuziju krvi. Umirovljen je 1955. godine. Bio je počasni član Udruženja kirurga Jugoslavije i dobitnik Nagrade oslobođenja grada Osijeka za životno djelo. Brodska bolnica danas nosi njegovo ime.
1894. godine pravaški prvak dr. josip Frank posjetio je Brod i u gostionici Cviić održao sastanak sa svojim političkim simpatizerima na čelu sa „Stoloravnateljem“ dr. Vatroslavom Brlićem, Zefirom Maracem, Aleksandrom Lorschyem, Antunom Kosićem i Stjepanom Benčevićem, najzaslužnijim pravašima za pokretanje Posavske Hrvatske 13. siječnja iste godine.
1920. godine Brodske novine donose članak s računicom koliko je što koštalo prije rata, a koliko košta nakon rata. Tako je sol poskupila pedeset puta, cipele odjela trideset puta, petrolej sedamdeset, meso dvadeset do trideset i rakija pedeset puta. Budući da se fizički rad plaćao četiri krune na sat, za kilogram soli trebalo je raditi gotovo dva sata, za opanke šezdeset sati, za odijelo sedam dana, a litru rakije dvanaest sati.
1942. godine Novogradiški stožer ženske mladeži organizirao je u Novoj Gradiški svečanu priredbu i misu zadušnicu povodom 11. obljetnice tragične smrti hrvatskog rodoljuba i učenjaka dr. Milana Šufflaya.
1978. godine snijeg je dosegao visinu 40 cm, a temperatura se spustila na - 16°C. Ovako hladno vrijeme traje već gotovo mjesec dana.
Hrvatski sabor 1991. godine donio je Rezoluciju o razdruživanju sa SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Ostali događaji: